HNB-OV stručnjak za ekonomiju Vedran Šošić objasnio je za N1 da se trend povećanog zapošljavanja ne odnosi samo na uslužne djelatnosti, nego općenito. Turizam je prošao relativno dobro, ali ono što bi Hrvatsku trebalo ekonomski spašavati nešto je sasvim drugo.

"Industrija i građevina su se već oporavile, industrija čak i do nešto viših razina od predrecesijskih. Građevina se oporavila skoro do razina uoči recesije", objasnio je Šošić.

"Svi tekući pokazatelji pokazuju oporavak, u fazu oporavka vjerojatno smo ušli još prije nekoliko mjeseci", kazao je glavni HNB-ov ekonomist.

Objasnio je da je specifičnost ovakvog razvoja situacije specifičnost same krize, odnosno ne to što bi ona bila posljedica ekonomskih fluktuacija, nego što je prouzročena vanjskim udarom odnosno pandemijom.

Atipično je i to što se slabija ekonomska aktivnost osjeća u uslužnom sektoru, rekao je, dok se inače ekonomski udari u tom sektoru ne osjete tako snažno.

"Oporavak uslužnog sektora je počeo s puno niže razine, tu su još uvijek neke preporuke, a i građani se sami još uvijek drže oprezno", kazao je Šošić, "a oprez građana nepovoljno djeluje na te djelatnosti."

O stanju u turizmu

Za turizam Šošić upozorava da ga se ne može promatrati samo kroz ugostiteljstvo, nego kroz vrlo široku potrošnju. Rekao je da će pad prihoda u turizmu biti vjerojatno veći od 50 posto, a da će financijski prihodi od turizma ovisiti o tome koliko su gosti trošili.

"Financijski prihodi će vjerojatno biti bolji od toga, ali ne toliko bolji. Vjerojatno je smanjenje prosječne potrošnje", kaže.

Stopa pada BDP-a, koja je u drugom tromjesečju iznosila 15 posto, u srpnju se već smanjila na jednoznamenkastu brojku.

"Naredne godine ne bismo još trebali očekivati povratak na pretkriznu razinu", rekao je Šošić.

"Na tržištu rada već tri mjeseca imamo rast zaposlenosti. Pritom se samo dio toga odnosi na uslužne djelatnosti", kaže.

Rekao je da je HNB radio tri scenarija prognoze pada BDP-a za ovu godinu; optimističan je bio 6,5 posto, srednji 9,7 posto i pesimistični od 11 posto.

HNB, dodao je, vodi računa o tome da ne poskupljuju uvjeti financiranja u bankama: "U kolovozu je višak likvidnosti iznosio oko 41 milijardu kuna. To su povijesno najviše razine likvidnosti. Zato su uvjeti financiranja ostali vrlo povoljni."