GOOGLE će 1. listopada lansirati svoj prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima. To je prvi konkretan korak projekta Suncatcher, kojim tehnološki div ispituje može li se umjetna inteligencija jednoga dana pokretati iz podatkovnih centara u orbiti, napajanih izravno Sunčevom energijom.

Satelit nazvan MVP, veličine hladnjaka, poletjet će SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze Vandenberg u Kaliforniji, izvijestio je New York Times. Lansira se mjesecima prije prvotnog plana. Google je, naime, isprva najavljivao da će prototipovi razvijeni s tvrtkom Planet Labs poletjeti početkom 2027.

Riječ je o tehnološkom testu, a ne o pravom podatkovnom centru. MVP nosi četiri Googleova TPU čipa, koji zajedno imaju otprilike računalnu snagu jednog servera u podatkovnom centru.

Solarni paneli davat će čipovima oko jedan kilovat, što je dovoljno za sušilo za kosu, ali i za provjeru rada i izdržljivosti hardvera u svemiru. Satelit bi ipak trebao moći odgovarati na jednostavne AI upite iz orbite, a predviđeno je da radi oko godinu dana.

Planet Labs prvotno je pristao lansirati dva satelita za Google 2027., no Google je inzistirao da stigne u orbitu još ove godine i pritom prihvatio dodatni rizik, rekao je Eric Stevens, direktor sustavnog inženjeringa u Planet Labsu. Da bi ubrzao proces, Google je ugradio svoje čipove u već gotov satelit Planet Labsa, tvrtke u koju je i sam uložio.

Hlađenje najveći problem

Najveći inženjerski izazov je hlađenje. Ventilatori u svemiru ne rade, pa je Google razvio slojeviti sustav koji toplinu preko termalnog materijala, aluminija i bakra odvodi do radijatorske ploče. Čipovi mogu raditi oko 15 minuta, a zatim se gase kako bi se ohladili, rekao je Travis Beals, Googleov viši direktor za upravljanje proizvodima projekta Suncatcher.

Google je projekt predstavio u studenome 2025. "Visoki troškovi lansiranja povijesno su bili glavna prepreka velikim svemirskim sustavima", napisao je tada Beals. Dodao je da podaci o cijenama lansiranja upućuju na to da bi one do sredine 2030-ih mogle toliko pasti da bi rad svemirskog podatkovnog centra mogao postati usporediv s onim na Zemlji.

Google i dalje planira lansirati dva satelita sljedeće godine. Dugoročno, prema istraživačkom prijedlogu kompanije, cilj je klaster s 81 satelitom koji bi letjeli u formaciji širokoj oko kilometar i međusobno komunicirali optičkim vezama. Glavni izvršni direktor Alphabeta, Sundar Pichai, projekt je predstavio kao jedan od kompanijinih poduhvata na razini mogućega.

"Konačni cilj je jednoga dana imati podatkovne centre u svemiru da bismo bolje iskoristili energiju Sunca, koja je sto bilijuna puta veća od svega što danas proizvodimo na Zemlji", rekao je Pichai u intervjuu za Fox News. "Nemam nikakve sumnje da ćemo za desetak godina to smatrati normalnijim načinom gradnje podatkovnih centara", kazao je.

Drugi čelnici Googlea znatno su oprezniji. "Iskreno, ne očekujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina imati išta korisno operativno", rekao je James Manyika, Googleov viši potpredsjednik za istraživanje, uspoređujući projekt s ranim Googleovim istraživanjima autonomnih vozila.

Pozadina projekta je rastuća energetska glad umjetne inteligencije. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će se potrošnja struje u podatkovnim centrima do kraja desetljeća otprilike udvostručiti, na gotovo 1000 teravatsati.

Google nije sam

SpaceX je zatražio dopuštenje američke Savezne komisije za komunikacije za lansiranje čak milijun satelita, a Elon Musk cilja na lansiranje orbitalnih AI podatkovnih centara krajem iduće godine. Startup Starcloud, koji podupire Nvidia, poslao je svoj prvi satelit s Nvidijinim čipom H100 u orbitu u studenom 2025.

Osnivač Blue Origina, Jeff Bezos, smatra da će podatkovni centri završiti u svemiru, ali tek u sljedećih nekoliko desetljeća.

Među najglasnijim skepticima je i čelnik najveće svjetske cloud kompanije. "Još nema dovoljno raketa za lansiranje milijun satelita, tako da smo prilično daleko od toga. Troškovi slanja tereta u svemir danas su golemi", rekao je Matt Garman, izvršni direktor Amazon Web Servicesa. "To jednostavno nije isplativo."

Kathleen Curlee, analitičarka Centra za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Sveučilišta Georgetown, koja proučava američko svemirsko gospodarstvo, rekla je da su ljudi cinični jer je koncept trenutačno tehnološki neizvediv. "Govore nam da je rok 2030., 2035. - i stvarno ne mislim da je to moguće. Ali dugoročno itekako jest", rekla je.

Rebekah Reed, bivša pomoćna direktorica NASA-e i pomoćna direktorica programa za nove tehnologije i globalnu politiku na Harvardu, u eseju za Financial Times upozorila je na znatne ekološke probleme, uz otvorena pitanja troškova i rada.

Pritom se pozvala na izvršnog direktora OpenAI-a, Sama Altmana, koji je tretiranje orbite kao zaobilaznog rješenja za energetski zahtjevno treniranje AI modela nazvao "smiješnim".

Niz prepreka

Analitičari ističu i niz tehničkih prepreka: odvođenje topline u vakuumu, zaštitu hardvera od zračenja, rizik da čipovi zastare prije nego što se skupo lansiranje isplati te potrebu za dovoljno jakim vezama između Zemlje i svemira. Znanstvenici upozoravaju i da bi toliko satelita, bez obzira na veličinu, bilo ekološki štetno, zbog onečišćenja atmosfere i rizika za ozonski omotač.

Ima i umjerenijih glasova. Jeff Thornburg, izvršni direktor tvrtke Portal Space Systems i bivši SpaceX-ov inženjer koji je vodio razvoj motora Raptor, premještanje podatkovnih centara u orbitu radi Sunčeve energije smatra logičnim potezom, iako upozorava da gradnja neće ići ni brzo ni jeftino.

"Inženjeri će pronaći način da to proradi", rekao je za Fortune. "Dugoročno je samo pitanje koliko će nam to trajati."