GUVERNER Hrvatske narodne banke Boris Vujčić bio je gost N1 Studija uživo. Nešto manje od 40 sati ostalo je do uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Otkrio je da je najveći dio posla oko uvođenja eura već završen, ali da posao nije gotov. "Krenuli smo u opskrbu gotovinom, HNB je isporučio sve ugovorene količine prema bankama. Mi opskrbljujemo banke, pošte i Fine, a oni dalje distribuiraju", objašnjava. Isporučeno je, kaže, 63 milijuna komada novčanica i 286 milijuna komada kovanica.

Vujčić kaže kako je pozivao male poduzetnike da preuzmu u bankama početne pakete eura, ali da je gotovinska predopskrba sada završena, usprkos tome što je proces u početku išao nešto sporije.

Gužve pred bankomatima i bankama Vujčić objašnjava time da građani donose novce položiti u banke. "Mi imamo situaciju da nam je kunska gotovina pala na manje od 19 milijardi kuna, znači da su nas ljudi poslušali i donijeli gotovinu u banke. Gužve se stvaraju kad ljudi donose kovanice. Rekao bih da će se one moći mijenjati naredne tri godine, ne moraju 1.1. Nije nikakva žurba donijeti ih u banke", kaže Vujčić.

Guverner je objasnio i kako se novac s bankomata sada može podizati bez naknade pa i to pomalo otežava proces podizanja gotovine. "Jučer sam uspio dići gotovinu tek na trećem bankomatu. Mi smo treća zemlja u EU po broju bankomata po broju stanovnika. I ovaj ograničeni broj je velik."

"Ljudima govorimo da je dobro imati gotovine koliko smatraju da će potrošiti u novogodišnjoj noći. Prebacivat će se i informatički sustavi, a to je zahtjevan proces i bit će nemoguće koristiti kartice, internet-bankarstvo… To će kratko trajati, ali dobro je imati gotovinu ako mislite da ćete morati nešto plaćati", kaže guverner.

Sentimentalan trenutak

Kuna će, kaže guverner, vrijediti zauvijek. "Ako za 10 godina nađete 10 kuna, moći ćete ih promijeniti po fiksnom tečaju. Kovanice će vrijediti još tri godine. Samo od 15.1. nećete moći plaćati", objašnjava.

Na pitanje ima li žala za kunama, Vujčić kaže da mu je ovo možda sentimentalniji trenutak nego drugim građanima. "Moj potpis je na njima, cijeli život se bavim kunom… Sad ta kuna odlazi u povijest. Vjerojatno sam ja onaj koji ima najviše razloga da žali za kunom, ali radimo to jer je bolje za Hrvatsku."

"Moj je posao raditi ono što je dobro za zemlju, a ne za mene", kaže Vujčić.

Kuna stabilna valuta

"Kuna nas je izvrsno služila, bila je stabilna valuta. Stopa inflacije nam je bila kao i u eurozoni, valuta je bila skroz stabilna, vezana za njemačku marku, a onda za euro. Praktično smo odmah napravili stabilnu valutu nakon nestabilnih, kad smo imali i visoku inflaciju i devalvaciju… Kad smo uveli kunu, ljudi su se s njemačke marke vraćali na domaću valutu, ali nikad potpuno. Mi smo tu našu tranziciju prema stabilnoj stranoj valuti, najprije njemačkoj marki, a onda euru, učinili već davnih dana", kaže.

Guverner kaže kako će se ljudi sada vratiti i novčanicima za kovanice. "Ne znam kad sam vidio da netko to nosi, sad ćete s tim metalnim novcima moći nešto i kupiti i popiti piće, morat ćemo se malo mentalno prebaciti na to", govori.

Eurizacija

Vujčić kaže kako je u Hrvatskoj najveći problem bio to što je najveći dio kredita bio denominiran u stranoj valuti. "U ovom trenutku 127 posto hrvatskog BDP-a duga svih sektora je u euru. To znači, kad bi kuna devalvirala 10 posto prema euru, dug se diže 10 posto. To znači da ima manje novaca za trošiti, a država mora dići poreze. Kod nas bi to dovelo do recesije. … Zato je ova politika bila jedina razumna", objašnjava.

Na pitanje što će biti s kovanicama i novčanicama kune, Vujčić kaže kako će oko 500 milijuna komada novčanica biti povučeno iz optjecaja i da će one biti uništene. "To uništavanje novčanica radimo svake godine, kad se pohabaju. Onda se režu, nekad su se palile, sad to ne palimo iz ekoloških razloga. Nakon toga, kad se izrežu se prodaju firmi koja ih koristi za baliranje, reciklira ih i ponovno stavlja kao sirovinu u papirnoj industriji. Dio može ići i u građevinsku industriju, kao izolator. Moguće da netko sutra može reći da živi u kući od kune", govori Vujčić.

"Što se tiče kovanica, to je veći logistički problem. Očekujemo da ćemo povući 40 posto kovanica koje su u optjecaju. To je težina 124 velika ZET-ova tramvaja. U Hrvatskoj nema takvog sefa, gdje ćete to čuvati? Onda smo s vojskom dogovorili da se izgradi objekt u vojarni gdje se ti novci spremaju. Čuvat će se tri godine tamo, nije baš lako to opljačkati, relativno je sigurno mjesto za tu količinu novca. Nakon tri godine, kad to prestane biti novac, mi ćemo to prodati kao sirovinu i tu se može lijepo zaraditi", otkriva guverner.

Govoreći o onima koji mijenjaju novac u mjenjačnicama po lošijem tečaju, guverner kaže kako vjerojatno imaju razlog zašto ga ne žele odnijeti u banku,

Vujčić je u N1 Studiju uživo rekao i kako ostaje kod savjeta da treba kupovati ondje gdje je povoljnije jer je to osnovni mehanizam tržišta. Kaže i kako ne vidi razlog da se taj savjet kritizira. "Ako vam netko prodaje kavu za 16 kuna, a netko za 10, vi birate gdje ćete sjesti. To kontrolira cijene. Druga je mogućnost administrativna, gdje država kaže kolike cijene moraju biti, ali taj sustav nije baš dobro funkcionirao pa smo ga napustili", kaže.