Primjerice, u točki 7 jasno stoji sljedeća rečenica: “Planirano usvajanje ključnih zakona koji bi poboljšali fiskalni okvir Hrvatske probija sve rokove.” Ističe se da je Povjerenstvo za fiskalno planiranje u Hrvatskoj iznimno slaba institucija, da je zakonodavstvo manjkavo kada je riječ o dugoročnom fiskalnom planiranju te da je Hrvatska sposobna dobaciti tek do proračunskog planiranja za sljedeću godinu.

 

 

Zapravo, gotovo sve što je napisao u šokantnom izvještaju Europske komisije iz ožujka, kada se vladu Andreja Plenkovića prozvalo za nerad, i danas je aktualno, skoro ništa se nije poboljšalo. EK navodi da bi i dalje trebalo uvesti porez na nekretnine, od čega je Plenkovićeva vlada odustala.

 

Ističe se da je zaposlenost u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka, a Hrvatsku se proziva i zbog niskog postotka sudjelovanja žena na tržištu rada, što se objašnjava nametanjem odgovornosti da se žene brinu za obitelj. Rezultat toga su niže mirovine za žene i velika vjerojatnost da će u starosti pasti u siromaštvo. Dapače, EK ističe da je postotak populacije koja živi u siromaštvu ili na rubu istoga “zabrinjavajuće visok” te da su sve institucije “obilježene izostankom koordinacije”.

 

 

Hrvatska je ispod prosjeka EU-a kada je riječ o investicijama u obrazovanje, brizi za predškolsku djecu te vještinama radnika i mogućnostima tercijarnog obrazovanja. Napominje se da bi najavljena reforma obrazovanja mogla imati pozitivan učinak, ako se uopće provede.

 

Nije implementiran ni antikorupcijski plan, državna je administracija “fragmentirana”, administrativni troškovi i parafiskalni nameti otežavaju poslovanje, sudski procesi traju predugo...

 

Ukratko, na tih sedam stranica eurokratske analize sadržane su sve ključne ekonomske boljke današnje Hrvatske pa se i dalje preporučuje isto što i prije jer Plenkovićeva vlada nije napravila nikakve značajne promjene niti je provela reforme koje je sama najavila.