Foto: AFP

"EUROPA mora biti spremna na mogućnost da će Grčka bankrotirati. Naravno da Grci moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da izbjegnu bankrot, ali možda to neće biti moguće", izjavio je George Soros na panel diskusiji Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu.

Psihološka dimenzija pripreme za bankrot Grčke jednako je bitna kao i povlačenje realnih poteza da se takav razvoj situacija izbjegne ili ublaži. Tržište je u panici koja još nije doživjela svoj vrhunac. Pokazao je to i prošli tjedan na burzama, svi svjetski indeksi u padu su za nekoliko posto. A to je i dalje samo najava budućih događaja.

"Nešto se mora učiniti da se vrati sigurnost na tržište", upozorava Soros, koji je svjestan da burzama prijeti još veći krah ukoliko zbog dužničke krize "u crveno" uskoro upadnu i europske banke (posebno francuske), što mnogi analitičari predviđaju. Bankarska kriza zasigurno bi eurozonu gurnula u novu recesiju, što bi imalo katastrofalne posljedice za kompletnu svjetsku ekonomiju.

Vremena je sve manje

Da i Amerikance više brine kriza u eurozoni nego nimalo laskavo stanje njihove domaće ekonomije pokazuju pritisci koje Tim Geithner, Obamin ministar financija, zadnjih tjedana vrši na lidere eurozone. Iako mu je iz Europske unije jednom već poručene da ne gura nos gdje mu nije mjesto, Geithner je na summitu u Washingtonu još jednom istaknuo da Europa više nema vremena za planiranje i pregovore: akcija je potrebna odmah.

Ukoliko Grčka bankrotira, što svakim danom postaje sve izglednije, nova velika kriza bi se s rubnih dijelova eurozone lako mogla proširiti na njenu unutrašnjost, a zatim i na cijeli zapadni svijet, čija su gospodarstva međusobno ovisna. Već je više puta istaknuto da su neka europska gospodarstva, poput talijanskog, jednostavno prevelika da bi se spasila vatrogasnim mjerama i paketima pomoći.

Bilijun eura za "gubitaše"

Zabrinutost je sinoć izrazila i predsjednica MMF-a Christine Lagarde, koja je obećala da je Fond spreman staviti sve instrumente koje ima na raspolaganju u službu saniranja krize u eurozoni. Zabrinuti su čak i Kinezi, čija ekonomija bilježi godišnji rast od devet posto, ali koji se masovno oslanjaju na izvoz u EU i SAD.

"Dužnička kriza u zoni eura mora se hitno riješiti da bi se tržište stabiliziralo", kaže guverner Kineske narodne banke Zhou Xiaochuan.

Da bi se to postiglo, vodeće europske ekonomije morat će izdvojiti nezanemarivu svotu novca da bi sanirale "gubitaše". Kako prenosi Bloomberg, guverner Kanadske narodne banke Mark Carney procijenio je da se sredstva Fonda za europsku financijsku stabilnost moraju povećati na čak bilijun eura. Pitanje je kako će Nijemci i Francuzi to prihvatiti.