ČETVRTINA svjetske populacije, odnosno više od dvije milijarde ljudi, živi unutar pet kilometara od aktivnih projekata fosilnih goriva, što potencijalno ugrožava njihovo zdravlje i ključne ekosustave, otkriva dosad najopsežnije istraživanje ove vrste.

Zastrašujući novi izvještaj organizacije Amnesty International, ekskluzivno ustupljen britanskom listu, otkriva da se više od 18.300 postrojenja za naftu, plin i ugljen trenutno nalazi u 170 zemalja diljem svijeta, zauzimajući golemo područje Zemljine površine, piše The Guardian.

Blizina bušotina, rafinerija, cjevovoda i druge infrastrukture za fosilna goriva povećava rizik od raka, bolesti dišnog sustava, srčanih oboljenja, prijevremenih poroda i smrti. Također predstavlja ozbiljnu prijetnju zalihama vode i kvaliteti zraka te uzrokuje degradaciju tla.

Žrtvene zone i ekološka nepravda

Gotovo pola milijarde ljudi (463 milijuna), uključujući 124 milijuna djece, danas živi unutar samo jednog kilometra od nalazišta fosilnih goriva.

U planu je ili razvoju još oko 3.500 novih lokacija, što bi moglo prisiliti dodatnih 135 milijuna ljudi da trpe isparenja, plamenove baklji i izlijevanja, navodi se u izvještaju pod nazivom "Extraction Extinction: Why the Lifecycle of Fossil Fuels Threatens Life, Nature, and Human Rights".

Većina aktivnih projekata stvorila je žarišta zagađenja, pretvarajući obližnje zajednice i ključne ekosustave u takozvane žrtvene zone - teško kontaminirana područja gdje siromašne i marginalizirane skupine snose nerazmjeran teret izloženosti zagađenju i toksinima.

Izvještaj detaljno opisuje razoran utjecaj na zdravlje od vađenja, prerade i transporta te pokazuje kako curenja, spaljivanje plina i izgradnja uništavaju nezamjenjive prirodne ekosustave i potkopavaju ljudska prava, posebno onih koji žive u blizini.

Poziv na akciju uoči klimatskog summita

Ovi podaci dolaze u trenutku kada se svjetski čelnici, izuzev SAD-a kao najvećeg povijesnog zagađivača, okupljaju u brazilskom Belému na 30. godišnjim klimatskim pregovorima (Cop30), usred rastuće frustracije zbog nedostatka napretka u postupnom ukidanju fosilnih goriva koja potiču planetarni kolaps i kršenja ljudskih prava.

"Industrija fosilnih goriva i njezini državni sponzori desetljećima su tvrdili da ljudski razvoj zahtijeva fosilna goriva. Ali znamo da su pod krinkom gospodarskog rasta umjesto toga služili pohlepi i profitu bez granica, kršili prava s gotovo potpunom nekažnjivošću i uništavali atmosferu, biosferu i oceane", izjavila je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

"Čelnici na Cop30 moraju staviti ljude, a ne profit i moć, u srce pregovora obvezujući se na potpuno, brzo, pravedno i financirano postupno ukidanje fosilnih goriva i pravednu tranziciju na održivu energiju za sve."

Cop30 se održava dok se Filipini, Meksiko i Jamajka oporavljaju od superoluja pojačanih toplijim temperaturama atmosfere i oceana, a države su pod sve većim pritiskom da poduzmu odlučne mjere za reguliranje tvrtki koje se bave fosilnim gorivima.

Nerazmjeran teret za najranjivije

Kvantitativna analiza temelji se na prvom takvom mapiranju koje su proveli istraživači s Better Planet Laboratory (BPL) Sveučilišta Colorado Boulder.

Usporedili su podatke o lokacijama infrastrukture fosilnih goriva s podacima o popisu stanovništva i ključnim ekosustavima. Otkrili su da se trećina svih operativnih postrojenja preklapa s jednim ili više ključnih ekosustava, poput močvara, šuma ili riječnih sustava bogatih bioraznolikošću.

Nalazi otkrivaju duboko ukorijenjenu ekološku nepravdu i rasizam. Autohtoni narodi, koji čine 5% svjetske populacije, nerazmjerno su izloženi infrastrukturi fosilnih goriva, pri čemu se jedno od šest nalazišta nalazi na njihovim teritorijima.

"Proživljavamo međugeneracijski borbeni umor... Fizički nećemo preživjeti ovo. Nikada nismo bili inicijatori, ali smo podnijeli najveći teret svog nasilja", rekla je braniteljica zemlje Wet’suwet’en Tsakë ze’ Sleydo’ (Molly Wickham), opisujući izgradnju novih kompresora za cjevovod fosilnog plina na autohtonim zemljama u Kanadi. "Kada se dignemo u obranu Yin’taha, kriminalizirani smo."

Širenje fosilnih goriva također je povezano s otimanjem zemlje, kulturnim pljačkanjem, podjelom zajednica i gubitkom sredstava za život, kao i nasiljem i tužbama protiv vođa zajednica koji se mirno protive izgradnji.

"Ne tražimo novac; želimo samo ono što je naše. Želimo samo loviti ribu u zaljevu Guanabara, to je naše pravo. A oni nam oduzimaju naša prava", rekao je Bruno Alves de Vega, ribar iz Rio de Janeira.

Fosilna goriva utječu na svaki dio ljudskog tijela, predstavljajući posebno ozbiljne rizike za djecu, starije osobe i trudnice. "Klimatska kriza je manifestacija i katalizator duboko ukorijenjenih nepravdi", dodala je Callamard. "Doba fosilnih goriva mora završiti sada."