GOTOVO svim koraljnim grebenima u plitkim vodama, uključujući australski Veliki koraljni greben, prijeti visok rizik od kolapsa ekosustava prije 2075. godine. Pokazuje to najnovija procjena savjetnika Ujedinjenih naroda za zaštitu prirode, piše The Guardian.

Oko 24 posto svjetskih grebena u više od 80 zemalja već se smatra kritično ugroženima. Kada se u izračun uključe i očekivani učinci globalnog zatopljenja, taj udio raste na 96 posto. Koraljni grebeni, poznati kao "prašume mora", stanište su za četvrtinu svih poznatih morskih vrsta. Stotinama milijuna ljudi osiguravaju hranu i zaštitu obala, a ključni su i za turizam.

Prekomjerni ribolov, zagađenje, gradnja na obali i globalno zatopljenje već su u posljednjih 50 godina doveli do propadanja tih ekosustava, što se očituje gubitkom živih koralja i promjenama u ribljim populacijama, navodi se u izvješću.

Grebeni bi ipak mogli preživjeti

Znanstvenici ističu da je prognoza teška, ali smatraju da ovi nalazi predstavljaju ozbiljno upozorenje. Grebeni bi mogli preživjeti ako se hitno smanji upotreba fosilnih goriva i provedu snažne lokalne mjere očuvanja.

"Rizik je stvaran i vrlo zabrinjavajući", izjavio je dr. Mishal Gudka, direktor istraživanja u organizaciji CORDIO East Africa i znanstveni voditelj procjene. "Mogli bismo izgubiti jedan od naših najvrjednijih ekosustava, a to će izravno utjecati na milijune ljudi diljem svijeta", dodao je.

Procjena je analizirala trenutačno stanje i buduće prijetnje za 127 regija s koraljnim grebenima. Rad je koordinirala Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), međunarodno tijelo koje savjetuje Ujedinjene narode.

Kada se smatra da je ekosustav kolabirao?

Analiza se temelji na scenariju "srednjeg puta" emisija stakleničkih plinova, koji nastaju uglavnom izgaranjem fosilnih goriva. Takav scenarij doveo bi do globalnog zatopljenja od oko 2,7 °C do kraja stoljeća u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Druge procjene pokazuju da će sadašnje klimatske politike i ciljevi koje su države usvojile vjerojatno dovesti do zagrijavanja od oko 2,6 °C.

Iz IUCN-a napominju da bi udio kritično ugroženih regija vjerojatno bio i veći, ali za četiri regije nije bilo dovoljno podataka. Koraljni grebeni zapadnog Galápagosa već su doživjeli kolaps. Klasifikacija "kritično ugroženo" označava "iznimno visok rizik" od kolapsa ekosustava prije 2075. godine.

Smatra se da je ekosustav koraljnog grebena kolabirao ako se više ne može sam održavati zbog gotovo potpunog ili potpunog gubitka živih koralja koji ga tvore. Ova procjena nije u potpunosti obuhvatila učinke četvrtog globalnog masovnog izbjeljivanja koralja, koje je trajalo od početka 2023. do sredine 2025. godine.

"Nije prekasno"

Američka agencija Coral Reef Watch potvrdila je da je to bilo najraširenije masovno izbjeljivanje ikad zabilježeno. Taj je globalni val završio najgorim zabilježenim izbjeljivanjem na grebenima Zapadne Australije, gdje je toplinski val uništio koralje na potezu od 1500 kilometara.

Morski toplinski valovi uzrokuju da koralji odbace simbiotske alge koje im daju boju i hranjive tvari. Iako izbjeljivanje nije uvijek smrtonosno, ono slabi koralje i čini ih podložnijima bolestima. Gudka je naglasio da su rezultati alarmantni, ali da situacija nije beznadna. "Ovo treba shvatiti kao poziv na akciju, rano upozorenje prije nego što se ostvare najgori scenariji", dodao je.

"Nije prekasno da koraljnim grebenima pružimo priliku za oporavak, ali to zahtijeva odlučne korake u borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja oceana. Znamo što je potrebno: ambiciozno smanjenje emisija, snažnija zaštita i obnova te stalna ulaganja u otporne obalne ekosustave i zajednice koje o njima ovise", rekla  je dr. Grethel Aguilar, glavna direktorica IUCN-a.

"Sama pomisao da bismo to mogli izgubiti je poražavajuća"

Četiri od 17 australskih regija s grebenima trenutačno se smatraju kritično ugroženima. Pet ih je ugroženo, a još pet klasificirano kao osjetljivo. Međutim, svih 17 regija, uključujući Veliki koraljni greben, prelazi u kategoriju kritično ugroženih kad se uračunaju očekivani učinci klimatskih promjena.

Dr. Ben Fitzpatrick s Instituta za oceane Sveučilišta Zapadne Australije vodio je australski dio procjene. Rekao je da je rastuća toplina "nadvladala sve", čak i uz sposobnost nekih koralja da se prilagode toplijoj vodi.

"Grebeni su poput Picassovih slika pod vodom. U njima žive milijuni čudesnih bića. Možete provesti cijeli život istražujući kako ta neobična stvorenja žive. Sama pomisao da bismo to mogli izgubiti je poražavajuća. Poruka je samo jedna: moramo prestati spaljivati fosilna goriva", rekao je Fitzpatrick.