PREDSJEDNIČKI izbori u Republici Hrvatskoj opet su prošli u znaku glasanja u Bosni i Hercegovini.

Od ranog jutra mediji su izvještavali o gužvi na glasačkim mjestima u BiH, napose u Mostaru, u kojemu su se ljudi poredali za glasanje i prije nego što su u 7 sati ujutro otvorena glasačka mjesta. Čini se da je odaziv u BiH imao utjecaja i na motiviranje potencijalnih glasača kandidata lijevog centra Zorana Milanovića da ipak izađu na izbore. To je jedna od teorija koje se šire u javnom prostoru.

No jedno su teorije, a drugo su konkretni brojevi koji pokazuju da glasači iz BiH nisu nikad odredili pobjednika predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pa ni kada je prošli put Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila Ivu Josipovića za samo tridesetak tisuća glasova. 

Glasovi iz BiH su bili nevažni

Ovaj put su glasovi iz BiH (i dijaspore) imali još manje šanse utjecati na konačni rezultat predsjedničkih izbora. Milanović je pobijedio Kolindu s više od 100 tisuća glasova prednosti. Kolinda je u BiH - u kojoj je na izbore izašlo tek 35 tisuća glasača - dobila 32.467 glasova, dok je Milanović skupio 2701 glas.

Ipak, tema glasanja u BiH opet je bila aktualna, za što postoje valjani razlozi. Prvi je svakako taj što je mogućnost da bosanskohercegovački Hrvati glasaju na izborima u Hrvatskoj jedna od većih prevara koje je građanima Republike Hrvatske priredio njen prvi predsjednik Franjo Tuđman.

Glasanje Hrvata iz BiH na hrvatskim izborima - još jedna Tuđmanova prevara

Naime, kada se početkom 1990-ih glasalo za HDZ i kada se izlazilo na referendum na kojem se odlučivali o neovisnosti Hrvatske, Tuđman i HDZ nisu nikad govorili da će hrvatsko državljanstvo dijeliti svima šakom i kapom te da će od bosanskohercegovačkih Hrvata, konstitutivnog naroda u svojoj domovini Bosni i Hercegovini, napraviti svoje vjerno glasačko tijelo za izbore u RH. Baš obratno, Tuđman i HDZ su Hrvatima tada obećavali da se više neće o važnim stvarima o Hrvatskoj odlučivati negdje drugdje, primjerice Beogradu, da bi onda omogućili da se o sastavu sabora i o tome tko će biti predsjednik RH odlučuje u Mostaru, Vitezu, Orašju itd.

S vremenom je postalo jasno da je mogućnost da Hrvati koje žive u BiH glasaju na hrvatskim izborima fundamentalno nefer, a mrzovolja velikog dijela hrvatske javnosti je još porasla kada su mediji otkrili da u Hercegovini za HDZ često glasaju i mrtvi te da se provode razne malverzacije.

Stoga je i SDP tijekom ustavnih promjena inzistirao da se broj zastupnika dijaspore u saboru ograniči na tri, kao i da se može glasati samo u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. To je pak Hrvate u BiH još više vezalo uz HDZ, iako im ta stranka i u svojoj hrvatskoj i u bosanskohercegovačkoj verziji nije ništa dobro donijela.

Tragikomedija u Mostaru

Na ovim predsjedničkim izborima se glasanje bosanskohercegovačkih Hrvata pretvorilo u svojevrsnu tragikomediju. 

Kao da su u nekoj lošoj verziji filma Ko to tamo peva, HDZ im je organizirao autobuse da dođu do relativno malobrojnog broja glasačkih mjesta, na kojima se onda stvarala gužva i slala medijska slika o “invaziji Hercegovaca” koji žele Hrvatima određivati predsjednika, što je među građanima RH nedvojbeno izazvalo revolt.

Tragikomična je istina pak da svi ti ljudi koje je HDZ (BiH) izvukao na birališta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske u BiH nisu uopće bili važni u konačnom zbroju glasova, njihova većinska podrška Kolindi je posve irelevantna i još jednom su se bosanskohercegovački Hrvati, što uključuje i vječnog lidera HDZ BiH Dragana Čovića, upisali među političke gubitnike, pogubljene očajnike koji glasaju za one koji ih desetljećima uništavaju.

Ivana Marić: Hrvati u BiH su povjerovali da su dijaspora

Za analizu i komentar ove teme obratili smo se političkoj analitičari Ivani Marić iz BiH.

Jesu li bosanskohercegovački Hrvati uopće svjesni da je mišljenje o njihovom glasanju na hrvatskim izborima u samoj Hrvatskoj većinom negativno ili barem duboko podijeljeno, pitamo Ivanu Marić na početku.

“Sto puta ponovljena laž postaje istina. Hrvati u Bosni i Hercegovini su zbog višedecenijskih laži svojih nacionalnih vođa, povjerovali da su hrvatska dijaspora i da je Hrvatska njihova prva i jedina domovina, a u Bosni i Hercegovini su privremeno dok se na neki način ne vrate domovini. U toj zaluđenosti i ne primijete da im ta ljubav iz Hrvatske nije uzvraćena, čak naprotiv. Pritom uporno ignoriraju činjenicu da Hrvati u Bosnu i Hercegovinu nisu doselili iz Hrvatske, već ovdje vjekovima žive i konstitutivni su narod Bosne i Hercegovine”, odgovara ova analitičarka.

Što kažu brojke?

Ivana Marić ističe da je i upitna tvrdnja kako bosanskohercegovački Hrvati na hrvatskim izborima masovno podržavaju HDZ.

“U Bosni i Hercegovini živi oko pola milijuna Hrvata, od čega oko 150.000 glasa na izborima u BiH. Na zadnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj glasalo je oko 35.000 Hrvata iz BiH i to uz intenzivnu podršku HDZ-a BiH koji se potrudio da svaki Hrvat koji želi glasati ima osiguran prijevoz do birališta jer 'Zna se' za koga će glasati. Na prethodnim hrvatskim predsjedničkim izborima glasalo je manje od 20.000 Hrvata iz BiH. To nije tako velika cifra kao što hrvatski predstavnici iz BiH žele predstaviti kako bi se dodvorili sestrinskoj stranci u Hrvatskoj. Međutim, tih 20-30 tisuća glasova iz BiH bi mogli biti presudni za pobjedu HDZ-ova kandidata, što bi sigurno izazvalo val nezadovoljstva u Hrvatskoj. Posebno jer glasači iz BiH daju skoro plebiscitarnu podršku HDZ-ovim kandidatima jer oni koji bi podržali neke druge kandidate ne glasaju na hrvatskim izborima. Paradoks je da se upravo bh. Hrvati stalno žale kako im drugi biraju predstavnike, a oni domicilnom stanovništvu Hrvatske biraju predstavnike”, ističe ona.

Kolindin katastrofalni mandat

Što je uopće Kolinda u pet godina predsjedničkog mandata učinila za Hrvate u BiH? Može li se ona pohvaliti nekakvim konkretnim rezultatom koji bi opravdao podršku koju je dobila?

Ivana Marić naglašava da je “borba nacionalnih vođa za svoj narod inače šifra za borbu za bogaćenje jako uskog kruga pojedinaca u blizini nacionalnih vođa” pa je “i Kolinda Grabar-Kitarović borbom za Hrvate u BiH pomogla samo onima koji se predstavljaju zaštitnicima bh. Hrvata. I ne samo njima, svojim zapaljivim izjavama i iznošenjem neprovjerenih informacija o BiH jačala je i zaštitnike Bošnjaka koji su oštrim reakcijama na njene napade dokazivali svoje domoljublje. I tako u krug. Njeno uplitanje u unutarnja pitanja BiH i širenje neistina o BiH su nanijele štetu svim građanima BiH pa tako i bh. Hrvatima”.

 “Umjesto da unaprijedi odnos ove dvije susjedne države, ona ga je znatno unazadila”, ocjenjuje Ivana Marić.

Dragan Čović i HDZ BiH su punom snagom stali iza Kolinde Grabar-Kitarović, no pobijedio je Zoran Milanović. Hoće li Čović imati problema zbog te krive procjene? 

“Nadam se da će Milanović svoje obrazovanje i bogato političko iskustvo iskoristiti da poboljša odnose s Bosnom i Hercegovinom, kao suverenom državom i da će nastaviti tamo gdje je Josipović stao. Milanović je dovoljno mudar političar da će Čoviću oprostiti mobilizaciju birača u korist HDZ-ove kandidatkinje, ali to sigurno neće zaboraviti. To je i dobro za Bosnu i Hercegovinu jer Milanović neće postati još jedna marioneta kojom Čović upravlja s ciljem jačanja svoje političke pozicije”, smatra Ivana Marić.

U BiH postoje velika očekivanja za Milanovića

Na kraju nas je zanimalo kakva su očekivanja u BiH od novoizabranog predsjednika RH Zorana Milanovića. 

“Građani Bosne i Hercegovine od političara koje su sami izabrali ne očekuju ništa, ali zato od svih ostalih očekuju mnogo. Tako građani BiH od Milanovića očekuju da im tokom predsjedavanja Hrvatske EU osigura ulazak u EU, a onda i u NATO”, kaže Marić pomalo ironično.

“Hrvati od njega očekuju da izmijeni izborni zakon BiH kako bi sami birali svoje predstavnike, a da pri tome nisu ni svjesni da je Komšić svojom kandidaturom ojačao i HDZ BiH i Čovića više nego što je to Čović postigao. Dovoljno je da usporedite rezultate nekoliko posljednjih izbora u BiH. Bošnjaci od Milanovića očekuju da smijeni Čovića, a po mogućnosti i Dodika te da zaustavi izgradnju Pelješkog mosta. Političke elite priželjkuju njegove povremene napade kako bi oni ispali zaštitnici svojih naroda, Bošnjaci oštrim reakcijama na napade, Hrvati punom podrškom Milanoviću i istovremeno oštrim napadima na bošnjačke napade na njega, dok će Dodik sve to promatrati sa strane ne želeći ugroziti dobre odnose sa Čovićem”, predviđa ova politička analitičarka.

Ukratko, Milanovića u BiH čekaju mnogo izazovi. Ima jednu veliku prednost: dolazi nakon predsjedničkog mandata Kolinde Grabar-Kitarović koja je u odnosima s BiH porazbijala sve što se imalo porazbijati pa bi se i Milanovićevi mali koraci u dobrom pravcu mogli percipirati kao veliki uspjesi.