OVE GODINE bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 6.3 posto, a u 2023. godini za 1.4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10.5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7.5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB na više revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini.

Procjene HNB-a

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom listopada, kada je za 2022. prognozirao gospodarski rast od 5.5 posto, a jedan posto u 2023. godini.

“Europska središnja banka ocjenjuje prvi put prognoze za 2023. godinu, uključujući i RH. Europska središnja banka vidi da će stopa rasta BDP-a u odnosu na ovu godinu značajno smanjiti na 0.5 posto uz vjerojatnost blage i plitke recesije u zadnjem kvartalu 2022. godine i prvom sljedeće godine. Nakon toga bi trebao uslijediti oporavak koji bi ukupni rast gospodarstva doveo na pola posto”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi novinarima nakon brifinga.

Prema toj ranijoj prognozi, pak, rast inflacije u ovoj godini prognoziran je na 10.3 posto, a 6.7 posto u idućoj godini.

Kako stoji u sažetku najnovijih HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza, slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci koji su potaknuli središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike i pogoršavanje uvjeta financiranja počeli su se sve više odražavati i na hrvatsko gospodarstvo.

U trećem tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo je zabilježilo relativno blago usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, uz rast od 5.2 posto, a u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju očekuje se nastavak usporavanja godišnje realne dinamike, pri čemu je ocijenjeno da bi zbog vrlo snažnog rasta u prvoj polovini godine gospodarska aktivnost na razini cijele 2022. mogla porasti za 6.3 posto.

“S obzirom na to da se povratak gospodarske aktivnosti na putanju rasta očekuje tek u drugoj polovini sljedeće godine, stopa rasta BDP-a u 2023. mogla bi snažno usporiti, na 1.4 posto”, naveli su iz središnje banke.

Pod utjecajem visokih cijena energenata i drugih sirovina, zastoja u globalnim lancima nabave i osnažene potražnje u uslužnom sektoru, inflacija bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 10.5 posto.

Vujčić o rastu kamatnih stopa

Uz postupno smanjivanje uvozne inflacije te cijena uvoznih energenata i drugih sirovina, inflacija bi se u 2023. mogla sniziti na 7.5 posto.

Pritom prevladavaju negativni rizici i uz projekciju gospodarskog rasta i uz projekciju inflacije, napisali su iz HNB-a.

Vujčić je govorio i o rastu kamatnih stopa. “To je dovelo do odluka upravnog vijeća Europske središnje banke gdje su ključne kamatne stope povećane 50 baznih poena, najvažnija od njih je depozitna kamatna stopa koja je povećana na 2 posto. Očekuje se da je proces povećanja kamatnih stopa u tijeku i da ova razina nije dovoljna da dovede stopu inflacije na srednjoročni cilj pa se može očekivati da će se proces zatezanja monetarne politike uz povećanje kamatne stope nastaviti.”