DIREKTOR FBI-a Christopher Wray rekao je u utorak da je njegova agencija procijenila da je pandemiju koronavirusa vjerojatno uzrokovao incident u laboratoriju u kineskom Wuhanu.

"FBI već neko vrijeme procjenjuje da je izvor pandemije najvjerojatnije potencijalni laboratorijski incident u Wuhanu", rekao je Wray za Fox News.

>Šef FBI-a: Uzrok pandemije korone je vjerojatno incident u kineskom laboratoriju

Wall Street Journal je prije toga u nedjelju objavio tekst prema kojem je američko ministarstvo energetike (DOE) s „niskom pouzdanošću“ procijenilo da je pandemija nastala nenamjernim curenjem virusa iz kineskog laboratorija.

Peking je osudio novi američki izvještaj, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od SAD-a da "prestane klevetati Kinu".

Brojni mediji u svijetu i Hrvatskoj objavili su procjene dviju američkih agencija, neki na takav način da bi čitatelji mogli zaključiti da imamo konačan odgovor na pitanje o podrijetlu virusa. No dosadašnja znanstvena istraživanja ne govore u prilog takvom zaključku.

Nameće se pitanje kako nove objave ispravno shvatiti? Znače li one uistinu da je curenje iz laboratorija vjerojatnije od prirodnog izvora širenja virusa, čak i ako nije predstavljen krunski dokaz za takav zaključak? Treba naglasiti da je to rasprava o utvrđivanju od kuda je krenula epidemija. Međutim, odvojeno je pitanje koje mnogi postavljaju, a za koje ima još manje podataka da bi se mogao dati odgovor. To je pitanje je li virus izoliran iz prirode i zatim je slučajno pobjegao iz laboratorija ili je virus napravljen u laboratoriju umjetnim putem i zatim slučajno pobjegao.

Znanstveni interes za odgovor

Odgovori na ova pitanja važni su za eventualno sprječavanje budućih izbijanja zaraznih bolesti prije nego što pokrenu neku novu pandemiju.

Ako je virus prirodnog podrijetla i proširio se svijetom s tržnice živim životinjama u Wuhanu, kineskom gradu od 11 milijuna stanovnika, onda bi očito trebalo voditi više računa o nadzoru nad takvim tržnicama, farmama i trgovini životinjama, osobito onima koje mogu biti domaćini zoonoza, odnosno bolesti životinja koje mogu zaraziti ljude.

Ako je virus pobjegao iz laboratorija, jasno je da treba povećati sigurnost u takvim laboratorijima.

Nisu sve agencije uvjerene kao što je FBI

Prije svega treba istaknuti da američka obavještajna zajednica još uvijek nije postigla konsenzus o podrijetlu SARS-CoV-2 koji je uzrokovao pandemiju covida-19. Četiri od osam obavještajnih agencija više ili manje naginje tezi o prirodnom podrijetlu virusa s "niskom pouzdanošću", dok dvije, DOE i FBI, vjeruju u laboratorijsko podrijetlo, pri čemu DOE ima nisko povjerenje u svoj zaključak, a FBI umjereno.

Ovdje je važno primijetiti da je FBI svoj zaključak temeljio na povjerljivim dokazima koji nisu dostupni javnosti. To znači da je znanstvenicima i javnosti za sada nemoguće analizirati uvjerljivost argumenata na kojima ta agencija temelji svoje zaključke.

Također treba pojasniti što točno znači "niska pouzdanost".

Prema američkim vlastima (Izvor: Nacionalna obavještajna procjena Iraka), "niska pouzdanost" općenito znači da su informacije oskudne, upitne ili vrlo fragmentirane i da je teško donijeti čvrste analitičke zaključke ili da postoje značajne nedoumice ili problemi s izvorima.

Politička pozadina rasprava o podrijetlu virusa

Važno je istaknuti da je polemika oko podrijetla virusa SARS-CoV-2 politički opterećena od samog početka pandemije.

Teza o curenju virusa iz laboratorija postala je popularna među republikancima još u proljeće 2020. nakon što je se uhvatio predsjednik Donald J. Trump, koji je za pandemiju vrlo oštrim rječnikom uporno optuživao Kinu. On, nažalost, nije s istim žarom podržavao napore znanstvenika da zaustave pandemiju.

Pitanje je ostalo polarizirano sve do danas, s tim da je u posljednje vrijeme dodatno intenzivirano zaoštravanjem odnosa SAD-a i Kine te predstojećom kampanjom za američke predsjedničke izbore 2024. Naime, očekuje se da će tijekom te kampanje jedna od važnih tema biti stav kandidata o kinesko-tajvanskom pitanju. Republikanci snažno zagovaraju prebacivanje težišta američkog fokusa s Ukrajine na intenzivnije naoružavanje Tajvana koji je za SAD strateški važniji zbog funkcije koju ima u morskom prolazu do američkih saveznika Japana i Južne Koreje.

Primjerice, republikanski senator Josh Hawley je 18. veljače, govoreći u think tanku Zaklade Heritage u Washingtonu, rekao da američka vojna moć "nije raspoređena tamo gdje bi trebala biti".

Neki republikanski zastupnici čak žele prekinuti suradnju američkih znanstvenika s kineskim. Primjerice, Mike Gallagher, predsjedavajući biračkog odbora Predstavničkog doma za Kinu, rekao je da nastoji donijeti zakon kojim bi se nametnule sankcije i druga ograničenja znanstvenicima povezanim s Kinom dok se ne provede potpuna istraga o kineskom laboratoriju.

Hipoteza o curenju s druge strane nije uvjerila većinu demokrata od kojih neki vjeruju u prirodno podrijetlo, dok drugi smatraju da se pravi izvor možda nikada neće doznati.

Nalazi FBI-a i Ministarstva energetike dali su republikancima, koji su sada na čelu Predstavničkog doma, vjetar u leđa da istražuju podrijetlo pandemije kroz nekoliko odbora, uključujući obavještajni. Prvo saslušanje o tom pitanju trebalo bi se održati 8. ožujka.

New York Times piše da su republikanci u listopadu 2022. zdravstvenoj komisiji Senata predstavili analizu podrijetla pandemije, u kojoj su ustvrdili da je ona najvjerojatnije krenula kao "rezultat incidenta povezanog s istraživanjem", uz hipotezu da je virus možda pobjegao tako što je zarazio znanstvenika koji ga je potom proširio izvan laboratorija.

U izvještaju republikanaca u Senatu također se spominje da su 2018. godine, prije pandemije, Institut u Wuhanu i njegovi partneri, uključujući EcoHealth Alliance, istraživačku grupu čiji rad financira SAD, tražili sredstva američkog Ministarstva obrane za prikupljanje uzoraka i eksperimentiranje s koronavirusima s novim osobinama koje bi ih učinile visoko prenosivim među ljudima.

Projekt nikada nije financiran, no izvještaj je ukazao na njegovo postojanje i pritom naglasio da SARS-CoV-2 ima osobine slične onima koje su znanstvenici planirali istraživati.

Argumenti u prilog bijegu iz laboratorija

Argumenti koji govore u prilog tezi o bijegu virusa iz kineskog laboratorija su brojni, no svi su posredni. Do danas nije pronađen krunski dokaz koji bi je potvrdio. Krunski dokaz bila bi informacija da je u laboratoriju Instituta za virologiju (Wuhan Institute of Virology, WIV), koji se nalazi 10-ak kilometara od tržnice živim životinjama u Wuhanu, s druge strane rijeke Jangce, stvoren virus identičan virusu SARS-CoV-2.

Teza je posebno dobila na popularnosti kada se pokazalo da je laboratorij još 2013. u uzorcima izmeta potkovastog šišmiša u napuštenim oknima rudnika bakra u Yunnanu, udaljenom od Wuhana oko 1000 km, pronašao verziju koronavirusa označenu kao RaTG13. Godinu dana ranije nekoliko rudara u tim se oknima zarazilo smrtonosnom upalom pluća, no znanstvenici iz WIV-a iz seruma njihove krvi nisu uspjeli zaključiti o čemu je riječ. Nisu uspjeli potvrditi ni zarazu virusom srodnim SARS-u niti bilo kojim drugim poznatim virusom.

Godine 2020. pokazalo se da verzija koronavirusa RaTG13 dijeli oko 96% genoma sa SARS-CoV-2, odnosno da je najbliži poznati srodnik virusa koji je uzrokovao pandemiju.

Ovo otkriće istovremeno je ukazalo na vjerojatnog prirodnog pretka SARS-CoV-2. No s druge strane dalo je poticaja pobornicima teze prema kojoj su znanstvenici WIV-a u eksperimentima s kimernim verzijama toga virusa koje bi mogle zaraziti ljudske stanice napravili varijantu koja je pokrenula pandemiju.

Knjiga Viral - kolekcija brojnih argumenata u prilog curenju

Najtemeljitiji pregled raznih argumenata koji bi mogli govoriti u prilog teze o curenju virusa iz laboratorija sakupljen je u knjizi Viral: The Search for the Origin of COVID-19, koju su 2021. objavili Alina Chan, kanadska molekularna biologinja specijalizirana za gensku terapiju i stanični inženjering na Broad institutu MIT-a i libertarijanac, konzervativni zagovornik Brexita u britanskom parlamentu, znanstveni autor Matt Ridley koji je u znanstvenoj zajednici postao najpoznatiji po svojem kontroverznom poricanju klimatskih promjena.

Ključne argumente iz svoje knjige dvojac je iznio u razgovoru s američkim filozofom, neuroznanstvenikom, autorom i voditeljem podcasta Samom Harrisom na njegovom kanalu na YouTubeu. Ovdje ćemo navesti samo najvažnije. Pritom treba imati na umu da knjige ne prolaze ozbiljne znanstvene recenzije kakve prolaze znanstveni radovi.

Autori na početku razgovora tvrde da nisu znali kamo će ih odvesti rad na knjizi - hoće li ih dovesti do zaključka da se SARS-CoV-2 proširio prirodnim putem ili curenjem iz laboratorija. Ustvrdili su da su bili otvoreni za obje mogućnosti te da su stoga pročitali podjednako literaturu u prilog obje teze, da bi na kraju zaključili da je bijeg iz laboratorija vjerojatniji.

Svi sugovornici, i autori i Harris, složili su se da Kinezima ne odgovara nijedna od dvije teze jer ne žele priznati da su zbog nemara odgovorni za pandemiju koja je uzrokovala smrt više od 10 milijuna ljudi širom svijeta, bilo da je točna teza o curenju iz laboratorija ili o širenju s tržnice.

U prilog tome autori knjige naveli su činjenicu da su kineski znanstvenici ustvrdili da je SARS-CoV-2 cirkulirao prije nego što je došao na mokru tržnicu, gdje se potom dogodilo super-širenje. Na to su kineske vlasti nadovezale teze kako je mogao stići iz SAD-a smrznutom hranom ili tijekom gostovanja američkih sportaša.

Autori u knjizi ističu da je u samom početku pandemije teza o curenju bila proglašena teorijom zavjere tako da je prostor za javnu diskusiju na nekim društvenim mrežama, poput Facebooka, bio onemogućen. Požalili su se da veliki mediji poput CNN-a i BBC-ja uopće nisu htjeli diskutirati o njihovoj knjizi te da je slično bilo s drugim mainstream medijima.

Tvrde da im je pristup nekim e-mailovima znanstvenika pokazao da su brojni među njima koji su javno podržavali tezu o prirodnom podrijetlu, privatno izražavali zabrinutost za mogućnost da je virus ipak mogao pobjeći iz laboratorija.

Podsjetili su pritom da curenje iz laboratorija, čak sigurnijih, zapadnjačkih, nije nevjerojatan scenarij te da se događalo.

Suradnja znanstvenika sa Zapada s wuhanskim

Chan je u razgovoru navela da kada je počela istraživati izvor virusa, još nije znala za opsege suradnje znanstvenika iz SAD-a, ali i iz EU i Azije s laboratorijima u Kini koji su istraživali opasne viruse. Smatra da bi, ako je virus doista potekao iz laboratorija, odgovornost morali podijeliti i znanstvenici koji su podržavali takva istraživanja ili sudjelovali u njima.

Ridley je na to nadometnuo kako je logično da postoji strah zapadnjačkih znanstvenika da bi zbog razotkrivanja nekog ozbiljnog sigurnosnog propusta od kojeg je krenula pandemija mogla izgubiti cijela biotehnologija.

Dvojac je podsjetio da je u slučaju širenja SARS-a 2003. godine postojala vrlo jasna poveznica s mokrom tržnicom. Stoga je bilo očekivano da se tržnica u Wuhanu našla u fokusu kada je krenula nova epidemija i kada su otkrivene poveznice s njom. No, problem je u tome, ističu, što nikada nije pronađena životinja koja je bila izvor SARS-CoV-2, dok je u slučaju SARS-CoV-1 relativno lako pronađena - bila je to cibetka. 

Autori su priznali da je lako moguće da je izvor SARS-CoV-2 bila tržnica jer su se ondje prodavale neke životinje koje su mogle biti prijenosnici SARS-CoV-2. No istaknuli su da u životinjama na tržnici nikada nije pronađen progenitor virusa SARS-CoV-2.

Preveliki fokus na mokru tržnicu

Smatraju da je važan dio problema u istrazi podrijetla virusa to što su se kineske vlasti odmah na početku pandemije fokusirale na bolnice u blizini tržnice i slučajeve koji su živjeli u blizini tržnice. Stoga nisu pratile moguće druge slučajeve u drugim područjima. Drugim riječima, tražili su ključeve pod uličnom svjetiljkom, a ne u mraku.

Tako su mogli propustiti slučajeve koji nisu bili povezani s tržnicom, od kojih su se neki mogli pojaviti još 2019. Na taj način moglo se dogoditi da tržnica bude proglašena izvorom virusa, umjesto mjestom na kojem se dogodilo super-širenje.

Autori knjige Viral ustvrdili su da postoje dokazi da kineskim liječnicima u početku nije bilo dozvoljeno da svojim ponašanjem potvrđuju da se SARS-CoV-2 širi među ljudima, nije im čak bilo dozvoljeno da nose maske. Stoga se, kažu, nisu istraživali kontakti s ljudima, već samo kontakti zaraženih sa životinjama.

Uzorci virusa i manipulacije s njima

Prema dvojcu, glavni dokaz curenja iz laboratorija je lokacija iz koje je krenuo virus, jer Wuhan nije mjesto u kojem bi se očekivalo širenje koronavirusa, iako potkovasti šišmiši koji su mu domaćini žive i u tom području.

U prilog tome navode činjenicu da su znanstvenici iz wuhanskog laboratorija za prikupljanje uzoraka putovali u Yunnan i druge udaljene regije koje su smatrali mnogo vjerojatnijim žarištima zbog većih populacija šišmiša. U prilog tome naveli su da je američka neprofitna organizacija koja pomaže u financiranju kineskih istraživanja nedavno objavila kartu rizičnih područja u Kini na kojoj nema Wuhana.

Također tvrde da je laboratorij u Wuhanu s druge strane imao jedinstvena istraživanja virusa kakva je teško naći u bilo kojem drugom laboratoriju. U njemu su, kažu, prikupljali tisuće uzoraka virusa iz životinja i bolesnih ljudi, kako se to čini i u drugim sličnim laboratorijima.

No tu su, istaknuli su, otišli korak dalje - kada bi naišli na zanimljive viruse, oni su ih secirali i rekombinirali, bez vidljivih tragova zahvata, te konačno istraživali što bi se moglo dogoditi kada bi jednog dana zarazili ljude. Pokušavali su predvidjeti pandemije. Da bi to mogli, morali su viruse približiti pandemijskom potencijalu kroz tzv. pojačanje funkcije, odnosno povećanje zaraznosti za ljude. Drugim riječima, bavili su se vrlo riskantnim istraživanjima.

Niske razine sigurnosti

Kažu da se tek kasnije tijekom pandemije pokazalo da su se brojna takva istraživanja radila na prilično niskim razinama biosigurnosti koja znanstvenike nije mogla zaštititi od pandemijskog virusa. Najviša razina biosigurnosti u laboratoriju u Wuhanu jest visoka razina 4, ali autori tvrde da se pokazalo da su mnoga istraživanja virusa, uključujući i SARS, bila provođena na nižoj razini 2 ili 3. Smatraju da su se znanstvenici s vremenom opustili jer su godinama istraživali viruse, a da nije zabilježen prijenos na ljude.

Naime, da bi se virus mogao širiti među ljudima, u njemu mora doći do više promjena koje će mu omogućiti da zarazi ljudska tkiva, da se širi zrakom i sl. Također mora doći do više prijenosa na ljude, prije nego što neki postane uspješan. Stoga, kažu, mnogi wuhanski znanstvenici nisu nosili maske ni kada su prikupljali uzorke od šišmiša u špiljama. Unatoč tome, godinama se nije dogodila nikakva zaraza. To je, smatraju, razlog zbog kojeg su vjerojatno bili uvjereni da im ne treba razina sigurnosti veća od 2 na kojoj je rad mnogo lakši, manje zahtjevan u smislu osoblja i jeftiniji nego na razini 3 i 4.  

Autori nadalje u podcastu tvrde da u WIV-u nije postojala obaveza da znanstvenici prijave svaku bolest od koje su oboljeli. To znači da u laboratoriju ne bi bilo zapisa da su bili zaraženi koronavirusom. Ističu pritom da laboratorij u Wuhanu nije bio samo jedan od laboratorija koji su istraživali viruse SARS-a, nego da je u tome bio glavni u svijetu.

Upravo su wuhanski znanstvenici kod potkovastih šišmiša pronašli viruse SARS-a koji su bili vrlo srodni SARS-CoV-2. Nedugo nakon što je izbila pandemija, objavili su da imaju vrlo sličan virus u svojem laboratoriju. Do početka pandemije 2020., tvrde autori, u tom su laboratoriju imali najmanje 9 uzoraka virusa vrlo srodnih SARS-CoV-2. Osim toga, kažu, znanstvenici su u WIV-u radili na svojstvu virusa koje ima upravo SARS-CoV-2, a koje nemaju neki drugi srodni virusi.

Nevidljive genske manipulacije na virusu

Chan je nadalje ustvrdila da je vrlo teško razlikovati prirodne viruse od onih koji su manipulirani u laboratoriju iz dva razloga. Prvi je taj što znanstvenici manipuliraju s virusima koje su pronašli u prirodi. Drugi je to što današnja tehnologija omogućuje da se virusi umjetno kreiraju u laboratorijima na takav način da u njima ne bude tragova koji će pokazati da su umjetni.

To se, rekla je, može učiniti jednom kada se zna cijeli kod virusa, a dogodilo se na početku pandemije - znanstvenici su u laboratorijima stvorili potpuno umjetne viruse SARS-CoV-2 za potrebe istraživanja cjepiva. Znanstvenici ne mogu u potpunosti izmisliti genom virusa ni iz čega, no kada ga jednom imaju, na temelju njega mogu kreirati umjetne viruse.

Prema Viralu, gotovo sve genske manipulacije koje su se provodile u WIV-u radile su se na genu koji kodira protein šiljak. Znanstvenici u Wuhanu, tvrdi dvojac, mogli su kombinirati neki novi gen za protein šiljak, koji su otkrili, s nekim virusom koji su već ranije proučavali. Također su mogli ubacivati nešto ili brisati nešto u genu za protein šiljka. Bez informacija s kakvim virusima se eksperimentiralo, čije objavljivanje Kina onemogućava, teško je znati odakle je virus došao, napomenuli su autori.

Ridley je pritom istaknuo da su kineski znanstvenici do 2015. objavljivali veliki broj podataka o virusima koje su istraživali, ali ne i kasnije. Ti podaci morali bi postojati u kineskim datotekama. Zapadnjački znanstvenici, vlasti i novinari, tražili su ih puno puta, ali oni nisu dozvolili pristup. Dvojac tvrdi da ih je pitao zašto te podatke ne učine dostupnima jer bi oni mogli osloboditi laboratorij odgovornosti. No dobili su odgovor da bi ih ljudi mogli hakirati kada bi ih objavili, što autori smatraju besmislenim argumentom.

Argumenti u prilog prirodnom izvoru

Na temu podrijetla virusa SARS-CoV-2 objavljeni su brojni znanstveni radovi, od kojih više u najboljim znanstvenim časopisima Science i Nature.

Na temelju tih radova i iskustava stečenih kroz mnoštvo epidemija u povijesti, većina znanstvenika danas uvjerena je da je SARS-CoV-2 nastao iz prirodnog zoonotskog prelijevanja, odnosno da je virus prešao sa životinjskog domaćina, najvjerojatnije šišmiša, na ljude, vjerojatno preko nekog posrednog domaćina kao što je pangolin, odnosno ljuskavac.

Podsjetimo ukratko što su pokazale neke od studija.

Evolucijska povijest virusa i veza sa šišmišima

Na samom početku pandemije, u ožujku 2020., tim znanstvenika objavio je rad u časopisu Nature pod naslovom Proksimalno podrijetlo SARS-CoV-2. U njemu su znanstvenici analizirali genski kod SARS-CoV-2 i usporedili ga s drugim koronavirusima kako bi utvrdili njegovu evolucijsku povijest.

Zaključili su da je SARS-CoV-2 najbliže povezan s dva koronavirusa šišmiša i sugerirali da vjerojatno potječe od šišmiša. Također su pronašli dokaze o događajima rekombinacije u šiljastom proteinu virusa, koje su virusu mogle omogućiti da prijeđe sa šišmiša na drugog posrednog domaćina, poput ljuskavca, prije nego što je zarazio ljude.

Na temelju nalaza zaključili su da je malo vjerojatno da se SARS-CoV-2 pojavio kroz laboratorijsku manipulaciju srodnog koronavirusa sličnog SARS-CoV-2.

Među ostalim, istaknuli su da genetski podaci nepobitno pokazuju da SARS-CoV-2 nije izveden ni iz jedne okosnice virusa prethodno korištene u laboratorijima. Umjesto toga, predložili su dva scenarija koji mogu mnogo vjerojatnije objasniti podrijetlo SARS-CoV-2: (1) prirodna selekcija u životinjskom domaćinu prije prijenosa zoonoza; i (2) prirodna selekcija kod ljudi nakon zoonotskog prijenosa.

Studija nije definitivno isključila mogućnost laboratorijskog podrijetla za SARS-CoV-2, no autori su izjavili da "genomske značajke SARS-CoV-2 čine malo vjerojatnim da se radi o laboratorijskom konstruktu."

Istraga WHO-a

Od tada su brojne druge studije sugerirale da SARS-CoV-2 vjerojatno ima prirodno podrijetlo.

U veljači 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je na temelju nalaza znanstvenika angažiranih da u Kini istraže ovu temu objavila izvješće https://news.un.org/en/story/2021/02/1084252 u kojem se navodi da je teorija o curenju iz laboratorija "izuzetno malo vjerojatna" te da je vjerojatnije da je virus nastao prirodnim događajem prelijevanja.

Međutim, ovo su izvješće kritizirali neki stručnjaci koji su tvrdili da istraga nije bila dovoljno temeljita te da Kina nije omogućila dovoljno pristupa podacima i uzorcima.

Postojale su dvije varijante virusa u malom vremenskom prozoru

U ovom kontekstu posebno su zanimljive novije studije o podrijetlu virusa koje su nastale nakon što su se nakupili razni argumenti u prilog tezi o curenju te nakon što je 2021. godine objavljena knjiga Viral. Posebno su zanimljive one koje odgovaraju na argumente u prilog curenju.

Jedna od takvih novijih studija, objavljena je u časopisu Science u srpnju 2022.

U njoj znanstvenici ističu da su prije veljače 2020. vjerojatno postojale samo dvije različite virusne loze SARS-CoV-2, označene kao "A" i "B". Te loze, tvrde autori, bile su rezultat najmanje dva odvojena događaja prijenosa virusa sa životinja na ljude. Prvi zoonotski prijenos vjerojatno je uključivao viruse loze B i dogodio se oko 18. studenog 2019. (između 23. listopada i 8. prosinca), dok se prijenos virusa iz loze A vjerojatno dogodilo nekoliko tjedana kasnije.

"Ovi nalazi pokazuju da je malo vjerojatno da je SARS-CoV-2 široko cirkulirao među ljudima prije studenoga 2019. i definiraju uzak raspon između trenutka kada je SARS-CoV-2 prvi put prešao na ljude i kada su prijavljeni prvi slučajevi covida-19. Kao i kod drugih koronavirusa, pojava SARS-CoV-2 vjerojatno je rezultat višestrukih zoonoza“, zaključili su autori.

Drugim riječima, malo je vjerojatno da bi se u vrlo kratkom vremenu dogodile dvije odvojene zaraze dvama sličnim varijantama virusa u laboratoriju te njihovo iznošenje iz laboratorija i prijenos među ljudima.

Dokazi da je tržnica bila epicentar

U srpnju 2022. objavljen je još jedan rad u časopisu Science u kojem je tim znanstvenika ustvrdio da je tržnica živim životinjama Huanan u Wuhanu morala biti rani epicentar širenja koronavirusa, a ne mjesto super-širenja.

Među ostalim, rad je pokazao da su najraniji zabilježeni slučajevi covida-19 iz prosinca 2019., koji su identificirani prije nego što su kineske vlasti usmjerile fokus na tržnicu Huanan u Wuhanu i naredile bolnicama da prijavljuju slučajeve povezane s tržnicom, bili geografski usmjereni na nju. Ti ljudi morali su se zaraziti prije nego što je početak epidemije uopće registriran, neki vjerojatno još u studenome.

Naime, studija je pokazala da je 55 od 168 identificiranih ranih slučajeva bilo izravno povezano s tržnicom te da su ostali, koji nisu, živjeli u krugu toliko blizu tržnice da se njihova infekcija ne može shvatiti drugačije nego kao prijenos s ljudi koji su se zarazili na njoj. Štoviše, autori su utvrdili da su obje loze virusa koje su bile u opticaju, kako A, tako i B, geografski bile povezane s tržnicom.

Autori ističu da činjenica da su obje loze virusa povezane s tržnicom ukazuje da tržnica u Wuhanu nije bila samo žarište u kojem se dogodilo super-širenje. Da je virus iscurio iz laboratorija, to bi se vjerojatnije dogodilo samo s jednom lozom.

Studija je također pokazala da su se živi sisavci osjetljivi na SARS-CoV-2 prodavali na tržnici krajem 2019. Autori su u prilog tome u studiji uključili niz fotografija na kojima se u kavezima na tržnici vide životinje poput crvenih lisica (Vulpes vulpes), svinjskih jazavaca (Arctonyx albogularis) i običnih rakunskih pasa (Nyctereutes procyonoides).

Treba istaknuti da ni ta studija nije dala krunski dokaz zoonotskom prijenosu, odnosno nije pronašla životinju ili uzorke prikupljene sa životinja koji bi potvrđivali zarazu virusom SARS-CoV-2. Naime, do trenutka kada su kineski znanstvenici stigli na tržnicu Huanan da prikupe uzorke, policija ju je već zatvorila i dezinficirala jer se niz ljudi povezanih s njom razbolio od onoga što će kasnije biti prepoznato kao covid.

Na tržnici nisu ostale žive životinje, no uzeti su uzorci sa zidova i predmeta. Posebno je indikativno to što su uzorci uzeti s kaveza, polica, kolica, strojeva za obradu mesa nakon klanja i sl. unutar tržnice, koji su bili pozitivni na SARS-CoV-2, svi bili koncentrirani u jugoistočnom dijelu tržnice, upravo u onom dijelu u kojem su se prodavale žive životinje koje su mogle biti prijenosnici virusa. To se ne bi očekivalo da su virus na tržnicu nasumično donijeli ljudi koji su zaraženi virusom iz laboratorija.

"Iako nema dovoljno dokaza da se definiraju događaji koji su se odigrali prije pojave prvih slučajeva, a točne okolnosti ostaju nejasne, naše analize pokazuju da je do pojave SARS-CoV-2 došlo kroz trgovinu živim divljim životinjama u Kini i pokazuju da je tržnica Huanan bila epicentar pandemije covida-19", zaključili su autori studije.

Argumenti protiv nastanka virusa pojačavanjem funkcije

Hipotezu o nastanku SARS-CoV-2 kroz pojačavanje funkcije, odnosno zaraznosti za ljude, u laboratoriju, odbacili su brojni znanstvenici kao malo vjerojatnu. Naime, tvrde da se varijanta virusa RaTG13, koja je istraživana u WIV-u, razlikuje u cijelom nizu gena koje znanstvenici ne bi imali razloga mijenjati ako su virus htjeli učiniti zaraznijim za ljude.

Za razumijevanje tih argumenata važno je shvatiti po čemu se točno razlikuju te dvije varijante. RaTG13 i SARS-CoV-2 razlikuju se prije svega u domeni vezanja receptora (RBD) šiljastog proteina S (Spike RBD) koji se veže na receptor na površini stanice domaćina i uzrokuje infekciju.

To ukazuje da virus RaTG13 možda neće koristiti angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2) kao mjesto ulaska u stanice kao što to radi SARS-CoV-2. No, kako ističu znanstvenici na stranici Health Feedback, to nije jedina razlika između dvaju virusa.

David Robertson, profesor virusne genomike na Sveučilištu u Glasgowu, objasnio je da je netočna tvrdnja da je 4% genetske razlike između dva virusa u potpunosti ograničeno na Spike RBD.

"Kada bi se RBD virusa RaTG13 zamijenio s RBD-om virusa SARS-CoV-2, virus RaTG13 bi i dalje bio relativno različit virus od SARS-CoV-2. To je zato što postoje druge mutacije u genomu RaTG13 koje ga čine različitim od SARS-CoV-2", rekao je.

Drugim riječima, u genomima dvaju virusa postoje genetske razlike u nekoliko različitih područja. Stoga jednostavna zamjena originalnog RBD-a virusa RaTG13 novim RBD-om koji je napravio čovjek ne bi proizvela genomsku sekvencu SARS-CoV-2, jer bi razlike u genetskom kodu dvaju virusa i dalje ostale u drugim dijelovima njihovih genoma.

Znanstvenici su istaknuli još jedno ograničenje ove hipoteze. Naime, vuhanski znanstvenici, da bi napravili SARS-CoV-2 iz RaTG13, morali su znati koji Spike RBD bi trebali upotrijebiti da bi zamijenili originalni koji ima RaTG13. Međutim, istraživači nisu otkrili Spike RBD sličan onom u SARS-CoV-2 prije pandemije.

S obzirom na ovaj jaz u znanju, ne postoji vjerojatan scenarij koji bi objasnio kako su znanstvenici konstruirali točan genetski slijed viđen u Spike RBD-u virusa SARS-CoV-2, budući da je bio nepoznat znanstvenicima sve do izbijanja epidemije.

Za koronaviruse se ne traži visoka razina sigurnosti

Konačno, važno je istaknuti da se koronavirusi ne smatraju toliko opasnima da bi se morali istraživati u laboratorijima najviše, 4. razine (BSL-4). Takve laboratorije ima vrlo malo zemalja u svijetu, a prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u njima se istražuju opasni i egzotični mikrobi koji "predstavljaju visok rizik od infekcija koje se prenose aerosolom. Infekcije uzrokovane ovim mikrobima često su smrtonosne i za njih ne postoje lijekovi niti cjepiva".

"Dva primjera mikroba s kojima se radilo u laboratoriju razine BSL-4 uključuju viruse ebole i marburg", navodi CDC. Za koronaviruse dovoljna je razina BSL-3, a danas kada postoje cjepiva, BSL-2.

Komentar znanstvenice na objavu Ministarstva energetike

Američka virologinja Angela Rasmussen, koja je bila koautorica studije o podrijetlu virusa objavljene 2022. (posljednja studija u Scienceu koju navodimo u tekstu gore), na Twitteru je reagirala na nalaze američkog ministarstva energetike (DOE).

"Dakle... DOE je odlučio da je SARS-CoV-2 nastao 'curenjem iz laboratorija'. Dostupni dokazi uvjerljivo pokazuju da je pandemija započela na tržnici Huanan putem zoonoze. No potvrdni dokazi o laboratorijskom podrijetlu mogli bi promijeniti moje stajalište. Kakvi dokazi? Prije svega, nemam pojma koji su to dokazi koje ima DOE. Znam samo da su 'slabi' i da su rezultirali zaključkom 'niskog povjerenja'. Navodno dolaze iz vlastite mreže nacionalnih laboratorija DOE-a, a ne putem špijuniranja.

No znam da, kako bi bio u skladu s dostupnim znanstvenim dokazima, DOE mora objasniti kako se virus pojavio dva puta tijekom 2 tjedna kod ljudi na istoj tržnici veličine teniskog terena, više od 8 km daleko i preko rijeke u odnosu laboratorij u Wuhanu koji je jedini radio na virusima SARS-CoV.

Usput, danas je godišnjica od trenutka kada smo dovršili preprinte koji su na kraju objavljeni u časopisu Science. Niti jedan izazov našem radu do sada još nije preživio recenzije kolega.

No, uvijek sam spremna na mogućnost da novi dokazi mogu opovrgnuti (našu) hipotezu. Nijedna hipoteza nije previše dragocjena da bi se dokazi bacili u smeće. Jedan dokaz koji bi mogao promijeniti moje mišljenje bio bi konačan dokaz da je WIV posjedovao pretka SARS-CoV-2", objasnila je, među ostalim, Rasmussen.

Teško je vjerovati da bilo tko u američkim agencijama ima takve dokaze jer bi ih već predstavio znanstvenoj zajednici. Osim toga, da ih ima, teza o curenju ne bi bila predstavljena s niskom niti s umjerenom razinom povjerenja, već s visokom. Najviše što je moguće jest da FBI i DOE imaju nekih novih posrednih argumenata. Drugim riječima, za sada nema krunskih dokaza ni za jednu od teza.