NA EUROPSKIM se burzama ujutro trguje oprezno, a indeksi su blago pali, dok ulagači čekaju rezultate međuizbora za američki Kongres, koji bi mogli promijeniti odnos snaga u Washingtonu. STOXX 600, indeks vodećih europskih dionica, bio je u 9:30 u minusu 0.2 posto.

Pritom je londonski FTSE oslabio 0.33 posto, na 7283 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.30 posto, na 13.646 bodova, a pariški CAC 0.04 posto, na 6439 bodova. A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, pa je MSCI, indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9:30 bio u plusu 0.3 posto.

Pritom je japanski Nikkei oslabio 0.6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0.5 i 1.2 posto. U Australiji i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0.6 i 1.1 posto. Kineske su burze pod pritiskom jer su splasnule nade u ublažavanje restriktivnih mjera protiv covida, s obzirom na to da broja zaraženih raste.

„Unatoč svim pričama o popuštanju restriktivnih mjera, čini se da bi mogla uslijediti dodatna zatvaranja u pojedinim gradovima”, kaže Robert Carnell, analitičar u tvrtki ING.

Usporavanje rasta kineskog gospodarstva

Ulagače zabrinjava i daljnje usporavanje ionako usporenog rasta kineskog gospodarstva. Jutros je objavljeno da su proizvođačke cijene u listopadu pale prvi put od kraja 2020. godine, za 1.3 posto na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica pada cijena željeza i čelika.

I dok je to dobra vijest po pitanju popuštanja inflacijskih pritisaka, nije dobra po pitanju gospodarskog rasta jer ukazuje na slabljenje potražnje. Potrošačke su cijene, pak, u Kini u listopadu porasle 2.1 posto na godišnjoj razini, manje od očekivanja.

Ostale burze, pak, prate jučerašnji rast Wall Streeta treći dan zaredom. Dow Jones ojačao je 1.02 posto, dok je S&P 500 porastao 0.56, a Nasdaq 0.49 posto. U fokusu ulagača su međuizbori za Kongres, no konačni rezultati mogli bi biti poznati tek za nekoliko dana. Ankete pokazuju da bi republikanci mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu, ali i u Senatu.

Kontrola nad samo jednim domom Kongresa dala bi republikancima moć da zaustave zakonodavni program predsjednika Joe Bidena, što bi u nekim segmentima odgovaralo tržištu kapitala.

„Općenito, financijska tržišta vole podijeljenu administraciju jer bi promjene bile vrlo spore”, kaže Terry Sandven, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

Pobjeda demokrata izazvala bi bojazni o dodatnoj regulaciji tehnološkog sektora, povećanju poreza i povećanoj proračunskoj potrošnji, što bi moglo dodatno ojačati inflacijske pritiske, kažu neki analitičari.

Utjecaj američke središnje banke

Rast tržišta treći dan zaredom zahvaljuje se i nadi ulagača da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Nakon što je prošloga tjedna Fed već četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0.75 postotnih bodova, analitičari su podijeljeni oko toga hoće li Fed u prosincu kamate ponovno povećati za 0.75 ili blažih 0.50 postotnih bodova.

Zbog toga se nestrpljivo očekuje izvješće o inflaciji u SAD-u u listopadu, koje će biti objavljeno u četvrtak i koje bi moglo pokazati ima li prostora za usporavanje tempa povećanja kamata. Analitičari u anketi Reutersa očekuju blago popuštanje inflacijskih pritisaka.