KRAJEM travnja usvojen je novi Zakon o grobljima, prvi nakon 1998. godine, kojim se detaljnije uređuju pravila upravljanja i korištenja groblja, kao i gradnje novih, te proširenja ili premještanja postojećih. Osim što zakon definira organizaciju i održavanje groblja, uvodi i jasnije procedure oko ustupanja prava na grobna mjesta te obvezu javnih bilježnika da prijave takve pravne poslove, piše N1.

Neke od novosti znatno su rigoroznije u odnosu na dosadašnje zakone. Primjerice, minimalni rok nakon kojeg se mogu premještati starija, nekorištena groblja, u slučaju infrastrukturnih zahvata, skraćen je na samo 30 godina. Također, stroža su i pravila oko neplaćanja godišnje grobne naknade.

Prema članku 23. iz novog Zakona o grobljima, upravitelj groblja sada može samostalno sanirati neodržavano grobno mjesto i za to ispostaviti račun korisniku. Ako vlasnik ili korisnik ne plati deset godišnjih naknada, može ostati bez prava na grobno mjesto.

Grobna mjesta se ne smiju prodavati, ali se masovno ustupaju

Iako zakon jasno zabranjuje prodaju grobnih mjesta jer su smještena na zemljištu u vlasništvu lokalnih samouprava, praksa pokazuje nešto drugo. Grobna mjesta oglašavaju se pod pojmom "ustupanja", iako u stvarnosti to uključuje novčane naknade – što je zakonski dopušteno ako se provede ugovor kod javnog bilježnika.

Oglasnici su preplavljeni ponudama. Cijene se kreću u rasponu od simboličnih nekoliko stotina eura, pa sve do vrtoglavih iznosa koji nadmašuju vrijednost stanova u manjim gradovima. Najskuplje su, očekivano, u Zagrebu, a osobito na groblju Mirogoj.

Najskuplje lokacije: Mirogoj, Trsat, Boninovo

Na Mirogoju, osobito u Aleji velikana i u blizini poznatih arkada, grobnice dostižu cijene od preko 100.000 eura. Jedna takva, sa šest ukopnih mjesta i mogućnošću smještaja urni, ustupa se za čak 135.000 eura. U blizini arkada nude se i grobnice za 110.000 eura, uz mogućnost zamjene za stan ili kuću. Još dvije grobnice, locirane pokraj posljednjeg počivališta prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, nude se po cijeni od 90.000 eura.

Na istoj lokaciji, ali udaljenijoj od arkada, grobnice se prodaju u rasponu od 6.000 do 20.000 eura, a neki oglašivači nude zamjenu za automobil ili neku drugu nekretninu. Na ostalim zagrebačkim grobljima, poput Miroševca i Markovog polja, cijene su značajno niže – već od 2.000 do 15.000 eura, dok se ponegdje traži i 20.000 eura, primjerice za grobno mjesto s već postavljenom nadgrobnom pločom.

Razlike među gradovima: Varaždin, Rijeka, Zadar, Split…

U Varaždinu, poznatom po jednom od najljepših groblja u Europi, cijene variraju između 3.000 i 40.000 eura, ovisno o lokaciji na samom groblju. Rijeka slijedi s cijenama od 15.000 do 38.000 eura na grobljima Trsat i Kozala. U Zadru se na starom Gradskom groblju grobnica sa šest mjesta prodaje za 63.000 eura.

U Dubrovniku, gdje je ponuda ograničena, grobnica na Boninovu ustupa se za 80.000 eura, dok se udio u obiteljskoj grobnici nudi za 35.000 eura.

Jeftinije u manjim sredinama

U Splitu, Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu i manjim gradovima, cijene su značajno niže. Grobna mjesta na splitskom Lovrincu prodaju se za 3.500 do 5.000 eura, dok su u Osijeku uglavnom između 2.000 i 4.000 eura, iako se nađe i skupljih ponuda, poput one na Aninom groblju za 12.000 eura.

Najniže cijene bilježe se u gradovima poput Đakova, Bjelovara, Popovače i Virovitice, gdje se grobna mjesta nude za 500 do 1.000 eura. U Čazmi je zabilježena i ponuda grobnog mjesta za samo 200 eura.