Emigracija usporava rast istočne Europe: Od pada komunizma na zapad pobjeglo 20 milijuna ljudi

Emigracija usporava rast istočne Europe: Od pada komunizma na zapad pobjeglo 20 milijuna ljudi

Grafovi: MMF 

OTVARANJE istočne Europe prema ostatku svijeta početkom devedesetih godina prošlog stoljeća donijelo je ogromne koristi. Priljev kapitala i inovacija doveo je do boljih institucija, boljeg ekonomskog upravljanja, te višeg stupnja učinkovitosti. Sa druge strane, otvaranje je dovelo i do znatnog i neprekidnog odljeva ljudi, navodi se u studiji Međunarodnog monetarnog fonda koja analizira kretanje stanovništva unutar Europe i ekonomske posljedice njene ekonomije.

Gotovo 20 milijuna uglavnom mladih i obrazovanih istočnih Europljana - broj koji odgovara broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno - napustilo je svoje zemlje u posljednjih 25 godina da bi potražilo bolje prilike u inozemstvu.

A dok su oni doprinosili bogatstvu zemalja koje su ih primile i bogatstvu EU u cjelini, njihov odlazak je doveo do usporavanja rasta i procesa približavanja njihovih zemalja životnom standardu naprednijeg dijela Europe.

Ljudi odlaze iz zemalja s lošim institucijama

Pokretač ekonomske migracije su osobni izbori. Za istočne Europljane motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i više plaće.

Mnogi od tih ekonomskih emigranata su visokoobrazovani - liječnici, arhitekti, inženjeri - i mlađi od prosjeka stanovništva u matičnim zemljama.

Što je vlada manje djelotvorna i što su slabije institucije - u očuvanju vladavine prava, preuzimanju odgovornosti i borbi protiv korupcije - u njihovim zemljama porijekla, to je vjerojatnije da će mladi i obrazovani tražiti bolje prilike u inozemstvu.

Iako su emigranti vrlo često bolje situirani i njihove obitelji u zemljama iz kojih dolaze često imaju koristi od novca koji šalju, njihov odlazak slabi gospodarski potencijal zemalja iz kojih odlaze.

Velika i neprekidna emigracija je, kako izgleda, usporila i ukupne stope rasta obujma proizvodnje i stope rasta po stanovniku. Da nije bilo emigracije u razdoblju od 1995. do 2012. godine, realna stopa rasta BDP-a u regiji bila bi ukupno 7 postotnih bodova viša, u prosjeku, navodi se analizi MMF-a.

Novac koji emigranti šalju rodbini u matične zemlje smanjuje motiviranost za rad

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Određene vještine su deficitarne, što dovodi do smanjivanja stope produktivnosti na istoku. A iako je veliki priljev doznaka iz inozemstva podržao investiranje i potrošnju, on je također doveo do porasta tečaja, što je ekonomije učinilo manje konkurentnima. Također, novac koji se šalje rodbini u matične zemlje doveo je do povećanja početnih plaća i smanjio motiviranost za rad. Kao rezultat toga, plaće su rasle brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla, smatraju analitičari MMF-a.

Uz niži obujam proizvodnje, potrošnja vlade na socijalna davanja povećala se u odnosu na BDP. Odlazak mladih pogoršava već postojeći trend toga da stariji predstavljaju rastući dio stanovništva, što dovodi do veće potrošnje na mirovinska davanja u odnosu na BDP. Vlade su najčešće na te proračunske pritiske odgovarale povećavanjem oporezivanja rada, što je umanjilo motiviranost poslodavaca da stvaraju radna mjesta, čime je proračunska struktura postala još manje povoljna za otvaranje radnih mjesta i rast.

Odlazak najmlađih i najpametnijih dovodi do toga da proces hvatanja priključka istočne Europe s naprednijim dijelom Europe predstavlja još veći izazov.

Kako do koristi za istok i zapad Europe?

Ukupno gledano, članstvo u EU je donijelo znatne koristi za istočnu Europu. No postavlja se pitanje što bi se moglo učiniti kako bi se osiguralo da slobodan tok ljudi dovede do koristi za obje strane, i za zemlje koje šalju radnu snagu i za zemlje koje je primaju.

Analitičari MMF-a smatraju da bi dio mjera trebalo napraviti na lokalnoj razini ali da ima prostora i za paneuropski odgovor na to pitanje.

Ovo su njihove preporuke:

Za istočnu Europu: bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla dovele bi do toga da je za ljude privlačnije da ostanu, za emigrante da se vrate, a za ljude iz drugih zemalja da potraže zaposlenje u istočnoj Europi. Vlade mogu učiniti više kroz rad sa dijasporom u inozemstvu, kako bi njihova stručna znanja i uštede iskoristile kao polugu, te kako bi osigurale više poticaja za ljude da novac zarađen u inozemstvu investiraju, umjesto da ga troše.

Osim toga toga, još više se može učiniti na zadržavanju i boljem korištenju postojeće radne snage, primjerice kroz bolje usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada i osiguravanje više prilika za obuku kroz rad. Važan je i izbor politika kojima se reagira na fiskalne pritiske vezane za emigraciju: izbjegavanje povećanja oporezivanja rada i veće oslanjanje na oporezivanje potrošnje bilo bi povoljnije za investiranje i dugoročni rast.

Za EU: imajući u vidu da je migracija sa istoka na zapad bila od koristi za EU, postoji argumentacija za bolje distribuiranje dobiti. Na primjer, veličina i sastav strukturalnih i kohezijskih fondova EU - transfer iz bogatijih u siromašnije regije EU - mogla bi eksplicitno odgovoriti na negativne učinke emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga. To bi bilo konzistentno s ciljem EU koji se odnosi na smanjivanje ekonomskih i socijalnih razlika između regija i promicanje održivog razvoja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara