DRŽAVA je poslala porez na nekretnine desecima tisuća ljudi koji ga ne trebaju platiti i time razotkrila nešto puno veće: digitalni sustav koji se raspada čim ga se pokuša koristiti.

Više od 30 tisuća građana dobilo je rješenja za porez na nekretnine koje ne bi trebali platiti. Porezna uprava priznala je pogrešku i objasnila je "neusklađenošću podataka" u obradi oko 1,3 milijuna nekretnina, no to je tek posljednji u nizu problema koji su se od početka godine pojavili u državnim digitalnim sustavima.

Od ove godine fiskalizacija je trebala biti novi, moderni sustav vođenja računa koji smanjuje administraciju, postupak izdavanja građevinskih dozvola preseljen je u digitalno i jednostavno okruženje, a novo oporezivanje nekretnina trebalo je proći gotovo automatski kroz službene evidencije. Obećavali su da će nakon Nove godine sve biti jednostavnije i bolje, i to zahvaljujući digitalizaciji. No, dogodio se kaos.

Fijasko s poreznim rješenjima

Porezna je izdala na desetke tisuća pogrešnih poreznih rješenja, dogodili su se problemi s fiskalizacijom koji su doveli do masovnog potpisivanja peticija za odgodu zakona, padovi ključnih servisa, platforme koje ne rade, nestali podaci u zemljišnim evidencijama te edukacije za nove sustave koji su trebali biti jednostavni.

Iz svega proizlazi da nije riječ o izoliranim incidentima, nego o sustavu. S tim se slaže i informatički stručnjak Marko Rakar.

"Patološka nesposobnost"

"Patološka nesposobnost i apsolutno nerazumijevanje informatičke tehnologije i potencijala digitalizacije i digitalne transformacije vodećih ljudi u našim ministarstvima, kombinirana s korupcijom i kriminalom, dovela nas je tu gdje jesmo", ističe Rakar. No, krenimo redom.

Oko tridesetak tisuća građana dobili su proteklih tjedana rješenja za porez koji nisu trebali platiti. Iz Porezne uprave, u odgovoru na upit Indexa, navode da se postupak obrade podataka provodi prvi put u tako velikom obuhvatu te im se dogodila greška. 

Dodaju da su podaci preuzimani iz različitih evidencija, često vođenih na različite načine i u nestrukturiranom obliku, što je dovelo do pogrešnog utvrđivanja porezne obveze ili neprepoznavanja uvjeta za oslobođenje.

"Prigovori građana rješavat će se prioritetno, a sva pogrešno izdana rješenja bit će bez odgode poništena", poručuju. Građani, međutim, grešku moraju ispravljati sami jer putem e-Porezne trebaju dostaviti dodatne podatke i obrazloženja.

"Dovoljno je dostaviti sljedeće podatke: OIB, ime i prezime, klasu rješenja, razlog zbog kojeg porezni obveznik smatra da nije u obvezi plaćanja poreza na nekretnine i kontakt-podatke", poručili su iz Porezne, nazivajući to "minimalnim setom podataka radi preispitivanja rješenja".

Ministar financija Tomislav Čorić kratko je rekao kako su uočili da je došlo do pogreške te da „Porezna uprava radi na otklanjanju tih pogrešaka", ali da neće upirati prstom u druge zbog pogreške.

Fiskalizacija i HEP: problemi od starta

Fiskalizacija 2.0, koja je početkom godine trebala modernizirati sustav izdavanja računa, krenula je uz ozbiljne tehničke poteškoće. Poduzetnici su prijavljivali probleme s izdavanjem i zaprimanjem e-računa, a država je na kraju, umjesto odgode koju su gotovo svi tražili, poručila da u početnoj fazi neće biti kažnjavanja.

Primjer kaosa najbolje se vidio kada se državni HEP odlučio odreći fiskalizacije i raditi po svome. Problemi su se pojavili i u HEP Opskrbi, i to za vlasnike solarnih elektrana. HEP Opskrba obavijestila je korisnike da zbog "nedefiniranosti procesa" ne može automatski obrađivati samoizdavanje računa pa nastavlja po starom modelu. Iz Porezne su tada poručili da takav pristup nije moguć.

"Nije moguće nastaviti izdavati račune po starom modelu, već je potrebno primjenjivati i provoditi postupanja propisana odredbama Zakona o fiskalizaciji", rekli su. HEP se u sustav fiskalizacije 2.0 uključio u veljači, bez sankcija, a u odgovoru na upit Indexa priznali su vlastitu pogrešku i ispričali se Poreznoj upravi.

E-dozvole i e-obrtnik

Sustav e-dozvola početkom godine praktički je prestao raditi zbog tehničkog problema. Riječ je o sustavu koji je trebao maksimalno pojednostaviti proceduru traženja i izdavanja građevinskih dozvola po novom Zakonu o gradnji.

"Svi podaci nalaze se na državnim serverima CDU-a i greškom je dodijeljen premali kapacitet memorije", objasnili su iz Ministarstva graditeljstva početne probleme sa sustavom. Nakon ponovnog pokretanja sustava, problemi su se rješavali i kroz edukacije korisnika, što upućuje na to da sustav nije bio spreman za punu primjenu.

Istodobno, zbog tehničkog kvara u sustavu e-obrtnik, jedno vrijeme nije bilo moguće otvoriti obrt. Kako je pisao obrtnik.hr, problem je bio u sustavu koji izdaje potvrdu o nekažnjavanju. Problem je riješen tek nakon uvođenja nove verzije aplikacije.

"Tijekom trajanja tehničkih poteškoća osigurano je privremeno, ali u potpunosti zakonito alternativno rješenje", poručili su iz Ministarstva gospodarstva. Naime, ukinuli su potvrde o nekažnjavanju kao nužan uvjet za otvaranje obrta.

Zemljišne knjige: Formalno sve u redu, u praksi ozbiljni problemi

Problemi su se pojavili i u sustavu zemljišnih podataka. Dio građana i OPG-ova upozorio je da su nestali iz evidencije posjednika, zbog čega nisu mogli ostvariti poticaje. Iz Državne geodetske uprave pojasnili su za Index da se ne radi o brisanju podataka, nego o usklađivanju katastra i zemljišnih knjiga kroz Bazu zemljišnih podataka (BZP).

"Uspostavom BZP-a strankama nisu oduzeta niti umanjena prava", poručili su, dodajući da su podaci i dalje dostupni u katastarskim uredima. No u praksi to znači da građani moraju pokretati dodatne postupke kako bi uredili vlasničke odnose. To prije nije bio problem.

O kolikoj razini kaosa se radi dovoljno je podsjetiti na činjenicu da platforma "Stop korupciji", koju je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavilo kao ključan alat u borbi protiv te pošasti, već na prvi pogled otkriva zapanjujući paradoks, a to je na njoj građani uopće ne mogu prijaviti korupciju. Trebao je to biti ključan alat, barem je tako predstavljen. 

Tko vodi digitalizaciju?

Naglasimo kako je krajem 2024. Ministarstvu pravosuđa i uprave dodana digitalna transformacija, a za ministra je imenovan Damir Habijan. Dnevnik 24sata nedavno je problematizirao izbor njegova posebnog savjetnika za digitalnu transformaciju Hinka Pavleca, Habijanova poznanika iz teretane koji je ranije radio kao prodavač i administrator. To baš i nisu bile reference za to mjesto. 

Za šefa vlade Andreja Plenkovića sumnje nema, digitalna transformacija temelj je dugoročnog razvoja, a Hrvatska je gotovo u potpunosti digitalno dostupna država. A što kažu stručnjaci?

"Dvadesetak godina na vodeća mjesta postavljamo kompromitirane i nekompetentne"

"Ako promatramo samo rezultate višedesetljetne digitalizacije u Hrvatskoj, oni sami po sebi ne izgledaju loše i u mnogim segmentima usporedivi smo ili čak i bolji od drugih zemalja EU. Problem koji imamo s digitalizacijom uglavnom se sastoji u tome što smo u dvadesetak godina digitalizacije na vodeća mjesta uporno postavljali netalentirane i duboko kompromitirane ljude bez ikakvih stručnih kompetencija ili prethodnih uspjeha", ističe Rakar u razgovoru za Index.

Kako ističe, popis tih ljudi apsolutno je impresivan i doista je podvig pronaći toliko nesposobnih ljudi u neprekinutom nizu imenovanja. Rakar podsjeća na USKOK-ove predmete i predmete europskih istražitelja, prema kojima ispada da je, uz građevinu, upravo IT jedno od glavnih izvorišta kriminala i korupcije u našoj zemlji.

"Primarna funkcija je hraniti koruptivnu hobotnicu"

"Da bi se takvo stanje održalo, država je svoje IT usluge outsourcala kroz dva paradržavna entiteta, APIS-IT i FINA, te je njihova primarna funkcija hraniti kriminalno-koruptivnu hobotnicu", smatra Rakar. Takva koncentracija IT-a u paradržavnim ustanovama u konačnici se manifestira kroz mnogobrojna preplaćena IT rješenja, kao i mnogobrojna loša, neperspektivna i besmislena rješenja i proizvode.

"Patološka nesposobnost i apsolutno nerazumijevanje informatičke tehnologije i potencijala digitalizacije i digitalne transformacije vodećih ljudi u našim ministarstvima, kombinirana s korupcijom i kriminalom koji prožimaju sve razine IT nabava, uvećano za tržišno netestiranje nabava, dovodi nas do neminovnog zaključka kako bismo uz malo dobrog upravljanja dobili dvostruko više, za upola manje novca", zaključuje Rakar.