FRANCUSKA se priprema za nove štrajkove i masovne prosvjede protiv krajnje nepopularne mirovinske reforme, dan nakon što su zastupnici počeli raspravu o spornom zakonu. Predsjednik Emmanuel Macron učinio je reformu središtem svoje kampanje za reizbor prošle godine i odlučan ju je provesti unatoč žestokom protivljenju političke ljevice i sindikata, ali i šire javnosti.

Prosvjedi danas treća su takva okupljanja širom zemlje organizirana od početka godine. Prema policiji, u prošlotjednim prosvjedima sudjelovalo je 1.3 milijunu ljudi širom zemlje, dok sindikati tvrde da je sudjelovalo više od 2.5 milijuna ljudi. U svakom slučaju, bili su to najveći takvi prosvjedi u Francuskoj od 2010. godine.

Očekuje se da će vlakovi i pariška podzemna željeznica opet imati "ozbiljne poremećaje" u utorak, rekli su operateri, pri čemu se očekuje da će otprilike jedan od pet letova u zračnoj luci Orly južno od glavnog grada biti otkazan.

"Računamo da će biti masovnih okupljanja što će potaknuti izabrane predstavnike zemlje da uzmu u obzir mišljenje građana", rekao je u ponedjeljak Philippe Martinez, čelnik ljevičarskog sindikata CGT, za France 2.

Štrajk za vikend

Dodatni štrajkovi planirani su za subotu, iako su sindikati željezničkog operatera SNCF rekli da neće pozvati na štrajk za vikend, dan za odmor u nekim regijama Prema Macronovu prijedlogu povisila bi se dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine - što je još uvijek niže nego u mnogim europskim zemljama - i povećao broj godina koje ljudi moraju plaćati doprinose za punu mirovinu.

Njegova vladajuća stranka nada se da će zakon usvojiti uz pomoć saveznika na političkoj desnici, bez potrebe za pribjegavanjem kontroverznim izvršnim ovlastima koje ne zahtijevaju glasanje. Međutim članovi lijeve oporbe odlučno se protive i podnijeli su tisuće amandmana.

Članovi vlade premijerke Elisabeth Borne nastojali su jučer u parlamentu obraniti reformu kao nužnu, a mnogi u donjem domu su zviždali. Kako je pritisak rastao, Borne je u nedjelju ponudila ključni ustupak, rekavši da će ljudima koji su počeli raditi s 20 ili 21 godinom biti dopušteno napustiti posao godinu dana ranije.

Ali čelnik sindikata CFDT Laurent Berger odbacio je ponudu kao puku zakrpu, a ne kao odgovor na široku javnu kritiku. Macronov je cilj izvući mirovinski sustav iz deficita do 2030. pronalaženjem oko 18 milijardi eura godišnjih ušteda -  uglavnom tako da natjera ljude da rade dulje te da se ukinu neki posebni mirovinski programi.