Generali podigli spomenik masovnom ubojici Koradeu na groblju na kojem leže njegove žrtve

Generali podigli spomenik masovnom ubojici Koradeu na groblju na kojem leže njegove žrtve

Foto: FAH/Screenshot Potraga/RTL

HRVATSKI generalski zbor podignuo je nadgrobni spomenik poludjelom generalu Ivanu Koradeu na istom groblju na kojemu leže žrtve koje je prije deset godina pobio.

Podigli su mu najveći spomenik na cijelom groblju, a zbog toga obitelji žrtava, koje nisu dobile ni kune odštete za svoj gubitak, opet proživljavaju užasne trenutke, javlja RTL.

Korade je prije deset godina započeo svoj krvavi pohod u kojem je ubio petnaestogodišnjeg Gorana Hudića, njegovu baku Ciliku Hudić, Davora Petriša, Franju Kosa i policajca Marka Kusanića.

Najveći spomenik na groblju


Obitelj Hudić doživjela je šok kad je prije mjesec dana, na desetu godišnjicu pokolja, vidjela spomenik.

"Šokiralo me, a poslije sam još više rastresena. Samo bol i nepravda. Kak mogu jednog ubojicu tako veličati... Znam da je bio u ratu, ali su ga također mogli na drugo mjesto preseliti pa neka ga uzdižu među generalima…”, rekla je Ivana Hudić.

Kaže kako je nadgrobni spomenik pokojnom generalu najveći na groblju, s uklesanim hrvatskim grbom, grbom Generalskog zbora te sedme gardijske postrojbe Pume. Ivanka ih je nazvala čim je vidjela spomenik.

Zvala sam ih, a oni su rekli da oni nisu sudjelovali u tome, da je to Generalski zbor vjerovatno napravio, nisam imala snage zvati dalje", rekla je Hudić.

Ništa im nije sporno

Pume su potvrdile da nisu imale ništa sa spomenikom. Međutim, predsjedniku Generalskog zbora Pavlu Miljavcu ništa nije sporno.

"To je bila želja njegove supruge, mi u dizajn nismo ulazili, s time da su neke udruge još nadodale novac da bi se takav spomenik digao, naša je bila inicijativa da se obilježi grob. Spomenik nije baš najveći, ali je malo drugačijeg koncepta", rekao je Miljavac.

"Prvo vidimo njegov spomenik"

"Bode nas u oči, dođemo na groblje i prvo vidimo njegov spomenik, osjećaji se u vrate u trenu , dođe sve ispočetka, sve ti se prevrti kroz glavu. Nije lijepo, niti od njih, niti od države što su napravili, trebali su nas bar pitati je li smiju…", rekla je Hudić.

Hudići, njih šestero, žive u nedovršenoj kući. Nikola, stariji brat pokojnog 15-godišnjeg Gorana, samo mjesec dana prije masakra doživio je prometnu nesreću zbog koje je trajno izgubio sposobnost za rad.

U kući rade samo otac i snaha, Nikolina supruga. Kažu kako im nije do novca nego do duboke nepravde koja produbljuje ionako nikad zacijeljenu ranu. Nisu imali dovoljno novca da bi uklesali ime svog 15-godišnjeg sina i brata na grob.

"Baka je dala uklesati imena kada je djed umro, no to je sve spucalo, trebali bi sve kompletno mijenjati, ali trenutno nismo u mogućnosti. Ali za njega su napravili, a naše obitelji se nitko nije sjetio, osim lampaša koji gori na grobu. Od države, od vojske, od svih, tu je samo jedan lampaš", ispričala je Ivanka.

35 tisuća kuna za spomenik

Iz Hrvatskog generalskog zbora kažu da je odluku o dizanju spomenika donijelo 19 članova Upravnog odbora.

"Spomenik je koštao negdje oko 35 tisuća kuna s PDV-om. Mi smo dali 25 tisuća kuna, ostatak su dodali Tigrovi i privatne donacije. Obitelj preminulih nam se nikada nije obratila za pomoć, mislim da to više pripada civilnom dijelu. Mi imamo sasvim jedan drugi fokus djelovanja, s te strane je bila pobuda da ne bude baš u zemlji, gledajte da je cijela situacija čista, nije, ali s druge strane ima čovjek zasluge koje mu se ne smije negirati", ispričao je predsjednik Generalskog zbora Miljavac.

"Mi nismo zaboravili tih pet nevinih žrtava, mi smo to akceptirali i strašno nam je žao. No činjenica je da je Korade puno napravio za Republiku Hrvatsku, ta sedma brigada skupa s njim prošla je najteža ratišta", dodaje Miljevac.

Redikulozna i utjecajna organizacija

Hrvatski generalski zbor je u početku bila redikulozna organizacija gdje su glavnu riječ vodili Domazet-Lošo, Krešić, Rojs, Glasnović. Držali su govore monstrumu Koradeu na njegovom sprovodu, slali službenu delegaciju na sahranu posljednjeg zapovjednika ustaškog logora Jasenovca, a policiji lažno prijavljivali krađu dokumenata.

Od njih su se javno distancirali generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Anton Tus, Rahim Ademi i Milenko Filipović. Dolaskom Tomislava Karamarka počinje uzlet ove udruge, za koju čak i Klemmova udruga Veterana Domovinskog rata javno kaže da je čisti politički projekt. Danas Zbor među krovnim državnim institucijama ima svoju zgradu na Gornjem gradu, a kod njih, u službene posjete, dolaze čak i ministri kako bi raspravljali o svojim budućim zakonima.

Iako bi njihov rad trebao biti javan, do danas nije potpuno jasno tko su točno njihovi članovi, a oni sami kažu kako ih je stotinjak. Ni na njihovoj stranici ne postoji podatak o članovima predsjedništva, a ni o ostalim članovima.

Suze za zagorskog monstruma


Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora šokirali su velik dio hrvatske javnosti odlaskom na sprovod generalu Ivanu Koradeu, zagorskom monstrumu koji je ubio petero ljudi, a zatim presudio sebi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Što se dogodilo da te obuzdala tuga i tama? Ti koji si bio najsvjetliji heroj rata. Mi koji smo se uz tebe borili znamo da si svojim ratnim djelima zadužio domovinu, ta djela služe na čast tebi i domovini. Ali ovdje smo i da izrazimo sućut svima kojima je zlo nanijela tama koja te obuzdala", stajalo je u pismu koje je na sprovodu pročitao tajnik Zbora Zdravko Vladanović. Prvi predsjednik Zbora Marinko Krešić, kojeg je naslijedio Pavao Miljavac, tada je rekao da je krimen na vladi jer je "napustila one koji su stvorili ovu državu".

Ne treba se sramiti generala Koradea


"Nas iz Generalskog zbora nije bilo strah niti stid doći na ovaj sprovod jer se ne treba sramiti ljudi koji su stvarali ovu državu", rekao je tada Krešić, dodajući da im je general Ante Gotovina, kojem se sudilo u Haagu, rekao da se okupe i pomognu Koradeu.

"Pa kako se onda ne bismo skupili i došli na sprovod generalu Koradeu", rekao je Krešić novinarima nakon sprovoda, no Gotovina je to demantirao odmah sljedećeg dana naglasivši kako nije ništa poručio vezano za Koradea.

Nakon izbora predsjednice Grabar Kitarović, Zbor više definitno nije nebitna udruga. To je postalo jasno kada su iz neuglednih prostora na Gračanskoj cesti dobili prostor od 316,50 kvadratnih metara na Gornjem gradu u Habdelićevoj 2 među krovnim državnim ustanovama.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović otvorili su novi prostor, a ondje su bili predsjednik vlade Tihomir Orešković, predsjednik sabora Željko Reiner, brojni ministri i drugi visoki uzvanici.

I Šeks i Bandić članovi Generalskog zbora

Po povlaštenoj mjesečnoj cijeni od 1899 kuna Zbor je dobio zgradu, odnosno 11 prostorija za potrebe znanstvenog i stručnog istraživanja Domovinskog rata, zaštite ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, promicanja zajedništva i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država.

Iako u Statutu stoji kako članovi mogu biti jedino oni s činom generala ili admirala Oružanih snaga, njihov član je i Milan Bandić iako nije aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu. Naime, Miljavac je Bandića proglasio počasnim članom Generalskog zbora, a iskaznicu mu je dao Krešić.

"On je čovjekoljub i domoljub", naglašavali su tada generali. Prije dvije godine u Zbor je primljen Šeks koji je imao čin generala bojnika upravne struke, a zanimljivo je kako Zboru tada nisu smetale Šeksove riječi da "Gotovinu treba locirati, identificirati, uhititi i transferirati".

I prostori vlade za sastanke generala u mirovini

Posljednje dvije godine Zbor je neizostavan sudionik događanja u vladi i oko vlade. Zboru se dalo na značaju krajem prošle godine kada su se okupili u zgradi vlade na Markovu trgu kako bi raspravljali o uhićenjima u Orašju te o protoku dokumenata u tom slučaju. Isto tako, aktivno su bili uključeni u donošenje novog, kontroverznog zakona o braniteljima.

>> Što je Hrvatski generalski zbor? Dugo su bili politički redikuli s margine, a onda ih je ugledao HDZ...

Poludjeli ubojica

Umirovljeni general Ivan Korade tijekom rata je obnašao dužnost zapovjednika VII. gardijske brigade Puma, a u hrvatskoj je javnosti posebno poznat po tome što je tijekom operacije Oluja među prvima ušao u Knin, gdje je na tamošnjoj tvrđavi izvjesio hrvatsku zastavu.
 
Zbog svojih ratnih zasluga bio je iznimno cijenjen među suborcima iz brigade, kao i među kolegama iz Generalskog zbora, no bio je poznat i po nasilništvu do kojeg je redovito dolazilo kada je bio pijan.
 
U kolovozu 2007. godine sudjelovao je u incidentu koji se dogodio u jednom varaždinskom kafiću u koji je upao naoružan pištoljem. Na sreću, tada je izbjegnut mogući pokolj, no general je bio pretučen te je zadobio lomove čeljusti te nosne i jagodične kosti.

>> Prije deset godina poludjeli hrvatski general krenuo je u ubilački pohod

Prije deset godina, višestruki poludjeli ubojica, bivši general Ivan Korade, ubio je rafalom iz automatske puške Marija Kusanića, karlovačkog policajca koji je bio dio policijskog tima zaduženog za hvatanje Koradea.
 
Na tada 32-godišnjeg Kusanića Korade je pucao nakon što se s nekolicinom policajaca uputio prema vikendici u Zagorju u kojoj je proveo svoje posljednje trenutke prije nego što si je pucao u glavu i ubio se. Teško ranjenog Kusanića nakon nekoliko minuta preuzela je služba hitne medicinske pomoći kako bi ga prevezla u bolnicu, međutim ozljede su bile preteške te je preminuo na putu do bolnice.
 
Iza Kusanića ostala je tada trudna supruga koja je sredinom prosinca 2008. godine rodila zdravog dječačića. Dok je bio na zadatku potjere za Koradeom, Kusanić nije ni znao da mu je supruga trudna.
 
Ubojstvo policajca posljednji čin u ubilačkom pohodu bivšega generala
 

Kusanićeva smrt i Koradeovo samoubojstvo bili su zadnji krvavi čin u ubilačkom pohodu bivšeg generala. Ivan Korade je u noći s 26. na 27. ožujka, nakon što je ubio bivšeg suborca i prijatelja 36-godišnjeg Davora Petriša, hicima iz pištolja usmrtio 16-godišnjeg Gorana Hudića, njegovu baku 62-godišnju Ceciliju Hudić te 64-godišnjeg Franju Kosa. Lakše je ranio 59-godišnjeg Vladu Knoka, a bio je osumnjičen i za otmicu.
 
Zločini su otkriveni 27. ožujka rano ujutro kada je Korade već bio u bijegu i nedostupan policiji. Potraga i potjera za njim trajala je osam dana, a završena je nakon što je policija otkrila vikendicu s razbijenim staklom na jednom prozoru.
 
Policajac je bio teško ranjen unatoč zaštitnom prsluku
 
Skupina policajaca, među kojima je bio i Kusanić, uputila se prema objektu. Korade ih je primijetio i prvi je zapucao te nažalost pogodio Kusanića teško ga ranivši unatoč tome što je nosio zaštitni prsluk.
 
Došlo je do kraćeg puškaranja koje je završeno Koradeovim samoubojstvom. U vikendici su pored mrtvog Koradea pronađeni pištolj, tri ručne bombe, puška, nešto hrane i vina.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara