Francuzi ustali protiv Macronove reforme. Policija suzavcem tjerala prosvjednike
DIŽU se prosvjedi diljem Francuske zbog novog zakona koji je danas posebnom procedurom kroz parlament pogurao predsjednik Emmanuel Macron. Francuska premijerka Elisabeth Borne iskoristila je posebni ustavni postupak da bi Macronova mirovinska reforma prošla u parlamentu bez glasanja.
Taj potez lijeva oporba dočekala je galamom, zvižducima i sloganima protiv reforme. U francuskom parlamentu u znak prosvjeda pjevala se i Marseljeza.
Procedura po članku 49. točki 3. ustava omogućuje usvajanje zakona po kojem bi se za dvije godine povisila granica za odlazak u mirovinu na 64 godine, nakon višetjednih prosvjeda i žestoke javne rasprave.
Macronova reforma mirovinskog sustava
Ključna točka reforme jest podići dob umirovljenja sa 62 na 64 godine. Uz to, trebao bi se povećati broj godina potrebnih za uplaćivanje u mirovinski sustav, a minimalna mirovina bi se podigla na 1200 eura.
Macron i vlada kažu da je kasniji odlazak u mirovinu nužan da bi se do kraja desetljeća mirovinski sustav izveo iz crvenog.
Francuski list Le Figaro navodi da su večeras u Parizu uhićene 73 osobe.
List također navodi da interventna policija i dalje pokušava rastjerati grupu od oko 100 prosvjednika koji u središtu grada uzvikuju "Pariz, ustani".
Većinu prosvjednika s Place de la Concordea otjerao je posebni policijski odred za suzbijanje nereda. No neki ustraju i ne odlaze pa je policija ispalila suzavac na gomilu koja je ostala, piše BBC. Neki prosvjednici odgovorili su bacanjem kamenja i paljenjem vatre na ulici.
Novinari s mjesta događaja javljaju da je Place de la Concorde sada uglavnom prazan. Međutim, u nekim dijelovima Pariza još traju sukobi.
Prosvjedi ljudi koji se osjećaju prevarenima održavaju se i u drugim francuskim gradovima.
U gradu Grenobleu na jugozapadu zemlje među stotinama prosvjednika bila je i predstavnica sindikata CGT Karen Mantovani, koja je rekla da je očito bila naivna kada je mislila "da će oni barem malo poštovati demokraciju", prenosi francuska novinska agencija AFP.
U gradu Lilleu jedan je prosvjednik upitao kako je predsjednik Macron mogao prečuti protivljenje javnosti reformi. Na transparentu ga je pitao treba li mu slušni aparat.
U Lyonu, na jugu zemlje, oko 400 ljudi okupilo se kako bi pozvali Macrona da podnese ostavku.
Francuska premijerka Elisabeth Borne upravo je dala intervju francuskoj televiziji TF1. Rekla je da je zajedno s predsjednikom Macronom pokušala pridobiti više političara za prijedlog zakona prije provedbe spornog članka ustava.
"Iza nas su stotine sati pregovora sa sindikatima i vladom u pokušajima da pronađemo kompromis, ali jednostavno nismo mogli pristati na financiranje francuskog mirovinskog sustava dugom", kazala je.
Borne je također rekla da je jako šokirana vriskom i pjevanjem zastupnika u parlamentu dok je najavljivala primjenu spornog članka ustava.
"Neke skupine žele kaos, a skromni Francuzi snose posljedice", rekla je francuska premijerka.
Predsjednik Emmanuel Macron još se nije oglasio.
Jedan od najvećih francuskih sindikata, Confédération Générale du Travail (CGT), kaže da se planira još jedan dan štrajkova i demonstracija.
"Ujedinjena sindikalna fronta nastavlja zahtijevati povlačenje reforme i poziva na još jedan dan štrajkova i demonstracija" u četvrtak, 23. ožujka, izjavila je dužnosnica sindikata CGT Catherine Perret novinarima.
Policija je navodno ispalila suzavac na prosvjednike na Place de la Concordeu.
Reuters izvještava da su prosvjednici bacali kamenje na policiju, a policajci sada navodno tjeraju prosvjednike s trga.
Kolone policije s navučenim štitovima i palicama napredovale su prema trgu, dok su drugi pucali vodenim topovima nakon što je zapaljena vatra nasred trga, javlja novinska agencija AFP.
Francuski predsjednik mirovinskom reformom želi, prije svega, povećati dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine i to od 2030. godine. Povrh toga, predlaže se da radnici počnu uplaćivati dodatne doprinose u nacionalni mirovinski sustav - od 2027. godine. Za punu mirovinu, također, moralo bi se raditi 43, a ne 42 godine.
Dobna granica za odlazak u mirovinu dizala bi se postupno za tri mjeseca godišnje, počevši od rujna ove godine.
Macronova reforma također uključuje:
- zajamčenu minimalnu mirovinu ne manju od 85% neto minimalne plaće, otprilike 1200 eura mjesečno na sadašnjim razinama, za nove umirovljenike
- policajci, zatvorski čuvari, kontrolori leta i drugi javni djelatnici na poslovima koji se smatraju fizički ili psihički teškim zadržat će pravo na prijevremenu mirovinu
- njihova će se dob za umirovljenje povećati za isti broj godina kao i šira radna snaga
- kraj takozvanih "posebnih režima" s različitim dobima za odlazak u mirovinu i beneficijama za željezničke radnike, radnike u elektroprivredi i plinu.
Francuska vlada kaže da su reforme potrebne kako bi se spriječio veliki financijski deficit u sustavu u budućnosti, a politika je kamen temeljac političke platforme predsjednika Emmanuela Macrona otkako je prvi put izabran 2017.
Radnici u javnom sektoru, koji su se ranije brzo opirali Macronovim reformama, među onima su koji najviše mogu izgubiti, a novi radnici više nemaju pravo na posebne mirovinske režime dane njihovim prethodnicima.
Oni u francuskom parlamentu koji se protive Macronovoj mirovinskoj reformi sada imaju manje od 24 sata za podnošenje zahtjeva za nepovjerenje. Ako se taj prijedlog odbije, Macronov plan o podizanju dobi za odlazak u mirovinu će se nastaviti. Ali ako parlament to izglasa, prijedlog promjene zakona, odnosno reforma se odbija, a Macronov kabinet mora podnijeti ostavku.
Još se ne zna kada bi se točno moglo održati to glasanje o nepovjerenju, ali ako se dogodi, očekuje se da će biti početkom tjedna.
Pogledajte kako je parlament skandirao i rugao se premijerki Elisabeth Borne dok se pozivala na članak 49. stavak tri francuskog ustava kojim je provukla Macronovu reformu bez glasanja.
"Ne možemo riskirati da vidimo propast 175 sati parlamentarne rasprave", rekla je.
“Ne možemo se kockati s budućnošću naših mirovina. Reforma je neophodna", govorila je.
Tisuće prosvjednika okupljaju se na trgu Place de la Concorde u Parizu, preko puta Nacionalne skupštine.
Lokalni TV kanal BFM prikazuje mnoštvo ljudi koje se okuplja na poznatom trgu, mnogi mašu zastavama i transparentima. Među njima su i neki političari.
Političar krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon rekao je za BFM da zakon "nema legitimitet". Opisao je Macronovu odluku da se pozove na izvanredne ovlasti kao "spektakularan neuspjeh".
"Bit će ludnica!"
Među tisućama prosvjednika na neplaniranim prosvjedima na Place de la Concordeu mnogi su uzvikivali "ça va péter!" To u prijevodu znači "bit će ludo" ili "dići u zrak".
Mnogi prosvjednici imaju transparente i mašu raznim sindikalnim zastavama.
Jedan prosvjednik, 18-godišnji Bastien, nije štedio riječi dajući izjavu za BBC.
Kaže kako vjeruje da je odluka vlade da se pozove na 49:3 "nedemokratska" i rekao je kako vjeruje da je današnja odluka "posljednja kap koja je prelila kantu".
"Zapalit ćemo zemlju... doslovno", kaže on.
"Ceste će biti blokirane, željeznice će biti blokirane... Nadam se da večeras nećemo vidjeti nerede, ali mogli bismo, nažalost."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
