Europski parlament izglasao nova pravila oporezivanja tehnoloških divova

Europski parlament izglasao nova pravila oporezivanja tehnoloških divova
Foto: EPA

EUROPSKI parlament usvojio je velikom većinom dva izvješća koja se odnose na porez na digitalne usluge (DST), kojim bi se oporezivali veliki, mahom američki tehnološki divovi, i na korporativno oporezivanje 'značajne digitalne prisutnosti'  - prihodu koje neka tvrtka ostvaruje na teritoriju jedne zemlje iako u njoj nije fizički prisutna, nema sjedište niti predstavništvo.

Radi se ponajprije o mjerama za bolje oporezivanje američkih internetskih divova, poznatih pod nazivom GAFA (Google, Apple, Facebook, Amazon), te se već govori o anti-američkom ili anti-GAFA porezu.

"I EP i europski građani žele da ti divovi plaćaju porez i stoga smo glasali za ambiciozniji DST, također ubirući prihode od usluga 'online streaminga'. Govorimo o nekom temeljnom poštenju gdje svatko mora platiti pravedan dio", kazao je Tang.

Vrijeme da Google i Facebook plate svoj dio?

Uoči rasprave je za medije kazao da Google i Facebook koriste naše tržište i naše potrošače, a ništa ne plaćaju.

"To želimo ispraviti. Za Facebook i Google nije Božićno vrijeme. Njihovo je vrijeme da plate pravedan dio", rekao je Tang.

Drugo izvješće zastupnika Dariusza Rosatija (EPP, Poljska) kaže da odluka o tome ima li poduzeće dovoljnu digitalnu prisutnost na tržištu treba biti zasnovana na prihodu digitalnih usluga (godišnji prihod iznad 7 milijuna eura), broju korisnika (preko 100.000 u određenoj državi članici) ili broju poslovnih ugovora (više od tri tisuće) u jednoj fiskalnoj godini.

Zastupnici su se složili da snize prag iznad kojeg bi prihodi tvrtke podlijegali oporezivanju. To bi se odnosilo na svaku tvrtku koja tijekom fiskalne godine ostvari prihod veći od 40 milijuna eura. dok prijedlog Europske komisije iznosi 50 milijuna eura.

Zastupnici su istaknuli da je DST tek privremena mjera te da bi trajno rješenje bilo usvajanje 'značajne digitalne prisutnosti', zajedničke konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) ili sličnih pravila koja bi se dogovorila na razini OECD-a ili UN-a.

"Porezi se moraju platiti tamo gdje kompanija stvara svoju vrijednost"

Na listi usluga koje se vode kao prihodi koji podliježu oporezivanju, eurozastupnici su stavili digitalne video i audio sadržaje, igrice ili tekstualne sadržaje, bez obzira da li je vlasnik sadržaja neka tvrtka ili tvrtka koja je dobila prava za distribuciju. Online platforme koje prodaju digitalni sadržaj, poput Netflixa, se stoga  mogu oporezivati.

Komisija je u ožujku ove godine izašla s prijedlogom prema kojem porez ne bi plaćale tvrtke čiji poslovni model počiva na pretplati poput Netflixa, kao ni one koje se bave internetskom trgovinom poput Amazona.

"Porezi se moraju platiti tamo gdje kompanija stvara svoju vrijednost, bez obzira da li se radi o digitalnom ili tradicionalnom poduzeću", kazao je Rosati nakon glasovanja i izrazio žaljenje što EU nikako da riješi to pitanje.

Globalna ekonomija je, poručili su zastupnici, digitalna i način poslovanja se promijenio, dok su pravila o obračunavanju poreza uglavnom ostala u 20. stoljeću. Ne uspijevaju obuhvatiti digitalno gospodarstvo u kojemu fizička prisutnost na tržištu nije preduvjet rada.

Bez dogovora o predloženom digitalnom porezu

Što se poreznih zakona tiče, Europski parlament ima tek savjetodavnu ulogu.

Sastanak ministara financija u okviru Vijeća EU-a prošao je 4. prosinca bez dogovora o predloženom digitalnom porezu. Do dogovora nije došlo unatoč tome što je prijedlog uvođenja digitalnog poreza velikom većinom podržao Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON).

EP smatra da bi digitalni porez temeljen na “digitalnoj prisutnosti” i/ili prihodima pomogao zaustaviti premještanje profita i utaje poreza tehnoloških divova, no nekoliko država članica kao što su Irska, Švedska, Danska i Finska  se tome protive.

Njemačka i Francuska su predstavile promijenjeni plan koji bi značajno "razvodnio" snagu DST-a, a njime bi se oporezivali samo prihodi od mrežnog oglašavanja, koji cilja prvenstveno na Google i Facebook.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara