SMRT DJEČAKA U METKOVIĆU

Gabrijel je umro prije 35 dana. Hoće li ga Hrvatska nepravdom ubiti i drugi put?

Gabrijel je umro prije 35 dana. Hoće li ga Hrvatska nepravdom ubiti i drugi put?
Foto: Index

DEVETOGODIŠNJI Gabrijel Bebić iz Metkovića nije dočekao svoj 10. rođendan. Dječak koji je bio uspješan sportaš i osvajao medalje u karateu zadnji je put bio u školi i na priredbi na dan Sv. Nikole. Dan kasnije prvi put je došao liječnici jer ga je mučio kašalj. Pet dana kasnije, 11. prosinca 2018., preminuo je od posljedica sepse i to nakon što je dva dana prije smrti dva puta bio na Hitnoj, a oni su ga vratili kući. Prošlo je 35 dana od njegove smrti, a još uvijek nema nikakve naznake da će netko odgovarati za ovaj slučaj.

>>Objavljujemo tajne nalaze Komore o smrti malog Gabrijela

>>Dječak iz Metkovića više je puta bio na Hitnoj, a oni su ga slali kući. Umro je

Slučaj njegove smrti istražuje Državno odvjetništvo, a Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora proveli su svatko svoju inspekciju. Javila se i Hrvatska komora medicinskih sestara koja je od metkovskog Doma zdravlja zatražila očitovanje i dokaze o postupanju medicinske sestre u pedijatrijskoj ambulanti u Metkoviću.

Proveden je, dakle, niz istraga, Ministarstvo je donijelo svoje zaključke navodeći da nije zakazao sustav već da su se dogodili osobni propusti liječnika, dok je Hrvatska liječnička komora, čije smo nalaze inspekcije objavili, pronašla propuste kod 2 liječnice, dok trećoj samo zamjeraju. Cijeli slučaj se razvodnio, a još nitko nije odgovarao za smrt devetogodišnjeg dječaka.

Prvi put kod liječnice zbog kašlja

Podsjetimo kako je tekao cijeli niz događaja koji su doveli do tragične smrti 9-godišnjeg dječaka.

Gabrijel je imao streptokoknu upalu grla te upalu pluća, a bio je zaražen i virusom gripe H1N1, to se sve ustanovilo tek kad je prebačen u KBC Split jer mu u Metkoviću niti jednom nisu napravljene laboratorijske pretrage.

Prvi put je došao kod svoje liječnice, pedijatrice Raseme Bubica, u petak 7. prosinca 2018. Liječnica ga je pregledala te mu prepisala Sumamed. Dječaku je bilo sve lošije, počeo je povraćati, dobio je temperaturu pa ga je otac u nedjelju ujutro 9. prosinca doveo na Hitnu u Metković.

Primila ga je dr. Josipa Vekić. Dječak je pregledan, liječnica je ustanovila da je imao uredan disajni šum, dijete se otpušta kući uz preporuku nastavka rehidracije i korištenja antipiretika ta da se javi na Hitnu u slučaju pogoršanja.

Potom je u noći 10. prosinca u 2 sata dječak ponovno došao na Hitnu s ocem. Primila ga je dr. Danijela Dragobratović zbog bolova u desnoj strani grudnog koša. U nalazu HLK stoji kako dr. Dragobratović nije našla indikacije za bolničku hospitalizaciju te je savjetovala snižavanje temperature te ujutro posjet pedijatrici i laboratorijske pretrage krvi.

U dokumentaciji nije naznačeno da je Gabrijelu pregledano grlo

Zaključak Komisije kaže da "liječnica Dragobratović nigdje u dokumentaciji nije naznačila da je učinjen pregled ždrijela dječaka", no poslije je napismeno izjavila da je to učinila i da je ždrijelo hiperemično.

"Kako nije našla simptome da će se razviti ili da se razvija teška sustavna infekcija, preporučila je ocu ujutro učiniti laboratorijske pretrage i posjet pedijatrici. Zaključak je da nije u cijelosti obavila pregled pacijenta prema pravilima struke. Došlo je do previda jer je malo vjerojatno da je nalaz nad desnim plućem mogao biti uredan. Dolazak u noći na Hitnu je trebao biti ozbiljnije shvaćen od strane imenovane liječnice jer je bol u prsištu jedan od osnovnih simptoma upale pluća te da nije uobičajen simptom u dječjoj dobi", stoji u zaključku Komisije, koja unatoč svemu napisanom ipak ne smatra da je učinjen propust.

Umjesto toga, našli su joj olakotnu okolnost jer je pitala dječaka kako je, a on je rekao da mu je bolje.

"Olakotna okolnost za liječnicu je podatak da je dječak negirao progresiju boli u prsištu što je od strane liječnice protumačeno kao nepouzdan amnestički podatak pa mu zbog toga nije dala potrebno značenje. Liječnica je izjavila da ga je pitala kako si, a on joj odgovorio puno bolje. Nadalje mišljenje je kako liječnica nikako nije zanemarila pacijentovu bolest jer je zaključila da treba laboratorijske nalaze. Unatoč primjedbama vezanim uz nedostatan pregled, Komisija nema nedvojbenih dokaza da je imenovana učinila propust u zbrinjavanju Gabrijela", stoji u zaključku Komisije.

Medicinska sestra koja ga nije ni pregledala zaključila: Disanje mu nije bilo otežano

Potom je 10. 12. 2018. dječak ujutro ponovno došao na Hitnu jer njegova pedijatrica nije radila, što je njegov otac izjavio u medijima, međutim s Hitne su ga poslali pedijatru. Komora je taj dio izostavila u svom nalazu.

Zatim je Gabrijel došao s ocem kod dr. Vladimira Krmeka, međutim medicinska sestra Nikolina Talajić mu je rekla da mora pričekati.

U nalazu Komore stoji da je sestra Nikolina Talajić ispričala da je "dječak došao na nogama, pitala ga je što je djetetu, a on je rekao da je povraćao, rekla je da će primiti dijete, ali da mora pričekati".

"Dječak je stajao u bundi ispred mene, otac je rekao da ne može čekati i hoće li na Hitnu, ja sam mu rekla da je u redu da se javi na Hitnu i ako ga vrate, da se javi nama, usta mu nisu bila modra i disanje mu nije bilo otežano. Otac nije spomenuo simptome koji su upućivali na životnu ugroženost djeteta. Otac je otišao i dijete na nogama samostalno iz ordinacije, naknadno se otac više nije javljao", izjavila je medicinska sestra Nikolina Talajić Komisiji HLK.

Komisija zaključuje kako se nikako nije radilo o nakani uskrate medicinske pomoći za pacijenta od strane liječnika Krmeka budući da je ocu pacijenta rečeno da pričekaju i da će biti primljen.

Tek je dr. Kaleb primila dječaka i postavila točnu dijagnozu

Dječak je potom oko 9 sati došao kod dr. Ksenije Kaleb koja je Komisiji izjavila da ju je medicinska sestra obavijestila da je došlo dijete koje ne izgleda dobro i koji je tu noć bio na Hitnoj.

"Na ulazu sam odmah uočila da je dječak teturao, glava mu je padala. Kad sam razodjenula dječaka kako bi ga pregledala, odmah sam uočila kako su mu ruke i noge modre, usta su mu bila modra te kako se pomokrio nekontrolirano. Nisam mogla naći puls periferno, niti na vratu, auskultacijski srčani tonovi su bili tihi, nisam mogla izmjeriti saturaciju kisikom, ždrijelo je bilo jako žareće, a uspaničila sam se kad sam ustanovila da je desno plućno krilo bilo nečujno. Posumnjala sam na pneumoniju i izljev te sam zaključila da je dijete vitalno ugroženo stoga sam ga odmah otpratila na Hitnu", navodi se u nalazu Komisije.

"Na upit Komisije zašto nije ordiniran antibiotik širokog spektra parenteralnim putem nakon što je postavljena radna dijagnoza pneumonije (upale pluća) i sepse, navodim kako ne posjedujem antibiotike za parenteralnu primjenu. Na upit Komisije zašto pedijatri nisu zbrinuli životno ugroženog dječaka nego su ga uputili na Hitnu, navodim kako liječnici Hitne imaju više iskustva s postavljanjem venskog puta. Iznenadila sam se što je HMP organizirala hitni transport helikopterom koji je poletio tek u 9.30 sati jer sam mišljenja da bi se vozilom hitne prije stiglo u Split", navodi se u nalazu Komisije izjava dr. Kaleb.

Komisija Komore najviše propusta našla kod dr. Kaleb, jedine liječnice koja je pomogla Gabrijelu

Komisija HLK je, kako smo već ranije objavili, najviše propusta našla upravo dr. Kaleb.

"Učinila je propust u medicinskom zbrinjavanju pacijenta budući da je po postavljanju radne dijagnoze desnostrane upale pluća, sepse, septičnog urušaja, neodgodivo morala započeti provođenje postupaka liječenja akutnog hipoksemičnog zatajenja disanja i krvožilnog urušaja te specifično, etiološko liječenje invazivnog oblika infektivne bolesti. Imenovana liječnica morala je u svojoj pedijatrijskoj ambulanti neodgodivo započeti s volumenom nadoknadom bolusima kristaloidnih otopina do uspostave poželjnih vrijednosti kapilarnog punjena. Trebala je ordinirati s obzirom na sumnju da se radilo o nedjelotvornosti aktualne antibiotske terapije, prvu dozu antibiotika širokog spektra. Značaj ranog ordiniranja antibiotika širokog spektra već unutar prvog do trećeg sata od uspostavljanja dijagnoze sepse sadržan je u smjernicama za sepsu", navodi se u zaključku Komisije HLK.

Nadalje navode kako je "obzirom da se radilo o teškoj hipoksemiji i hipoksiji imenovana liječnica neodgodivo morala započeti provođenje potpore dišnom sustavu, početno putem terapije kisikom na masku sa spremnikom, potom u slučaju izostanka terapijskog odgovora, istu je trebalo eskalirati do postizanja adekvatnog kliničkog odgovora".

Komora: "Trebala je ostati s njim na Hitnoj"

"Ukoliko imenovana liječnica nije mogla isto primijeniti u ordinaciji u kojoj obavlja djelatnost zbog nedostatnih tehničkih uvjeta, ista je trebala provoditi u ordinaciji Hitne medicinske pomoći na način da je trebala adekvatno sudjelovati u liječenju vitalno ugroženog pacijenta odnosno pomagati liječnici i ostalim djelatnicima Hitne tijekom cijelog razdoblja zbrinjavanja pacijenta, od prijema pa sve do predaje liječniku helikopterskog tima HMP. Ukoliko se radi o liječenju djece, što je i bio slučaj, svakako je bolje da to čine liječnici specijalisti za dječje bolesti budući da je u programu usavršavanja doktora medicine iz pedijatrije predviđeno kako liječnik specijalist pedijatrije može i mora provoditi mjere vitalne podrške životno ugroženom djetetu", navodi se u zaključku Komore.

Inače, dr. Kaleb je dijete odvela na Hitnu gdje ga je predala šefici ispostave Hitne dr. Marijani Matić, koja je dječaka primila u 9:15 sati.

Komisija je pronašla propuste i kod dr. Matić, ali njoj stavljaju manje stvari na teret nego dr. Kaleb.

Šefica Hitne nije mu dala dovoljno infuzije i kisika

"Zaključak Komisije je da je dr. Matić učinila klinički pregled prema pravilima struke, te je provela potrebno hitno medicinsko liječenje, a potom organizirala i uputila pacijenta na hitan prijem helikopterom u KBC Split. Ipak, Komisija je našla elemente stručnog propusta budući da provedene mjere liječenja nisu bile u potpunosti u skladu s predviđenim postupnikom temeljne i uznapredovale podrške vitalnim funkcijama djeteta u urušaju odnosno šoku. Volumen ordiniranih infuzija kristaloidnih otopina u kontekstu liječenja septičkog urušaja trebao je biti veći, odnosno trebalo je za terapiju septičnog urušaja inicijalno ordinirati volumen kristaloidnih otopina 20 ml/kg tjelesne mase te je isti bilo potrebno ponavljati do dobivanja adekvatnog terapijskog odgovora. Potpora dišnom sustavu također nije provedena na odgovarajući način odnosno ista nije eskalirana usprkos činjenici da nakon što je provedena terapija kisikom putem maske, nije nastupilo klinički značajno poboljšanje vrijednosti pulsne oksimetrije te je stoga trebalo provesti endotrahealnu intubaciju sukladno usvojenoj vještini te pacijenta ventilirati samoširećim balonom", stoji u zaključku Komisije HLK.

Dakle, trebala mu je dati više kisika i infuzije.

Dječak je potom helikopterom u 10:25 sati poletio prema KBC Split gdje je preminuo idućeg dana, 11. prosinca.

Šef pedijatrije u Splitu dr. Marijan Saraga Indexu je rekao da su napravili sve što su mogli da spase dječaka, međutim na žalost nisu uspjeli.

Zaključak Komore

U svom glavnom zaključku Komisija HLK zaključila je da se kod dječaka Gabrijela Bebića radilo o istovremenom invazivnom obliku infektivne bolesti čiji uzročnici su bili bakterijski soj BHS streptokok te virus gripe H1N1 pdm09.

Zaključili su kako "nema nedvojbenih dokaza iz kliničkog pregleda pacijenta temeljem kojih je mogla biti postavljena dijagnoza upale pluća, uz napomenu kako posljednji od gore navedenih kliničkih pregleda nije bio cjelovit te je samim time učinjen stručni propust. Komisija zaključuje kako je neposredno nakon postavljanja dijagnoze invazivnog oblika infektivne bolesti u izvanbolničkom liječenju pacijenta nastupio stručni propust u zbrinjavanju krvožilnog urušaja te zatajenja disanja, a koji se, u prvom redu, odnosi na vrijeme započinjanja liječenja te na način provođenja volumne nadoknade kristaloidnim otopinama i dišne potpore".

"Temeljem utvrđenog terapijskog nedostatka, Komisija ne može sa sigurnošću reći bi li pravovremeno i sa stajališta struke, ispravnije liječenje krvožilnog urušaja dovelo do drugačijeg kliničkog ishoda, no vrlo je izvjesno kako pravovremeno i ispravno liječenje septičnog urušaja u ranim fazama njegovog razvoja značajno povećava vjerojatnost povoljnog kliničkog ishoda liječenja", zaključuje Komisija Hrvatske liječničke komore.

Iz Komore su poručili kako će njihovo Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor dalje raspravljati i donijeti odluku o utemeljenosti pokretanja disciplinskog postupka.

Zaključak inspekcije Ministarstva zdravstva

Inspekcija Ministarstva zdravstva zaključila je pak da kod dječaka nije na vrijeme prepoznata bolest, kao ni težina njezine kliničke slike.

"Povjerenstvo također zaključuje da su 10.12.2018. godine nakon prepoznavanja kliničkog sindroma i životne ugroženosti bolesnika učinjeni propusti tijekom inicijalnog zbrinjavanja, volumske resuscitacije, primjene oksigenoterapije kao i pripreme bolesnika za transport i provođenja istog u Klinički bolnički centar Split. Zaključak Stručnog povjerenstva i prikupljenu dokumentaciju Ministarstvo zdravstva će proslijediti na daljnje nadležno postupanje Državnom odvjetništvu", stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Član inspekcijskog tima Ministarstva zdravstva pedijatar Milivoj Novak izjavio je da je u slučaju smrti devetogodišnjeg Gabrijela Bebića, koji je 11. prosinca umro zbog sepse, riječ o osobnom propustu liječnika, a ne o propustu u organizaciji zdravstvene zaštite na metkovskom području.

Dalje sad sve ovisi o DORH-u kojemu je Ministarstvo zdravstva predalo rezultate svoje inspekcije. Oni vrše izvide nakon kojih će odlučiti treba li netko kazneno odgovarati za Gabrijelovu smrt. Kad će to biti, nije poznato.

Što se pak tiče smjena, još uvijek nitko nije smijenjen, niti je na ikakav način odgovarao u ovom slučaju.

Metkovčani traže pravdu i rješenje medicinske skrbi u Metkoviću

Metkovčani su pak ustrajni u borbi da se nešto u Metkoviću promijeni i da se više ne dogode ovako tragični slučajevi kao što su smrt Gabrijela Bebića i Eme Markota. Organizirana su već dva prosvjeda, a građanska inicijativa "Sinovi i kćeri Neretve" postavili su ultimatum ministru zdravstva Milanu Kujundžiću. Dali su mu rok od 10 dana da se sastane s njima i donesu rješenje po kojem bi područje doline Neretve imalo adekvatnu medicinsku skrb, a ne da moraju ići u stotinjak kilometara udaljen Dubrovnik i Split te da se pronađu odgovorni za Gabrijelovu smrt.

"Pozivamo na odgovornost Hitni medicinski prijem Metković koji je svojim nečinjenjem i postupanjem doveo do ovakve situacije", poručili su iz inicijative.

Je li moguće da će Hrvatska, nakon što je njezin nefunkcionalni zdravstveni sustav ubio malenog Gabrijela, to napraviti i drugi put kad zbog njegove smrti nitko ne bude odgovarao? Nažalost, u ovakvoj zemlji sve je moguće.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara