OČEKIVANJA za hrvatsko gospodarstvo blago su pogoršana u rujnu, prigušena valom pesimizma u uslužnom sektoru, ali poslovni čelnici i dalje očekuju da će zapošljavati nove radnike, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Europske komisije.

U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u rujnu smanjen za 2,3 boda u odnosu na mjesec ranije, skliznuvši na 88,6 bodova, pokazalo je redovno mjesečno izvješće Komisije. 

U kolovozu poskočio je za 7,7 bodova, signalizirajući snažan val optimizma nakon ublažavanja strogih mjera suzbijanja koronavirusa, zbog kojih je u travnju bio potonuo na rekordno niska 72,3 boda.

Daleko su najviše u rujnu pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u sektoru usluga, što se očituje u padu pripadajućeg indeksa za 4,8 bodova, nakon skoka za 19,3 boda u kolovozu.

Pogoršana su i očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 3,8 bodova.

Blago su pak poboljšana očekivanja u građevinskom i sektoru maloprodaje, što se očituje u rastu odgovarajućih indeksa za tri odnosno 2,4 boda.

U industriji su očekivanja poslovnih čelnika ostala na razinama iz kolovoza, kada su pak bila splasnula u usporedbi s mjesecom ranije.

Poslovni čelnici u Hrvatskoj i dalje očekuju da će zapošljavati nove radnike, uz rast indeksa EEI za 3,8 bodova u odnosu na kolovoz, kada je bio uvećan za 2,1 bod, pokazalo je izvješće EK.

Sektor usluga optimističan u EU i eurozoni  

Indeksi ESI u EU i eurozoni ponovo su porasli u rujnu, peti mjesec zaredom, pokazuje izvješće EK.

Na razini EU ESI je u rujnu porastao za 3,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na 90,2 boda. U eurozoni uvećan je za 3,6 bodova u odnosu na također revidiranu kolovošku vrijednost, popevši se na 91,1 bod.

Time su indeksi na oba područja nadoknadili gotovo 70 posto ukupno izgubljene vrijednosti u ožujku i travnju, ističe Komisija.

Raspoloženje je poboljšano u svim promatranim sektorima, pokazalo je rujansko izvješće. Uslužni sektor ponovno je predvodio optimizmom, što se očituje u rastu odgovarajućeg indeksa za po 6,1 bod u EU i eurozoni.

Slijede maloprodaja i sektor graditeljstva, s blago poboljšanim očekivanjima, uz rast odgovarajućih indeksa za približno dva boda u oba područja.

Slična poboljšanja zabilježena su i u sektoru industrije, čiji su indeksi porasli u EU za 1,6 a u eurozoni za 1,7 bodova.

Na začelju su potrošači, čije je raspoloženje neznatno poboljšano u odnosu na kolovoz, iskazano u rastu indeksa za 0,6 bodova u EU i za 0,8 bodova u eurozoni.

Indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika u vezi zapošljavanja (EEI) nastavio je rasti peti mjesec zaredom, ali također slabijim tempom. U EU i eurozoni iznosio je u rujnu po 91,8 bodova, što znači da je uvećan za 2,4 boda u EU i za 2,3 boda u eurozoni u odnosu na mjesec ranije.