LJUDI dobivaju otkaze, svaki treći radnik je na minimalcu, tvrtke ne rade, građani ne troše. Stručnjaci govore da će kriza biti razornija od one 2008. godine.

Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta je gostujući sinoć u RTL Direktu rekao da će udar na hrvatsko gospodarstvo biti velik ako potraje epidemija, a moguć je i pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 10-ak posto.

"Situacija je iz dana u dan promjenjiva i doista je vrlo teško nešto reći, ali sigurno je da će biti snažan udarac. Ne možemo govoriti o prognozi, nego procjeni, ali moguće da će biti i desetak posto", smatra Nestić.

Ova kriza je teža od one 2008., ali neće trajati tako dugo

Na pitanje koja kriza je teža, ova sad ili ona 2008., rekao je da su po snazi tu negdje, ali da ova ima jednu dobru stvar.

"Donesena je izvana, uzrok nije u samom gospodarstvu pa ako se relativno brzo završi epidemijski rizik, udar će biti slabiji, ali ako potraje, mogao bi biti jači", rekao je Nestić.

"Gospodarstvo je snažnije no 2008., vladine mjere također, tu su i sredstva iz Europske unije pa vjerujem da nećemo dosegnuti rekordne razine od 400.000 nezaposlenih iz prethodne krize", kazao je Nestić pa se osvrnuo i na činjenicu da će uskoro svaki treći zaposleni biti na minimalcu:

Svaki treći radnik na minimalcu

"Nadajmo se da je to kratkoročni efekt. Vlada je obećala dati firmama naknadu za zaposlene u visini minimalca. Preostali dio plaće poslodavci bi trebali dati, ali ne znamo u kojoj mjeri će to uistinu raditi. Ovisno o javno-zdravstvenoj ugrozi i dužini trajanja ekonomskih ograničenja, ovisi i koliko će dobivati minimalne plaće."

Vlada je izbacila prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu, ali poduzetnici nisu baš zadovoljni, traže nešto više i konkretnije, Nestić kaže kako je vlada prvotne mjere donijela prije dva tjedna i da su tada odgovarale trenutku.

"U međuvremenu se perspektiva promijenila, mjere će trajati duže i gospodarstvo zahtijeva dodatne mjere, a čujemo i da se ide u tom smjeru", rekao je i dodao:

"Čini mi se da je gotovo pa neizbježno otpisati dio dugova gospodarstvu."

Javnim i državnim službenicima smanjiti plaće?

"To je veliko pitanje. U ovakvoj situacije imamo povećanu potrebu rada javnih i državnih službenika, kao vojska, zdravstveni djelatnici, policija... Međutim, Hrvatska ima izrazito velik javni sektor, koji je veliko opterećenje za proračun jer riječ je o više od 250.000 ljudi. S javnim poduzećima i poduzećima gdje je država vlasnik to je 350.000 ljudi ili 20 do 25 posto radne snage. Moje je mišljenje da bi dio javnog sektora koji nije suočen s potrebom rada u ovim trenucima, da kroz pregovore ili dodatak kolektivnom ugovoru, dođe do dogovora ravnomjernijeg snošenja tereta. To znači i da se dio javnih službenika odrekne dijela plaće", smatra Nestić.

Mirovine

Mirovine se također spominju u smislu rezova kao krajnja mjera. Pod time se misli na drugi stup.

"Morali bi znati što se podrazumijeva pod time. Taj novac je investiran, ne stoji u nekom sefu. Ako bismo u ovom trenutku prodavali dionice, dobili bismo malo novca pa je odgovor da to ne treba. No, novac koji će sad stizati u drugi stup, njime treba kupovati obveznice i to bi možda pomoglo", napominje Nestić.

Turizam

Prognozira da će turizam biti najviše pogođen. 

"Hrvatski turizam će sigurno biti snažno pogođen, ali on možda ima sreću u nesreći jer je koncentriran u dva mjeseca, srpnju i kolovozu... Do tada će mnoge stvari biti jasnije. Treba očekivati da bi se turisti iz nama bližih zemalja vratili. Ako Vlada uspije definirati neku mjeru da potakne domaće građane za ljetovanje na našem moru, to bi spasilo sezonu. Spominju se vaučeri, ali volio bih jednostavnije mjere kao državni regres za godišnji odmor", zaključio je.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.