INDUSTRIJSKA proizvodnja na razini Europske unije i eurozone u kolovozu je smanjena u usporedbi s prethodnim mjesecom i ponovo je sporije rasla prema istom mjesecu u prošloj godini, pokazalo je danas izvješće Eurostata.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je pala za 1.5 posto u usporedbi sa srpnjem kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla za 1.2 posto.

Najveći pad u proizvodnji kapitalnih dobara

U eurozoni je proizvodnja u kolovozu smanjena 1.6 posto u odnosu na kolovoz kada je porasla za revidiranih 1.4 posto.

Prema kategorijama proizvoda, najveći pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji kapitalnih dobara, za četiri posto u EU te za 3.9 posto u eurozoni.

Slijede trajna potrošačka dobra s padom proizvodnje za 2.9 posto u EU te za 3.4 posto u eurozoni. U segmentu intermedijarnih dobara u EU je pala 1.4 posto, a u eurozoni za 1.5 posto.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u EU je pak porasla za 0.3 posto, dok je u eurozoni pala za 0.8 posto. Proizvodnja energije u EU bila je stabilna dok je u eurozoni porasla za 0.5 posto.

Oporavak u Hrvatskoj

Među zemljama Unije najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini, prema raspoloživim i sezonski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena industrijska proizvodnja na Malti, za 6.3 posto.

Slijede Njemačka i Estonija s padom proizvodnje za po 4.1 posto. Blizu je i Slovačka, gdje je pala 3.8 posto.

Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je 15 zemalja Europske unije.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u kolovozu porasla za 0.7 posto u odnosu na srpanj kada je pala za 1.1 posto. Prvi podatak za srpanj pokazivao je pad od 1.6 posto.

Istu stopu rasta proizvodnje imala je Grčka, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Danska, od 3.5 posto, a blizu su i Litva i Luksemburg, s rastom od 2.9 i 2.1 posto.

U Eurostatu ponovo nisu raspolagali podacima samo za Cipar.

Slabiji zamah

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u kolovozu porasla 5.3 posto, nakon revidiranog 8.4-postotnog rasta u mjesecu ranije.

U eurozoni je porasla 5.1 posto, nakon 8-postotnog rasta u srpnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima. Najviše je u kolovozu i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 10.9 odnosno 11.6 posto.

Izraženiji rast zabilježen je i u kategoriji intermedijarnih proizvoda, za 7.1 posto u EU te za 6.6 posto u eurozoni. Slijede kapitalna dobra, s rastom proizvodnje za 2.4 posto u EU te za 2.8 posto u eurozoni.

Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za jedan posto u EU, dok je u eurozoni smanjena za 0.6 posto.

Pad proizvodnje u oba područja zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 0.8 posto u EU i 1.9 posto u eurozoni, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Belgija i dalje na čelu

Industrijska proizvodnja u usporedbi s kolovozom prošle godine porasla je u 22 zemlje Europske unije, pri čemu ponovo najviše u Belgiji, za 29.9 posto.

Irska i Litva i dalje je prate, s rastom proizvodnje od 22.1 odnosno 15.4 posto.

Hrvatska je u kolovozu ostvarila rast industrijske proizvodnje od 5.4 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 4-postotnog rasta u srpnju.

Samo u tri zemlje proizvodnja je pala, u Portugalu 7.2 posto, na Malti za 4.2 posto, a u Češkoj za 1.4 posto. Jedino Italija nije bilježila promjene u odnosu na kolovoz lani, pokazalo je Eurostatovo izvješće.