HRVATSKI TURIZAM

Gotovo svako selo u Hrvatskoj ima turističku zajednicu. Što one uopće rade?

Gotovo svako selo u Hrvatskoj ima turističku zajednicu. Što one uopće rade?
Foto/montaža: Index/123rf

HRVATSKA turistička zajednica ove će godine potrošiti oko 330 milijuna kuna, a financira se uglavnom od članarina gotovo svih gospodarskih subjekata. Naravno, plaćaju ju i oni koji nemaju nikakve veze s turizmom, no ova brojka odnosi se samo na operacije na nacionalnoj razini, dok lokalno postoji još preko 300 turističkih zajednica, gotovo u svakom selu po jedna.

U Glavnom uredu HTZ-a tvrde da nije njihov posao znati koliko troše turističke zajednice

Koliki su troškovi tih lokalnih turističkih zajednica i koliko imaju zaposlenika, nitko ne zna. Čak ni Glavni ured HTZ-a iz kojeg kažu da to nije njihov posao. Iako oni koordiniraju rad lokalnih turističkih zajednica, kažu da nije u njihovoj nadležnosti da postavljaju lokalne direktore niti ih financiraju pa ih valjda nije ni briga kako se lokalno troši novac.

Troškovi od par stotina tisuća do milijun i pol kuna

Kako bismo otprilike dobili sliku o tome koliko košta jedna lokalna turistička zajednica, poslali smo u nekoliko njih, slučajno odabranih, upite o tome koliki su im godišnji troškovi, koliko imaju zaposlenika te čime se bave - i dobili zanimljive odgovore.

Troškovi se u manjim mjestima i gradovima, čak i onima koji nisu poznati po turizmu, okvirno kreću od par stotina tisuća do milijun i pol kuna.

Vrgorac: Troškovi 712,000 kuna za 2000 turističkih dolazaka

Primjerice, Turistička zajednica Grada Vrgorca, koji prema posljednjem popisu stanovništva ima oko 6500 stanovnika i poznatiji je po jagodama nego po turizmu, prošle je godine potrošila oko 712 tisuća kuna. Plan za ovu godinu je potrošiti 680 tisuća kuna. Imaju jednu stalno zaposlenu osobu.

Kada podijelimo rashode TZ-a Vrgorca i broj dolazaka turista, ispada da su svaki turistički dolazak platili oko 350 kuna, a sudeći po događanjima koja organiziraju, poput Dana dalmatinskog pršuta i vina te Bikijade, može se zaključiti da računaju na domaće posjetitelje.

“U vrgorskom kraju registrirana su 33 smještajna objekta od kojih jedan hotel, nekoliko apartmana te većinom luksuznih kuća za odmor s bazenima. U prošloj 2018. godini na području TZ grada Vrgorca sveukupno je ostvareno 2.040 turističkih dolazaka te 8.196 noćenja. U periodu od 01.01.2019. do 12.08.2019. ostvareno je 1.415 dolazaka te 7.059 noćenja te se očekuje porast kako u broju noćenja tako i od broju dolazaka, o čemu ćemo točne podatke imati tek na kraju godine.

TZ grada Vrgorca samostalno organizira nekoliko većih događanja u gradu Vrgorcu od kojih posebno izdvajamo ‘Dane Dalmatinskog pršuta i vina’, našu centralnu trodnevnu eno-gastro manifestaciju s velikim brojem izlagača koja i ove godine održavala u mjesecu lipnju, zatim manifestaciju ‘Vrgorac u Zagrebu’ koja se održala u svibnju i putem koje promoviramo raznoliku vrgorsku ponudu i proizvode (jagode, pršut, vino), kao i naše manifestacije i događanja, te ‘Dane bikle’ i pučku feštu ‘Biklijadu’ koja će se održati krajem rujna i koja uz bogat program slavi to tradicionalno pučko piće. Također, organiziramo i ostala događanja poput proslave Uskršnje potraga za čokoladnim jajima, proslave Praznika rada, pokretači smo Festivala pustolova Mate Svjetski koji se održava krajem kolovoza te adventskih događanja u Vrgorcu tijekom mjeseca prosinca”, stoji u odgovoru iz TZ-a Grada Vrgorca.

Dugo Selo je prošle godine posjetilo 2500 turista, a TZ je potrošio 343 tisuće kuna

Turističku zajednicu ima i Dugo Selo. prema posljednjem popisu stanovništva, Dugo Selo ima oko 17,5 tisuća stanovnika. TZ Dugog Sela prošle je godine imao prihode od oko 468 tisuća kuna, a troškove od 343 tisuće kuna.

Prošle godine Dugo Selo je posjetilo oko 2500 turista, što znači da su u svakog turista uložili oko 137 kuna. Nemaju zaposlenih, nego poslove iz domene turističke zajednice obavljaju djelatnici gradske uprave, a kao i u prethodnom slučaju, programi koje organiziraju, kako se može zaključiti iz naziva manifestacija, usmjereni su na lokalno stanovništvo i domaće turiste.

“TZ Dugo Selo organizirala je Vincekovo na Martin Bregu, Fašnik, Preduskrsno bojanje jaja u Perivoju Grofa Drašković – likovna igraonica za djecu na otvorenom, Sajam cvijeća – Dugoselski cvijet, Obilježavanje međunarodnog praznika rada – 1. maj, Sladoledni dan – zadnji dan škole s podjelom besplatnog sladoleda, Dan Zagrebačke županije u Dugom Selu. Nadalje slijede Dugoselske jeseni (Dugoselska fišijada, Dugoselska biciklijada, Berba grožđa na Martin Bregu), Martinje – smotra folklora, Povorka sv. Martina, prigodni koncerti i izložbe; Advent u Dugom Selu – Anđelek fest i Badnjak za građane”, stoji u odgovoru TZ-a Dugog Sela.

U Zagorju se više gradova i općina udružilo u jednu turističku zajednicu koja je prošle godine koštala 1,5 milijuna kuna

U Zagorju se više općina i gradova odlučilo ujediniti u jednu lokalnu turističku zajednicu pa tako TZ Srce Zagorja pokriva gradove Zabok i Pregradu te općine Bedekovčina, Krapinske Toplice i Sveti Križ Začretje.

Područje TZ-a Srce Zagorja prošle godine posjetilo je 21.700 turista, od kojih najviše Krapinske Toplice, njih preko 17 tisuća.

Proračun za prošlu godinu iznosio je oko 1,5 milijuna kuna, a ove je godine planirano oko 1,9 milijuna. Imaju tri stalno zaposlene osobe te organiziraju, kao i u prethodnim slučajevima, razne lokalne manifestacije.

“Provodimo brojne aktivnosti u cilju povećanja vidljivosti naše destinacije, kreiranja zajedničkog turističkog proizvoda i promocije destinacije pod brandom „Doživi Zagorje“. Sudjelovali smo na turističkim sajmovima u Friedrichshafenu i Klagenfurtu. Planiramo sudjelovanje na 100% zagorsko u Rijeci i Zagrebu, Zagorskom gospodarskom zboru u Krapini i dr. Kroz dizajn vrijednosti tijekom 2019. godine provest će se ključne manifestacije sukladno Sporazumu Osnivača te kreirati novi turistički proizvodi, što će tijekom 2019. biti realizacija projekta interaktivnih panela: „Doživi Zagorje na LCD panelima u Srcu Zagorja“.

Najvažnije manifestacije koje organiziramo u suradnji sa JLS, udrugama i institucijama su: Igrajte nam mužikaši, Bedekovčina; BadlFest, Krapinske Toplice; Prvi glas Zagorja - Tjedan kulture, zabave i sporta, Sveti Križ; Branje grojzdja – Jesen u Zagorju, Pregrada; Doček nove godine, Zabok”, stoji u odgovoru TZ-a Srce Zagorja.

Općina Bilje imala 8700 turista uz troškove TZ-a od 327 tisuća kuna

Općina Bilje u Osječko-baranjskoj županiji ima oko pet tisuća stanovnika i svoju turističku zajednicu. Prošle su godine imali rashode od 327 tisuća kuna i oko 8700 turista. Sudjeluju u organizaciji lokalnih manifestacija.

“Kao i u dosadašnjim godinama, i ove godine je općina Bilje pokrovitelj brojnih manifestacija u svim naseljima općine Bilje: ‘Kokošuteš’ u Vardarcu, proljetne Fišijade i Festivala paprike u Lugu, manifestacija 20. Međunarodni Etno susreti u Bilju, 21. Ribarski dani u Kopačevu te obilježavanja Dana općine Bilje. Krajem 2018. godine, sudjelovali smo i u novim uspješnim događanjima ‘Advent u Bilju, bez struje’, te u promociji gastro specijaliteta Baranje, prigodom suorganizacije ‘Baranjskog stola’, koji se održao u Osijeku, u sklopu manifestacije Advent u parku, te u Puli.”, stoji u odgovoru iz TZ-a Bilje.

Ravni kotari očekuju 100 tisuća noćenja - troškovi 620 tisuća kuna

U zadarskom zaleđu se više mjesta udružilo u jednu lokalnu turističku zajednicu. TZ Ravni kotari, prema brojkama u odnosu na ostale spomenute turističke zajednice, izgleda najekonomičnije. Ove godine očekuju 100 tisuća noćenja, a rashodi su im oko 620 tisuća kuna.

“Ove godine smo osnovali Turističku zajednicu Ravni kotari koja predstavlja najveću turističku zajednicu u RH, sastoji se od 7 općina i skoro 60 naselja. Planiramo preko 100 000 noćenja, odnosno porast od nekih 10% posto. Do porasta brojki je došlo prvenstveno zbog sve većeg broja smještajnih kapaciteta, prvenstveno kuća za odmor s bazenima za kojima raste potražnja zbog kaosa i gužvi na obali. Zbog isključivosti našeg turizma koji se svodi na ‘zaradi što više što brže i u što kraće vrijeme bez obzira na kvalitetu i posljedice’, osnivanje TZ Ravni kotari jedini je spas za turističko profiliranje ovog prostora koji jedini može ponuditi dodatnu turističku vrijednost cijelom dalmatinskom turizmu”, stoji u odgovoru TZ-a Ravni kotari.

Organiziraju Benkovačko ljeto kulture koje traje od svibnja do listopada te imaju dvoje zaposlenih.

“TZ Grada Benkovca odnosno sada TZ Ravni kotari jedna je od najaktivnijih Turističkih zajednica u državi, pogotovo imajući u vidu sredstva s kojima raspolaže. O tome bi mogao pričati danima pa zato prilažem evo dio manifestacija za ovo ljeto u prilogu. Pored navedenog organiziramo i tečajeve engleskog (besplatno) i njemačkog jezika  te brojne druge manifestacije tijekom cijele godine. Kako nemamo taj „luksuz“ da u destinaciji imamo brojne stacionirane turiste kao destinacije na obali, mi se za svaki dolazak u ovaj prostor moramo itekako potruditi te smo evo nakon godina i godina inzistiranja na promociji tradicije, baštine i svega onog drugačijeg od „konfekcije“ na obali naše manifestacije učinili prepoznatima i drugačijima”, kažu iz TZ-a Ravni kotari.

Što vi mislite? Treba li ukinuti HTZ i svih 313 lokalnih HTZ-ova? Recite nam u anketi!

 


*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara