EUROPSKE vlade izražavaju sve veće nezadovoljstvo zbog, kako smatraju, pokušaja Ursule von der Leyen da se nametne kao glavna predstavnica Europske unije na međunarodnoj sceni. Smatraju da je tijekom prvih dana američko-izraelske kampanje protiv Irana prekoračila svoj mandat, piše POLITICO.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

U razgovorima za POLITICO, devet diplomata, dužnosnika EU i europarlamentaraca iz malih i velikih europskih zemalja kritiziralo je ono što opisuju kao diplomatsko prekoračenje ovlasti predsjednice Europske komisije.

Nezadovoljstvo njezinim pristupom iranskoj krizi nadovezuje se na ranije prigovore vezane uz vanjsku politiku, uključujući napore Komisije da ubrza ulazak Ukrajine u EU i odnos von der Leyen prema "Odboru za mir" Donalda Trumpa.

Bez zajedničkog jezika

Dok sukob na Bliskom istoku ulazi u drugi tjedan, Europska unija teško pronalazi zajednički jezik. Nekoliko vlada je iritirano jer se čini da von der Leyen preuzima ulogu koja bi trebala pripadati šefici diplomacije EU Kaji Kallas, čiji je zadatak predstavljati stavove 27 država članica.

U prvim danima krize, von der Leyen je signalizirala podršku promjeni režima u Teheranu i obavila desetak telefonskih razgovora s čelnicima EU i zaljevskih zemalja. Kritičari tvrde da je u više navrata iznosila javne stavove koji su daleko nadilazili konsenzus unutar bloka.

"Gotovo da sam halucinirala gledajući Ursulu von der Leyen kako zove čelnike zaljevskih država", izjavila je Nathalie Loiseau, francuska centristička zastupnica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. "Ona nema diplomatsku službu, govori bez mandata ili sigurnosnih izvješća. Njezine riječi nemaju nikakvu težinu osim kao njezin osobni stav."

Diplomati s kojima je POLITICO razgovarao ističu da je uloga koordinacije vanjske politike bloka na Kaji Kallas, čiji je zadatak povezivanje s glavnim gradovima i formuliranje zajedničkog stajališta, čak i ako je taj proces često spor i mukotrpan. Smatraju da von der Leyen riskira stvaranje pomutnje u odnosima s ostatkom svijeta.

Von der Leyen i Kallas

"Problem je u tome što predsjednica iznosi ideje i na neki način stvara obveze za Europsku uniju, a da se prethodno nije konzultirala s državama", rekao je visoki diplomat EU uključen u vanjskopolitičke rasprave, koji je, kao i ostali sugovornici u ovom članku, želio ostati anoniman. "Ona govori o stvarima za koje nema mandat."

Te će napetosti biti u pozadini dok von der Leyen i Kallas danas budu predsjedale konferencijom veleposlanika EU u Bruxellesu, gdje bi obje trebale održati uvodne govore. Iz Komisije su odbacili optužbe, tvrdeći da von der Leyen radi svoj posao kako treba. Ona pokazuje "političko vodstvo u vanjskim politikama Komisije" u skladu s ugovorima EU, rekao je glasnogovornik Komisije.

"Obraćanje drugim svjetskim čelnicima sastavni je dio odgovornosti predsjednice von der Leyen, bilo bilateralno, multilateralno ili u inicijativama pod vodstvom EU, poput projekta Global Gateway", dodao je glasnogovornik, referirajući se na plan poticanja ulaganja diljem svijeta.

Prema glasnogovorniku, formalni stav EU o ratu u Iranu nije iznijela von der Leyen, već ga je definirala Kallas u izjavi usuglašenoj s 27 europskih zemalja prije tjedan dana. "Ta izjava odražava stav EU o tom pitanju", poručio je.

Europska predsjednica?

Transformacija Ursule von der Leyen u najmoćniju figuru EU, čiji se utjecaj može mjeriti s predsjednicima i premijerima, traje gotovo sedam godina.Bivša njemačka ministrica obrane vodila je EU kroz niz kriza, od pandemije Covida i ruske invazije na Ukrajinu do trgovinskih sporova s američkim predsjednikom Trumpom.

U mnogim od tih situacija, čelnici EU bili su joj zahvalni što je preuzela inicijativu. "Rijetko ćete čuti kritike na račun von der Leyen kada je riječ o Ukrajini", rekao je diplomat iz jedne srednje velike članice EU. "To je zato što je većina zemalja EU jedinstvena u svojoj potpori Ukrajini i to se gotovo smatra unutarnjim pitanjem."

Problemi su se pojavili oko osjetljive politike prema Bliskom istoku ili kada se smatralo da Komisija vrši pritisak na vlade da pristanu na proširenje EU prije nego što su za to spremne. Sugovornici POLITICA tvrde da niz objava na Twitteru i razgovori von der Leyen s čelnicima Zaljeva ne predstavljaju formalna vanjskopolitička stajališta EU.

Ne predstavlja stav EU-a

Kritičari su također izrazili skepticizam oko toga što von der Leyen, koja nema vojna sredstva na raspolaganju niti mandat za oblikovanje vanjske politike EU, može ponuditi zaljevskim državama pod raketnim i bespilotnim napadima iz Irana.

"Što točno obećava kada kaže da ćemo ih podržati?" upitala je Loiseau. "Tko smo to 'mi'? Za sada, potpora su nosač zrakoplova Charles de Gaulle, lovci Rafale u Abu Dhabiju i obrambeni sporazumi s nekim zemljama."

Izjava u kojoj se činilo da von der Leyen podržava promjenu vodstva u Iranu posebno je iritirala zemlje EU koje su bliže vrlo kritičnom stavu španjolskog premijera Pedra Sáncheza prema američko-izraelskim zračnim napadima.

Neke zemlje tvrde da izjave von der Leyen ne odražavaju tu potrebnu ravnotežu. "Mi, Europa, trebali bismo biti svjetionik međunarodnog prava", rekao je četvrti diplomat. "A sada nas je uvukla u priču o promjeni režima. Čiji je to stav? Nije naš." Glasnogovornik Komisije izjavio je da su zaljevske zemlje bile "zahvalne" na "proaktivnom" pristupu von der Leyen posljednjih dana.

"To nije ono što želimo"

U Parizu je najviše negodovanja izazvala odluka von der Leyen da pošalje svoju povjerenicu za Mediteran, Dubravku Šuicu, na inauguracijsku sjednicu Odbora za mir - tijela pod Trumpovim vodstvom s ciljem promicanja globalne stabilnosti. To je dovelo do javne kritike francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota.

"Burna reakcija bila je predvidljiva", rekao je peti diplomat. "Kao što smo i pretpostavljali, Trump nije pravio razliku između promatrača i punopravnih članova Odbora za mir. Istaknuo je zastavu EU uz ostale, sugerirajući da Europa podržava tu inicijativu. A to nije ono što želimo."

Kao da želi naglasiti podjele u Bruxellesu, Kallas je radila na koordinaciji zajedničkog stava o Odboru za mir, šaljući poruke ministrima vanjskih poslova bloka i pozivajući ih da ne sudjeluju, rekao je diplomat. "To je ono što očekujemo" u vanjskoj politici, dodao je.

Braneći sudjelovanje Šuice, Komisija se ogradila od potpune podrške Trumpovom tijelu. "Sudjelovanje povjerenice Šuice ne može se tumačiti kao implicitna podrška Odboru za mir od strane Komisije, a kamoli Europske unije, niti kao podrška ishodu sastanka ili bilo kakvim rezolucijama koje bi članovi odbora mogli usvojiti", rekao je glasnogovornik Komisije.