PREMA najnovijim jesenskim prognozama Hrvatske narodne banke, domaće gospodarstvo u 2025. godini bilježi rast od 3,2 posto, dok se za iduću godinu predviđa blago usporavanje na 2,9 posto, što je i dalje osjetno iznad prosjeka Europske unije.

Ipak, uz snažan rast dolazi i viša stopa inflacije, koja ove godine iznosi 3,6 posto, potaknuta prvenstveno cijenama hrane i energije, piše HRT.

Hrvatska u "prvoj ligi" razvijenih

Iako je inflacija ove godine ubrzala, HNB očekuje njezino usporavanje na 2,6 posto u 2026. godini. Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u Dnevniku HRT-a istaknuo je kako je Hrvatska, prema klasifikaciji Svjetske banke i MMF-a, ušla među napredne zemlje svijeta.

"U prvoj ligi pravila su drugačija, a utakmica je oštrija. Rast sada postaje kompleksniji, potrebna su ulaganja u obrazovanje, znanost i inovacije", naglasio je Šošić.

Unatoč nestabilnoj geopolitičkoj situaciji, iz HNB-a poručuju da se hrvatsko i europsko gospodarstvo iznenađujuće dobro nose s rizicima.

"Rizici su i dalje prisutni, ali manji nego u lipnju", dodao je Šošić, ukazujući na trgovinske napetosti i poremećaje u lancima opskrbe kao glavne izazove.

Cijene hrane kao glavni pokretač inflacije

Glavni uzrok rasta cijena ove godine leži u poskupljenju hrane, dok energenti imaju nešto manji utjecaj.

"Ohrabruje nas stabilizacija cijena sirovina i podatak da u kolovozu cijene hrane nisu rasle istim intenzitetom", poručuje Šošić.

"Rast plaća nije dugoročno održiv"

Kako bi se smanjili rizici povezani s brzim rastom zaduživanja, HNB je proteklih godina postrožio uvjete kreditiranja kroz niz makrobonitetnih mjera, kapitalnih zahtjeva i strožih kriterija.

Šošić se osvrnuo i na rast plaća, podsjetivši da je Hrvatska lani zabilježila najbrži rast u Europskoj uniji od čak 18 posto. "Kupovna moć je porasla, ali takav rast nije održiv. Ove godine očekujemo rast od oko 10 posto", rekao je.

Zaključio je kako se, unatoč određenim rizicima, ne očekuje značajniji rast kamatnih stopa.