Foto: Index

SVAKIM danom, u (gotovo) svakom pogledu, Hrvatska sve više nazaduje. Na Indeksu ekonomskih sloboda za 2012. godinu, kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, Hrvatska je s obzirom na prošlu godinu pala za jedno mjesto. Index.hr prvi u Hrvatskoj objavljuje rezultate Indeksa ekonomskih sloboda.

> Indeks ekonomskih sloboda za 2011: Albanija i Ruanda slobodnije od Hrvatske

Istraživanje obuhvaća stupanj ekonomskih sloboda u 184 zemlje, a Hrvatskoj je pripalo 83. mjesto. Prije godinu dana Hrvatska je na Indeksu ekonomskih sloboda bila 82. Ocjena ekonomske slobode u Hrvatskoj je 60,9, što je pad od 0,2 poena s obzirom na prošlu godinu i svrstava nas među umjereno slobodne ekonomije svijeta.

Po stupnju ekonomskih sloboda Hrvatska i dalje spada među najlošije ocijenjene zemlje u Europi, nalazi se na 35. mjestu od ukupne 43. Utjeha nam može biti to što je velika Italija lošija od nas. Ukupna ocjena Hrvatske ostaje ispod regionalnog prosjeka. Posebno kritična su područja vlasničkih prava, slobode od korupcije i radnih sloboda. Vrlo nisku ocjenu Hrvatska je zaradila i zbog neodgovorne državne potrošnje usprkos visokim porezima.

Najbolje ocjene Hrvatska je zaradila na područjima slobode trgovanja, te fiskalnih i monetarnih sloboda. Solidnu ocjenu Hrvatska je zaradila i u kategoriji "sloboda ulaganja", iako se ističe da neučinkovita birokracija i nepredvidiv zakonski sustav nastavljaju kočiti investicije.

Unatoč poboljšanjima tijekom prošlih pet godina, ocjene Hrvatske u većini komponenata ekonomske slobode ostaju izrazito prosječne. Nedostatak nezavisnog i učinkovitog legalnog okvira narušava temelj ekonomske slobode i korupcija ostaje ozbiljan problem, sprječavajući vladavinu prava i ugrožavajući dugoročni razvojni potencijal. Neučinkovita i visoka javna potrošnja rezultirala je rastućim fiskalnim teretom za stanovništvo.

Konkurentne porezne reforme i liberalizacija trgovine ranijih godina doprinijele su modernizaciji ekonomije i nastanku vitalnog privatnog sektora. S obzirom da ukupan napredak zemlje zaostaje za drugim tržištima u nastajanju (emerging markets), za ekonomsku budućnost Hrvatske bit će kritično ponovno oživiti reformna nastojanja. Rast BDP-a ostaje negativan u 2010. godini, a petogodišnja prosječna stopa rasta iznosi samo 1 posto.

Korupcija u pravosuđu ugrožava vladavinu prava. Sudski sustav je nezgrapan i neučinkovit, a zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama. Vlada se obvezala na reformu sudstva, ali puno toga još ostaje za učiniti. Unatoč postojanju zakonodavstva zaštite intelektualnih vlasničkih prava, piratstvo i krivotvorenje se nastavlja. Broj progona slučajeva korupcije na visokom nivou se povećao tijekom posljednjih godina.

Najviša stopa poreza na dohodak je 40 posto, a poreza na dobit 20 posto. Ostale poreze uključuju porez na dodatnu vrijednost (PDV) i trošarine s ukupnim poreznim prihodom koji doseže 19,1 posto BDP-a. Državna potrošnja povećala se na 42,8 posto ukupnog domaćeg proizvoda. Vođenje javnih financija se značajno pogoršalo, a deficit se povećao na oko 5 posto BDP-a. Javni dug narastao je iznad 40 posto BDP-a. 

Reformne mjere posljednjih godina poboljšavale su postupke osnivanja poduzeća. Ipak, hrvatsko cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neučinkovito. Trošak i vrijeme koje je potrebno za dobivanje neophodnih dozvola premašuje svjetske prosjeke. Tržište rada ostaje rigidno. Inflatorni pritisci postoje, a država utječe na nivo cijena kroz još uvijek značajno prisustvo u poduzećima u državnom vlasništvu.

Ponderirani prosjek carinske stope od 1,2 posto je prilično nizak, međutim, zadržane necarinske barijere povećavaju trošak trgovine. Unatoč strukturnim i administrativnim reformama, neučinkovita birokracija i nepredvidiv zakonski sustav nastavljaju kočiti investicije. Konsolidirani bankarski sektor je relativno zdrav i učinkovit, s oko 30 komercijalnih banaka koje posluju. Tržište vrijednosnih papira otvoreno je stranim ulagačima.

Hong Kong najslobodniji 18. godinu zaredom!

Hong Kong je ponovno, 18. godinu zaredom, ocijenjen najvišom ocjenom od 89,9, dok sigurno drugo mjesto također 18. godinu zaredom zauzima Singapur s ocjenom 87,5. Australija i Novi Zeland zauzimaju treće i četvrto mjesto na ljestvici, čime sva prva četiri mjesta na ljestvici Indeksa ekonomskih sloboda zauzimaju zemlje iz azijsko-pacifičke regije.

Prosječna ocjena svjetskih ekonomskih sloboda ove je godine nešto niža od prethodne te iznosi 59,5, odnosno za dvije je desetinke manja. Radi se o drugom najnižem rezultatu zabilježenom u posljednjih 10 godina. Ljestvica pokazuje i kako je ocjena bolja za 75 zemalja, dok je za njih 90 niža od one koja je bila. Ostalima se nije mijenjala.

Deset najslobodnijih ekonomija

Iako je ocjena za Hong Kong nešto viša nego prošle godine, urednici Indeksa izrazili su zabrinutost zbog nedavnih promjena u tom smjeru, a koje gospodarstvo Hong Konga čine više birokratiziranim i politiziranim.

Neke zemlje, poput Sjedinjenih Država, su na ljestvici ekonomskih sloboda pale zbog velike državne potrošnje, dok su druge skočile zbog širenja porezne osnovice, nižih kamatnih stopa i borbe protiv inflacije.

Azijsko-pacifička regija je sveukupno gledajući zaradila ocjenu od samo 57,5 iako prva četiri mjesta na ljestvici zauzimaju zemlje iz te regije. Najviše se na ljestvici popeo Tajvan koji je bolje ocijenjen u šest od deset kategorija izmjerenih ekonomskih sloboda, čime je zaradio ocjenu od 71,8 te završio na 18. mjestu, ispred Makaa.

Također, 27 od 41 zemlje u azijsko-pacifičkoj regiji ocijenjeno je "uglavnom neslobodnima" ili "potisnutima". Tri od 11 najniže ocijenjenih zemalja upravo dolaze iz te regije, a među njima je i Sjeverna Koreja koja je ocijenjena kao najmanje gospodarski slobodna zemlja na svijetu.

U ukupnom poretku niže su ocjene zaradili i Kina i Japan, dva najveća gospodarstva u regiji. Kina je pala na ljestvici zbog državne kontrole u gospodarstvu, a Japan zbog povećane državne potrošnje, što je vezano za jaki potres i tsunami koji su pogodili tu zemlju.

Od zemalja u regiji Makedonija na visokom 43. mjestu, iza Hrvatske samo Srbija i Crna Gora

Samo su Srbija koja se nalazi na 98. mjestu te Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 104. mjestu lošije od Hrvatske u regiji. Albanija, Slovenija, Mađarska, Austrija, Crna Gora i Makedonija bolje su od Hrvatske. Najbliže na ljestvici nalazi nam se Crna Gora koja je zauzela 72. mjesto.

"Ekonomska sloboda je preduvjet političke slobode"

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku je povodom rezultata izjavila: "Ovogodišnji Indeks ekonomske slobode posebno naglašava nepostojanje nezavisnog i učinkovitog legalnog okvira u Hrvatskoj i jasno navodi da ovaj značajan nedostatak narušava temelje ekonomske slobode. Indeks za 2012. navodi da unatoč naporima Hrvatske da uvjeri zapadne lidere kako radi na suzbijanju korupcije, korupcija ostaje ozbiljan problem, sprječavajući vladavinu prava i ugrožavajući dugoročni razvojni potencijal. Vlasnička prava se još uvijek smatraju represivnima, a većina građana ima iskustva s ovim očitim problemom. Ova pitanja su vrlo uznemirujuća s obzirom na nastojanja Hrvatske da se privuku strana ulaganja jer su ulagači vrlo oprezni ulaziti u biznis u zemljama u kojima postoji visoki nivo korupcije, slaba vladavina prava u provođenju ugovora i nepostojanje vlasničkih prava. Ovo je glavna prepreka za hrvatske građane i porezne obveznike koji trebaju nova radna mjesta i više razine ekonomskog rasta. Hrvatska mora slijediti politike za ekonomski rast, a u suprotnom će krenuti putem Grčke. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Dr. Milton Friedman, koji je savjetovao Adriatic institut tijekom njegovog osnutka u 2004. godini snažno je preporučio važnost postavljanja temelja vladavine prava i zaštite vlasničkih prava kao prvi korak u ostvarivanju ekonomske slobode i višeg životnog standarda građana. Friedmanova važna poruka je točna za Hrvatsku, 'ekonomska sloboda je preduvjet političke slobode'".

Odljev mozgova - najviši u Europi

Joel Anand Samy, član upravnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku i stariji savjetnik Heritage fondacije izjavio je:

"Indeks ekonomske slobode za 2012. godinu posebno spominje hrvatsku neučinkovitu i visoku javnu potrošnju. Fiskalno neodgovorni hrvatski političari nametnuli su hrvatskim poreznim obveznicima ogroman teret otplate kredita uzetih uz visoke kamatne stope kojima su hrvatsku budućnost stavili pod hipoteku. Visoka stopa nezaposlenosti koja se približava 20 posto i stopa nezaposlenosti među mladim ljudima koja prelazi 40 posto su ozbiljna pitanja koja su dovela do hrvatskog odljeva mozgova, najvišeg u Europi. Ovi gubici ostavljaju duboki trag na sposobnosti Hrvatske u privlačenju kapitala i novih ulaganja s obzirom da najbolji i najpametniji napuštaju Hrvatsku. Predložena povećanja poreza i lavina novih poreza koje su predložili u SDP-u, dodatno će spriječiti rast i otjerati domaće i strane ulagače u zemlje koje imaju niže flat tax porezne sustave u regiji. Hrvatska je izgubila 20 godina u neprovođenju potrebnih reformi. Čitava generacija koja se nadala pravednoj, prosperitetnoj i suverenoj zemlji izgubila je svoje težnje i ambicije zbog hrvatskih propalih politika. Hrvatska si ne može priuštiti izgubiti dodatnih 20 godina dok njezini susjedi u regiji rade na stvarnim reformama uključujući snižavanje poreznih stopa i privlačenje kapitala i novih radnih mjesta."