DOK KOMPANIJE u zemljama diljem svijeta razmišljaju o uvođenju kraćih radnih tjedana, u Grčkoj je zaposlenicima novom uredbom rečeno da od sada mogu raditi i šest dana tjedno, zbog "turbo povećanja produktivnosti", kako navode vladajući.

Nakon što je prestigla ostale Europljane u smislu gospodarskog rasta, nacija koja je nekoć bila u srcu najgore financijske krize na kontinentu ponovno se suprotstavila trendu, uvodeći 48-satni radni tjedan. Mjera, koju su sindikati osudili kao "barbarsku", stupa na snagu danas.

"To nema nikakvog smisla", rekao je Akis Sotiropoulos, član izvršnog odbora sindikata državnih službenika Adedy. “Dok gotovo svaka druga civilizirana država uvodi četverodnevni tjedan, Grčka odlučuje ići drugim putem”, rekao je.

Katastrofalan odljev mladih

Konzervativna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa kaže da je inicijativa bila neophodna zbog dvostruke opasnosti - smanjenja stanovništva i nedostatka kvalificiranih radnika. Prije nego što je najavio uvođenje zakona, kao dijela šireg niza zakona o radu donesenih prošle godine, Mitsotakis je opisao demografsku situaciju kao "tempiranu bombu koja otkucava". Procjenjuje se da je oko 500.000 uglavnom mladih obrazovanih Grka emigriralo otkako je krajem 2009. izbila dužnička kriza koja je trajala gotovo deset godina.

Šestodnevni tjedan, kažu dužnosnici, primjenjivat će se zasad samo na privatne tvrtke koje pružaju usluge 24 sata dnevno. Prema produženom radnom tjednu, osoblje u odabranim industrijama i proizvodnim pogonima imat će mogućnost rada dodatna dva sata dnevno ili dodatnu osmosatnu smjenu, nagrađenu naknadom od 40% dodanom na dnevnu plaću.

Oba izbora, tvrdi vlada desnog centra, riješit će problem neplaćanja prekovremenog rada zaposlenicima, a istodobno će se uhvatiti u koštac sa sveprisutnim problemom rada na crno.

Problem kontrole

"Jezgra ovog zakona je prijateljska prema radnicima, duboko je orijentirana na rast", rekao je Mitsotakis prije nego što je grčki parlament odobrio zakon. "I Grčku čini ravnopravnom ostatku Europe."

Ali reakcija je bila žestoka. U zemlji u kojoj gotovo da i nema tradicije inspekcija na radnom mjestu kritičari tvrde da reforma u konačnici odzvanja petodnevnom radnom tjednu, ne samo zato što omogućuje poslodavcima da diktiraju je li potreban šesti dan rada. Za protivnike, koji su već izašli na ulice u znak prosvjeda, reforma nagriza zakonsku zaštitu i poništava davno uspostavljena prava radnika u ime fleksibilnosti.

"U stvarnosti je to usvojila vlada ideološki opredijeljena za stvaranje sve većeg profita za kapital", rekao je Sotiropoulos. “Bolja produktivnost dolazi s boljim radnim uvjetima, boljom kvalitetom života za zaposlenike, a to je, sada znamo, manje sati, a ne više”, tvrdi.