EUROPSKA središnja banka (ECB) traži od austrijskog Raiffeisen Bank Internationala (RBI) da postupno ugasi profitabilno poslovanje u Rusiji, reklo je Reutersu pet upućenih izvora. ECB-ov pritisak nadovezao se na izjavu visokog američkog dužnosnika za sankcije tijekom posjeta Beču u veljači da je zabrinut zbog Raiffeisenova poslovanja u Rusiji, rekao je upućeni izvor, tražeći da ostane anoniman zbog osjetljive teme.

ECB od Raiffeisena ne traži da odmah napusti Rusiju, ali želi da banka sastavi plan o postupnom gašenju poslovanja, rekla su dva izvora. Jedan dodaje da bi plan mogao uključivati prodaju ili zatvaranje banke.

Brojne banke se povukle iz Rusije

"Tražili smo od banaka da nastave pratiti poslovanje u Rusiji i da ga, u idealnom slučaju, smanje i svedu na najmanju moguću mjeru", rekao je glasnogovornik ECB-a, dodavši da isto traže od svih institucija od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Austrijska banka još ne namjerava dostaviti taj plan, rekli su upućeni izvori, a neki dužnosnici austrijske vlade smatraju zahtjev neopravdanim vanjskim uplitanjem u austrijska pitanja. Glasnogovornik Raiffeisena rekao je da ispituju opcije za poslovanje u Rusiji, "uključujući i pomno kontrolirani izlazak", i da "ubrzavaju" analizu, dodajući da su već smanjili kreditiranje.

Brojne banke povukle su se iz Rusije, što je RBI-ju osiguralo poziciju najvažnijeg zapadnog zajmodavca, s otprilike četvrtinom udjela u eurskim doznakama. U Rusiji i dalje posluje i talijanski UniCredit.

Dužnosnici ECB-a oklijevaju ipak od Raiffeisena zatražiti da odmah proda rusko poslovanje, strahujući od potencijalnih ozbiljnih financijskih posljedica, s obzirom na višednevna previranja u globalnom bankovnom sektoru, rekla je jedna osoba.

Glasnogovornik austrijskog ministarstva financija izjavio je da, iako nema povratka na status quo u odnosima s Rusijom, "većina" međunarodnih kompanija, uključujući banke, i dalje tamo posluje. "Rusija i ostatak svijeta i dalje u značajnoj mjeri trguju robom poput žitarica, gnojiva, nafte, plina, nikla i drugih metala, koje ... treba platiti", rekao je glasnogovornik.

Upit iz SAD-a

U siječnju je Ured američkog ministarstva financija za kontrolu inozemne imovine (OFAC) zatražio od austrijske banke informacije o poslovanju povezanom s Rusijom, napominje Reuters. Ured je banci rekao da informacije dostavi do veljače, izjavio je neimenovani izvor, dodavši da su Raiffeisenovi odvjetnici ishodili produljenje roka, obećavši odgovore u tri rate, početkom travnja, u svibnju i lipnju.

Dvije izravno upoznate osobe rekle su Reutersu da je zahtjev za informacijama dostavljen zbog mogućeg kršenja zapadnih sankcija. Iz Raiffeisena su rekli da su općenite naravi. Provjera je zategnula odnose između Beča i Washingtona i mogla bi se pokazati opasnom za Austriju, koja se svojedobno predstavljala kao most između Istoka i Zapada, napominje Reuters.

U razgovorima u Beču u veljači visoki dužnosnik za sankcije u američkom ministarstvu vanjskih poslova James O'Brien izrazio je zabrinutost Washingtona zbog Raiffeisenovog poslovanja s Rusijom.

"Veleposlanik O'Brien i Austrijanci razgovarali su o našoj bliskoj suradnji na sankcijama koje su uvedene zbog kontinuirane nezakonite invazije Rusije na Ukrajinu", rekao je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova na pitanje o posjetu.

Glasnogovornik Raiffeisena kazao je da je banka u "ranoj etapi" prikupljanja informacija koje će poslati u odgovoru na OFAC-ov upit.

Iako su ulozi visoki, neki austrijski dužnosnici nadaju se da će uspjeti premostiti razdoblje do zaključenja rata pregovorima, što će omogućiti nastavak normalnog poslovanja s Rusijom, saznaje se iz tri upućena izvora.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da, iako je "legitimno" što američke vlasti pristupaju Raiffeisenu, primarna odgovornost za provedbu sankcija leži na austrijskoj državi.