U DRUGOM sučeljavanju predsjedničkih kandidata, Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović odgovarali su na niz pitanja koja su bila podijeljena u nekoliko skupina, od gospodarstva i demografije, preko vanjske politike i predsjedničkih ovlasti, do nacionalne sigurnosti i borbe protiv korupcije.

Tijekom debate kandidati su se međusobno optuživali da lažu. Provjerili smo 11 ključnih teza koje su izgovorili Kolinda i Milanović.

Kolinda: Milanovićeva vlada uvela zakon da se ide u mirovinu sa 67 godina te su se nakon toga predomislili

✔ TOČNO

Vlada Zorana Milanovića produžila je radni vijek za muškarce i žene do 2038. godine kada bi svi morali raditi do 67. godine, a trend usklađivanja trajao bi po tom modelu od 2030. do 2038. godine. HDZ Andreja Plenkovića htio je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju da se već od 2028. produži na 67 godina životna dob potrebna za odlazak u punu starosnu mirovinu. SDP je bio protiv toga te su pružili podršku sindikatima u skupljanju potpisa za referendum. Šef SDP-a Davor Bernardić, u emisiji Nedjeljom u dva, priznao je da su pogriješili u SDP-u kada su gurali prijedlog da ljudi idu u mirovinu sa 67 godina. 

Kolinda: Vlada Zorana Milanovića proglašena je 6. najneučinkovitijom vladom

✔ TOČNO

Prema godišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti za 2015. godinu na popisu najneučinkovitijih vlada svijeta našla se ona Zorana Milanovića. Hrvatska je tada bila na 6. mjestu.

Milanović je, odgovarajući na Kolindinu tvrdnju o 6. najneučinkovitijoj vladi, rekao da smo za vrijeme njegove vlade skočili na 40. mjesto, a dolaskom HDZ-a pali na 60. mjesto

POLA-POLA

Hrvatska je u izvješću Svjetske banke "Doing Business 2016." po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta. No Hrvatska nije tada "skočila", kako kaže Milanović, nego je bila riječ o promijenjenoj metodologiji rada jer smo po starom bili na 65. mjestu.

Hrvatska se u novom izvješću nalazi na 51. mjestu, što je svakako pad u odnosu na 40. mjesto u doba Milanovića. 

Milanović: Egzodus iz Hrvatske počeo je 2016. godine

POLA-POLA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, značajni rast odlazaka krenuo je između 2014. i 2015. godine. Naime, prema statističkim podacima, u 2011. i 2012. godini bio je približno isti broj odlazaka i to oko 12.700. Taj broj povećava se 2013. godine kada ih je više od 15 tisuća, 2014. više ih je od 20 tisuća, a 2015. godine ih je više od 29 tisuća. U 2016. ta brojka prelazi 36 tisuća, a u 2017. je najveći broj odlazaka i to 47.352. Nakon toga, taj se broj smanjuje pa je tako 2018. zabilježeno 39.515 odlazaka. Valja naglasiti da DZS temelji svoje brojke na onima koje dobije od MUP-a. MUP prijavljuje samo one koji su pri preseljenju uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Veliki broj iseljenika odgađa tu odjavu, a što potvrđuju statistike pojedinih zemalja u koje se Hrvati doseljavaju. Primjerice, trenutno u Hrvatskoj ima oko 200 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika kao posljedica činjenice da se emigranti ne odjavljuju. No, prema podacima DZS-a, jasno se vidi trend. 

Milanović: Predstečajnim nagodbama je spašeno na tisuće radnih mjesta

X NETOČNO

Do sada nije napravljeno nijedno ozbiljno istraživanje koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim tvrtkama koje su dužnici kroz predstečajnu nagodbu prisilili na otpis dugova, a postotak namirenja za obične vjerovnike u slučaju predstečajnih nagodbi je negdje oko 50 posto.

Ne postoji ni konkretan podatak koliko je zapravo spašeno radnih mjesta. Tvrtke koje su uspješno prošle postupak predstečajne nagodbe, u većini slučajeva, zapravo nisu bile kandidati za stečaj, nego su prepoznali dobru poslovnu priliku, kao što je bio slučaj tvrtke Cammeo. Isto tako i sam proces predstečajnih nagodbi podrazumijevao je plan restrukturiranja koji je u većini slučajeva sadržavao i smanjenje broja zaposlenih za trećinu.

>> IMAMO NOVE PODATKE Sad je sasvim jasno zašto su predstečajne nagodbe pljačka stoljeća
 
Grabar-Kitarović: Nisam upropastila SOA-u, ne miješam se u njezin rad

X NETOČNO

Predsjednica je naprasno smijenila Dragana Lozančića, ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije. Formalno objašnjenje bilo je da se Lozančić ogriješio o Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, a predsjednica je i osobno obavijestila Lozančića da više ne uživa njeno povjerenje. Grabar-Kitarović tada je propustila o svom potezu obavijestiti tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića pa je nastalo višetjedno natezanje između Pantovčaka i Banskih dvora, s obzirom na to da je Orešković odbijao supotpisati Lozančićevu smjenu. 

SOA je prisluškivala i pratila Zdravka Mamića, koji je organizirao predsjedničinu rođendansku proslavu 2015. godine, a poznat je i kao velik donator HDZ-a. Kolinda je prvo mjesecima izbjegavala jasno odgovoriti na pitanja o svojoj povezanosti s Mamićem, a konačno ga se odrekla kada je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu zbog presude koja mu je prijetila u Hrvatskoj. Tada je relativizirala svoju bliskost s Mamićem, ali je u konačnici priznala da joj je "organizirao nekoliko večera". Baš zbog te nedvojbene nekadašnje bliskosti, Kolinda je upala usred SOA-ine obrade Mamića. Izjava Kolinde Grabar-Kitarović da u SOA-i ima korupcije, ali da ona, kao predsjednica za to nema dokaza, duboko je kompromitirajuća za tajne službe. 

Milanović: Kolinda je dobila kredit nakon Oluje s kamatom od 4 posto kojeg nije mogao imati svatko

✔ TOČNO 

Sama Grabar-Kitarović priznala je u debati da je  1995. godine dobila kredit s kamatom od 4,5 posto. Rekla je da je pravo na tu povlaštenu kamatu imala kao zaposlenica Ministarstva vanjskih poslova. Prema službenom dokumentu Ministarstva, kojeg je prije mjesec i pol objavio tjednik Novosti kredit Grabar Kitarović od 70 tisuća njemačkih maraka u stvarnosti je realiziran s kamatom od četiri posto, s tim da su najmanje četiri isplaćena kredita bila niža od njenog. To dokazuje da je Grabar-Kitarović već tada bila u povlaštenom statusu u odnosu na druge. 

Milanović: Porezi nisu previsoki, u europskom smo prosjeku

POLA-POLA

Milanovićeva izjava da je Hrvatska u prosjeku po poreznom opterećenju je točna. Naime, ako pogledamo podatak o prihodima od poreza i doprinosa prikazanih kao postotak BDP-a prema podacima Eurostata, oni su 2018. godine u Hrvatskoj iznosili 38,6 posto, dok je prosjek Europske unije 40,3 posto.

Što se tiče dijela da porezi nisu previsoki, to baš i ne stoji kada se pogledaju usporedive zemlje koje konkuriraju Hrvatskoj, ali to je šira tema koju ćemo objasniti u zasebnom tekstu.

Milanović: Moja vlada je smanjivala porez na plaću

✔ TOČNO  

U Milanovićevom mandatu nije došlo do značajnijeg rasterećenja plaća, ali je podignut prag za oporezivanje po najvišoj stopi poreza. Tako je u posljednjoj godini Milanovićeva mandata prag za oporezivanje po stopi od 40 posto podignut s 8.800 kuna, na 13.200 kuna.

Kolinda: Proračun se ne puni samo porezima, nego i ekonomskom djelatnošću

X VEĆINOM NETOČNO

Glavni prihodi proračuna su razni porezi, PDV je tu na prvom mjestu, i mirovinski doprinosi, koji su zapravo isto porez. Pretpostavljamo da je Kolindi netko rekao da povećanje poreza ne znači nužno i povećanje poreznih prihoda, a isto tako povećanje poreznih prihoda može proizaći iz povećanja ekonomske aktivnosti, a da se porezna stopa ne poveća.

Milanović: Nikakav trgovinski rat nisam izazvao, 660 tisuća ljudi je prešlo poljima. To je bio pritisak na Vučića da se zaustavi ta rijeka ljudi

✔ TOČNO

Hrvatska je 2015. na pet dana zatvorila granične prijelaze prema Srbiji. Vlada Zorana Milanovića na taj se korak odlučila kako bi izvršila pritisak na susjednu zemlju iz koje je dolazio val izbjeglica. Iako je taj potez proglašen svojevrsnim “trgovinskim ratom” jer je zaustavljen protok robe između Hrvatske i Srbije koje su tada imale robnu razmjenu od oko milijardu eura godišnje, štetu su pretrpjele obje strane i bio je zaustavljen sav promet pa se ne može zaključiti da je cijela stvar imala nekakvu ekonomsku pozadinu usmjerenu prema susjedima.

Kolinda: Milanović dobio povlašteni kredit

POLA-POLA

Zoran Milanović je, kad je imao 42 godine, uspio dobiti kredit od Erste banke koji mogu dobiti samo mlađi od 35 godina pa ga je tako trebao otplaćivati do 72. godine. Milanović je 2008. dobio kredit od 298 tisuća eura po kamati od 5,6 posto, koja se s vremenom popela na 5,9 posto. Tim kreditom kupili su stan od tadašnjeg predsjednika uprave Croatia osiguranja Hrvoja Vojkovića. Trebalo je tri godine da supružnici Milanović prodaju stan na Bijeniku kako bi vratili jedan dio kredita.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz predsjedničke izbore instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: predsjednički izbori

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.