Građani trebaju imati pravo snimati policijsko postupanje

Građani trebaju imati pravo snimati policijsko postupanje
Foto: Index, Facebook

PITANJE snimanja policijskog postupanja se posljednjih godina često pojavljuje u medijima i u pripetavanju policije i građana. Oko toga bi se napokon trebao izjasniti sabor, i to tako da izričito propiše kako građani imaju pravo snimati policijsko postupanje kada policija primjenjuje svoje ovlasti.

Pogledajmo posljednji Tihomira Blagusa, koji je provalio u ustavu Hrvatskih voda te otvorio odvodni kanal prema Savi. Kada je policija sutradan došla na očevid, zabranila mu je snimanje. Policija navodi: "Na mjesto događaja, nakon dolaska policijskih službenika i tijekom provođenja potrebnih službenih radnji, došao je 54-godišnjak koji je snimao postupanje policijskih službenika na mjestu događaja gdje je bilo potrebno provesti očevid, a što su mu policijski službenici zabranili sukladno čl. 66. st. 2. točka 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima."

No pripazite jer se nastavak policijskog priopćenja odnosi na nešto drugo. Dakle, u istom priopćenju policija navodi i sljedeće: "Ujedno, koristimo priliku informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio - video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja." Opširnije

Policija u demokraciji ne smije zabranjivati snimanje postupanja prema građanima

Ako pročitate pažljivije, u pitanju su dva bitno različita, odvojena djelovanja. Prvo je zabrana snimanja "mjesta događaja", dakle snimanja u situacijama kada je potrebno pregledati mjesto događaja ili obaviti očevid. Tu će sukladno članku 66. navedenog zakona policajac po dolasku označiti prostor događaja, potom zabraniti pristup i snimanje mjesta događaja te dalje pribaviti podatke o osobama i poduzeti druge mjere, poput zaštite žrtve. Tu se zabrana pristupa i snimanja može opravdati - osiguranjem dokaza ili omogućavanjem pristupa hitnim službama. Uglavnom iz svakog kriminalističkog filma znamo da po mjestu gdje se nešto dogodilo ne treba prčkati previše ljudi. Da budemo sasvim jasni - Blagus nije trebao doći u objekt i početi snimati policajce koji su tamo pozvani.

No sasvim druga priča je drugi dio priopćenja, u kojem se policija poziva na Opću uredbu o zaštiti podataka, dakle GDPR. Ovo je tipičan slučaj gdje se GDPR koristi kada se ne bi trebao koristiti. Ovdje se službena tijela idu skrivati iza zaštite osobnih podataka, a to ne bi trebala raditi. U većini zapadnog svijeta građani imaju pravo snimati policiju dok primjenjuje policijske ovlasti nad građanima. Policijsko postupanje prema Blagusu ili bilo kome drugome građani trebaju imati pravo snimati. Kako će drugačije građanin dokazati moguću zloporabu? Žalbom samoj policiji? Ili riječju protiv riječi?

Što uopće znači zabrana snimanja policijskog postupanja? Je li to:

  • zabrana snimanja građaninu kada policija postupa prema nekome,
  • zabrana snimanja policijskog postupanja od strane novinara,
  • zabrana snimanja i prijenosa televiziji nekog policijskog postupanja, recimo prema prosvjednicama ili navijačima?

Zaista, u čemu je danas razlika snimao građanin mobitelom ili snimala televizija HD ili danas već 4K kamerom? Ako se policijsko postupanje zabrani snimati građanima, lako dođemo do zabrane snimanja policijskog postupanja na trgu ili stadionu novinarima ili TV profesionalcima, a to se onda zove diktatura. 

Državno odvjetništvo je još 2017. donijelo stajalište kako policajci na dužnosti nisu privatne osobe.

Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo

U međuvremenu smo dobili i Opću uredbu o zaštiti podataka, GDPR, na koju se policija voli pozivati, ali treba napomenuti i kako sam GDPR u preambuli navodi: "Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti." Dakle, stav policije kako se ne smije snimati policijskog službenika prilikom primjene policijskih ovlasti je samo stav policije.

Građani plaćaju policijske službenike i imaju pravo nadzirati njihov rad. Zašto bi uopće snimanje policajca koji primjenjuje ovlasti trebalo biti nešto negativno i zašto se uopće sama policija buni oko toga? Možda policajci toliko dobro obavljaju svoj posao da će snimanje pomoći kako bi dobili zaslužene povišice i odlikovanja? Zašto bi netko tko dobro radi svoj posao na javnom mjestu uopće bio protiv toga da to građani snime?

Otkada su razvijene minikamere, policije razvijenih zemalja ih sve više koriste kao obvezne pri postupanju jer tako postoji trag policijskog postupanja u slučaju nekog problema. Nema slučaja da jedna izjava ide protiv druge, nego se lijepo pogleda snimka i vidi što se događalo. I mi smo takav pilot-projekt imali negdje 2015., ali od njega se, čini se, odustalo.

Sabor se treba izjasniti o slobodi snimanja policajaca kada djeluju prema građanima

Da rezimiramo - dok je ograničenje snimanja očevida opravdano, snimanje policijskog postupanja prema građanima u demokratskom sustavu treba biti potpuno slobodno. Ne može se policija izvlačiti da takvo snimanje, još u pravilu na javnom mjestu, predstavlja kršenje osobnih podataka. Policajac je službena osoba čije ponašanje prema drugim građanima svatko treba imati pravo snimati. Policajac kojemu se to ne sviđa ima pravo skinuti odoru i naći si drugi posao. Narod ga plaća pa mu narod ima pravo nadzirati rad.

Imamo novi, svježi sabor pa bi bilo dobro da naši zastupnici, kojima su usta puna demokracije i slobode, na jesen dopune spomenuti Zakon o policijskim poslovima i ovlastima odredbom kako je snimanje policijskog postupanja prema građanima potpuno slobodno, osim u vrlo izričitim slučajevima prikupljanja informacija o osjetljivim kaznenim djelima (npr. izjave o nasilju u obitelji). Isto treba biti određeno i prema raznim inspektorima koji obavljaju financijski i drugi nadzor. Tko igdje ide kao službena osoba, ne treba se plašiti građana koji mu omogućavaju plaću. A tko u svom poslu želi potpunu anonimnost, ne mora ići u zanimanja kojima će postati službena osoba. A treba i nastaviti projekt iz 2015. - opremiti policajce, pa i razne inspektore, kamerama koje će snimati njihovo postupanje.

Nadamo se da će na jesen netko oko ovog pitanja pokrenuti raspravu u saboru i stvari riješiti zakonski jer previše je ovo važno da bi se ikome dalo na osobno tumačenje, posebno samoj policiji. Što bi rekli stari pravnici - nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari.

 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara