Grčka danas napušta program za ekonomski spas koji im je nametnuo EU

Grčka danas napušta program za ekonomski spas koji im je nametnuo EU

GRČKA će ovog tjedna okrenuti novu stranicu u svojoj mukotrpnoj dužničkoj odiseji, ali eurozona ostaje ranjiva na buduće krize. Ekonomisti su posebno zabrinuti situacijom u Italiji. 

Nakon osam dugih godina i tri "bailouta" uvjetovanih mjerama štednje, Atena danas službeno napušta sustav mjera za financijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 

Europski i lokalni političari su grčki povratak na financijsko tržište prozvali "povijesno" dobrim vijestima, ali pred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi.

Grčki bumerang

"Grčka kriza nije riješena, samo je odgođena", smatra Charles Wyplosz, profesor međunarodne ekonomije sa Sveučilišta IHEID u Ženevi. 

Atena do 2032. neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 posto BDP-a. A do tada je nemoguće odrediti kamo će se ekonomski i politički kretati ta zemlja. 

MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga usprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje.

Wyplosz kritizira "spektakularni cinizam" EU-a tijekom krize: "Problemi nisu riješeni, nego se pretvaralo da jesu."

"Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovno biti u krizi puno prije 2032.", upozorava ekonomist. 

Planina europskog duga 

"Nismo nimalo riješili problem javnog duga koji je i dalje na visokoj razini u Grčkoj, Italiji (132 posto BDP-a) i Portugalu (126 posto) unatoč njihovim naporima", upozorava Anne-Laure Delatte, zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII. 

I europski "teškaši" poput Španjolske (99 posto BDP-a) i Francuske (98 posto) imaju značajnu razinu duga koji bi mogao dodatno poremetiti eurozonu.

"Dug je faktor ranjivosti koji se može preliti na tržišta", dodaje Delatte. 

No postoji i niz država koje su prihvaćanjem eura smanjile svoj dug pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na "dobre učenike" i one druge. A one imaju različite interese. 

Dok prva skupina podržava proračunsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti. 

Hrvatski javni dug iznosi 78 posto BDP-a i u padu je treću godinu zaredom.

Talijanska prijetnja

Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Bruxellesom, tvrde ekonomisti. 

"Imate državu s dugom koji iznosi 130 posto BDP-a, s ogromnim unutarnjim problemima, prljavim bankarskim sustavom, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će poduzeti. Prijetnja je vrlo jasna", ističe Charles Wyplosz. 

Ekonomska strategija nove talijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni znakovi. 

Prošlotjedno smrtonosno urušavanje vijadukta u Genovi ponovno je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Bruxellesa i Italije, posebno njezinog ministra unutarnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija. 

"Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom talijanskom dužničkom krizom", upozorava Philippe Martin, profesor s pariškog Sveučilišta Sciences Po.  

Budućnost eurozone

Dužnička kriza je potaknula eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda EU-a za moguće buduće "bailoute", te jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke diljem saveza. 

No te su reforme nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljnjim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog proračuna eurozone, nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati plaćati južnjačke dugove. 

"Nisam sigurna hoće li biti dogovora o budućnosti eura", rekla je Nathalie Janson iz poslovne škole NEOMA iz francuskog Rouena.

"Euro je u konačnici postao kaotična valuta koja je u stalnoj turbulenciji, a originalno je zamišljena kao garancija stabilnosti", dodala je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara