EU ĆE FINANCIJSKI pomoći u osiguravanju Crnog mora nakon napada na trgovačke brodove za koje se odgovornom smatra Rusija, objavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Njezina najava dolazi u trenutku dok se na drugim razinama vode ključni diplomatski pregovori o rješavanju krize, piše Politico.

"Prijetnje, napadi i upadi sve su češći uz obale Crnog mora", izjavila je von der Leyen na početku posjeta Rumunjskoj. Kao odgovor, najavila je da će Unija "ubrzati uspostavu Centra za pomorsku sigurnost Crnog mora, s jasnim rokom dovršetka i osiguranih 50 milijuna eura".

Uz to je obećala i dodatnih 10 milijuna eura iz fondova EU-a za rumunjske službe traganja i spašavanja. Ovi iznosi su, međutim, znatno manji od 16.7 milijardi eura koje Rumunjska dobiva kroz EU program zajmova za naoružanje SAFE.

Centar za pomorsku sigurnost

Centar, čije je osnivanje najavljeno prošle godine, bit će zajedničko kontrolno središte pod upravom Rumunjske i Bugarske, a očekuje se da će postati potpuno operativan do kraja godine. Njegov je cilj praćenje pomorskih aktivnosti u stvarnom vremenu i zaštita ključne infrastrukture, poput podmorskih energetskih i komunikacijskih kabela.

Obje zemlje imat će jedinstven pregled situacije na moru i u zraku, što će im omogućiti da otkriju prijetnje prije nego što dođe do napada.

Diplomacija u sjeni eskalacije

Današnja objava dolazi nakon višetjedne eskalacije na Crnom moru. Od početka listopada pogođeno je najmanje devet brodova u isključivim gospodarskim zonama Rumunjske i Bugarske. Potopljena su četiri broda, a 34 pomorca su poginula ili nestala. Napadi su zabilježeni i na brodove uz rusku obalu.

Rumunjska i Bugarska iznijele su taj problem na sastanku čelnika EU-a prošlog mjeseca i zatražile jaču sigurnosnu potporu. Dok je Rumunjska za napade okrivila Rusiju, Bugarska se suzdržala od izravnih optužbi. Istovremeno, Sjedinjene Države vode pregovore o prekidu vatre i sporazumu o sigurnom prolazu brodova.

Američki ministrar Marco Rubio potvrdio je da Washington analizira prijedloge koje je Turska poslala krajem listopada i da je "otvoren" za ideje iz Indije. "Sporazum ne bi okončao sukob", rekao je Rubio, ali bi "riješio jedan njegov specifičan aspekt" i smanjio pritisak na opskrbu hranom za ugrožene države.

Neizvjesnost oko sporazuma

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je 21. listopada da Unija na sporazumu o slobodi plovidbe surađuje s Turskom, Indijom te zemljama uvoznicama hrane. Dodala je da je Ukrajina pristala na takav dogovor, ali ga je Rusija odbila. Von der Leyen je potvrdila da EU podržava poziv Ukrajine na prekid vatre i spomenula "mirovne pregovore koji se sutra održavaju u Abu Dhabiju uz prisutnost Europe".

Glavna glasnogovornica Komisije Paula Pinho nije htjela iznositi detalje o prijedlozima, tek je napomenula da postoji "zajednički interes" za rješavanje problema. Na pitanje očekuje li se pomak ovog tjedna, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki bio je pesimističan. Izjavio je da se Kijev "priprema za dugoročni rad poljoprivrednika bez pristupa dubokomorskim lukama u Crnom moru".

Strateška važnost Crnog mora

Crno more strateški je važno za obje strane u sukobu. Luke na širem području Odese ključne su za ukrajinski izvoz čelika, željezne rude i žitarica, koji donosi milijarde dolara prihoda. Nekoliko napadnutih brodova prevozilo je upravo ukrajinsko žito. S druge strane, većina ruskog izvoza žitarica i nafte također prolazi kroz crnomorske luke poput Novorosijska i Tuapsea.

U situaciju su uključene i druge zemlje. U blizini Novorosijska nalazi se terminal Kaspijskog naftovoda, u djelomičnom vlasništvu američkih tvrtki Chevron i Exxon, preko kojeg prolazi oko 80 posto kazahstanskog izvoza sirove nafte. Turski brodovi pretrpjeli su najviše napada, a napadnuti su i tankeri koji su plovili prema Gruziji.