EU izbori su pokazali: Zeleni su budućnost ljevice

EU izbori su pokazali: Zeleni su budućnost ljevice
Foto: EPA

IZBORI u Europskoj uniji imaju svoje jasne dobitnike i gubitnike. Gubitnici su stranke desnog i lijevog centra koje su dosad dominirale kako u zemljama članicama, tako i u Bruxellesu. Dobitnici su s jedne strane nacionalisti i populisti, a s druge - liberali i Zeleni. 

Parlamentarna grupacija Zeleni/Europski slobodni savez dobila je, prema privremenim rezultatima, 69 mjesta, čime postaje četvrti najjači blok u Europskom parlamentu. To je porast od 17 mjesta u odnosu na posljednje izbore koji ih sad čini potencijalnim odlučujućim faktorom u formiranju vladajuće parlamentarne većine.

Zeleni su posebno impresivan rezultat ostvarili u Njemačkoj, gdje su završili drugi s gotovo 21% glasova - dvostruko više nego na posljednjim izborima i odmah iza Kršćansko-demokratske unije kancelarke Angele Merkel. U Finskoj su također završili drugi, sa 16% glasova, a u Francuskoj treći s 13,3%, gotovo 5% više nego na posljednjim izborima.

U Irskoj su Zeleni utrostručili svoj postotak glasove, s 5% na 15%, i prvi put ušli u EU parlament. U Nizozemskoj je Zelena ljevica narasla sa 7% na 10,5% glasova. Prošli su dobro i u Danskoj, Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu i Austriji. I u Portugalu su, suprotno svim predviđanjima, došli do jednog zastupničkog mjesta. Inače, u Europskoj zelenoj stranci zastupljeno je čak 30 nacionalnih stranaka Zelenih iz EU-a.

Tri ključna načela: klimatske promjene, građanske slobode i društvena pravda

"Hvala vam za vaše povjerenje u Zelene. Ovo je mandat za stvarnu promjenu: za zaštitu klime, socijalnu Europu, za više demokracije i snažniju vladavinu zakona", poručila je 37-godišnja Ska Keller, njemačka eurozastupnica i jedna od dvoje glavnih kandidata Zelenih za poziciju predsjednika Europske komisije. Drugi glavni kandidat je 42-godišnji nizozemski eurozastupnik Bas Eickhout.

A Keller je odmah dala do znanja koje će uvjete morati ispuniti stranke ako budu htjele njihovu potporu - morat će "zadovoljiti tri ključna načela: klimatske promjene, građanske slobode i društvenu pravdu", rekla je i dodala: "Za nas je jasno - radi se o sadržaju."

Doduše, valja naglasiti da nije svih 70 zastupnika iz navedenog bloka Zelenih. Europski slobodni savez, koji je sa Zelenima u koaliciji, čine razne europske regionalne, autonomaške i separatističke stranke, od Flamanaca do Katalonaca i Škota. Uz njih, članovi ove parlamentarne grupacije su, zanimljivo, i njemačka i švedska Piratska stranka. 

No čak je i nova liderica njemačkog CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, za koju se predviđa da bi mogla biti nasljednica Merkel na čelu države, priznala da su "ovi izbori bili prije svega pitanje klime i zaštite klime". 

"Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme, to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama", komentirao je naš povjesničar Tvrtko Jakovina uspjeh Zelenih. 

Puhovski: U svijetu shvaćaju probleme budućnosti, u Hrvatskoj su još u Domovinskom i Drugom svjetskom ratu

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se također na bolje rezultate Zelenih rekavši kako "ljudi u svijetu polako shvaćaju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a". Da je zaista tako, sugeriraju i rezultati EU izbora u Hrvatskoj, gdje ORaH kao zelena opcija nije, čak ni u široj lijevoj koaliciji, bila ni blizu prelaska izbornog praga. 

I dok socijaldemokrati i socijalisti diljem Europe već godinama bilježe izborne gubitke, uz rijetke iznimke poput Španjolske (i prije nekoliko godina Grčke), sve je jasnije da se razočarani glasači ljevice mahom okreću upravo Zelenima kao alternativi. Kao što piše Guardian, pritom ih prvenstveno privlači njihov snažan i principijelan stav o suočavanju s egzistencijalnim problemom klimatskih promjena, kao i proeuropski i proizbjeglički stav i zalaganje za društvenu pravdu i solidarnost pri podmirivanju troškova za zelenu tranziciju. 

>> Cijeli svijet piše o ovoj 15-godišnjoj Šveđanki. Ona želi promjene

>> Učenici širom svijeta prosvjeduju za klimu: "Nemamo drugi planet"

Sigurno je da su osvještavanju glasača o važnosti i hitnosti zaustavljanja klimatskih promjena pridonijeli i prosvjedi poput nedavne Pobune protiv izumiranja u Londonu i Školskog štrajka učenika srednjih škola u gradovima diljem Europe. Lice i začetnica tog prosvjednog pokreta mladih protiv uništavanja okoliša je švedska 16-godišnjakinja Greta Thunberg.

Očito je da se mnogi, prvenstveno mladi europski glasači slažu s njenom porukom političarima: "Kradete nam budućnost." A dramatična upozorenja znanstvene zajednice samo potvrđuju ozbiljnost problema na koje zeleni aktivisti upozoravaju. 

>> Dramatičan izvještaj UN-a: Život na Zemlji je pred masovnim izumiranjem

>> Stručnjaci: Do kraja stoljeća Zagreb će biti 5°C topliji. Nestat će mnogi otoci

"Moramo odlučiti jesmo li Europa koja će braniti demokratske vrijednosti ili samo skup snažnih nacionalnih država", rekao je Eickhout. Podsjetimo, nacionalisti i desni populisti poput Marine Le Pen, koji su ostvarili dosad najbolji rezultat u EU parlamentu zahvaljujući svom oštrom stavu prema masovnoj imigraciji, zalažu se upravo za "Europu nacija" - mnogo slabije povezanu i integriranu Europsku uniju s jačim nacionalnim suverenitetom. 

No dok su desni glasači podržali takvu viziju Europe, lijevi i liberalni glasači podržali su, dajući glas Zelenima i liberalima, drugu, integriraniju i povezaniju viziju Europe koja zajednički odgovara na izazove na koje nacionalne države naprosto ne mogu odgovoriti same. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara