HRVATSKA eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) imenovana je izvjestiteljicom za mišljenje Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) o pravu na popravak, koje se smatra ključnim korakom za postizanje kružnog gospodarstva do 2050. u okviru europskog zelenog plana, priopćio je danas ured zastupnice.

Prema istraživanju Eurobarometra, 77 posto potrošača u EU radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, ali ih u konačnici mora zamijeniti ili odbaciti zbog troškova popravaka i nedostupnosti usluga.

Pravo potrošača na popravak robe

Europski parlament se više od desetljeća zalaže za povećanje prava potrošača na popravak te je usvojio dvije rezolucije s nizom konkretnih prijedloga Europskoj komisiji kako da popravke učini sustavnima, isplativima i privlačnima, a eurozastupnica Glavak na ovotjednoj sjednici Odbora ENVI predstavila je nacrt mišljenja za koje je nadležna.

"Snažno podržavam inicijativu za pravo na popravak. Vjerujem da je od iznimne važnosti popravak proizvoda učiniti praktičnijim, jeftinijim i lakšim za potrošače, istovremeno nastojeći smanjiti otpad te većom potražnjom za popravcima pomoći osnaživanju tog sektora. Moj je cilj bio, u okviru nacrta mišljenja, dodatno ojačati pravo na popravak izvan zakonskog jamstva i učiniti ga isplativim za potrošače i servisere.

Zato u nacrtu mišljenja pozivam da se osigura dostupnost rezervnih dijelova i transparentnost njihovih cijena, što je među ključnim elementima u procesu popravka. S jedne će strane to biti potpora serviserima u posjedovanju odgovarajućih resursa u pogledu veće potražnje za popravcima, dok će s druge strane potrošačima pružiti više mogućnosti za popravak. Jačanje kulture popravka kroz kampanje podizanja svijesti bit će važan korak prema ispunjavanju ciljeva ove Direktive", ističe zastupnica Glavak, navodi se u priopćenju.

Pravom na popravak ka postizanju klimatskih ciljeva

Godišnje u EU nastane 35 milijuna tona otpada i 261 milijun tona emisija stakleničkih plinova, a odbaci se 30 milijuna tona resursa. Procjenjuje se da se godišnje potroši 12 milijardi eura na nove uređaje iako su se stari mogli popraviti, no i da će se na temelju ove inicijative ostvariti rast i ulaganja u EU u iznosu od 4,8 milijardi eura.

Inicijativom pravo na popravak dopunjuje se više drugih prijedloga Komisije za održivu potrošnju tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, čime se uspostavlja okvir za istinsko pravo na popravak u cijelom EU-u.Unutar Europskog parlamenta sada će uslijediti pregovori koji će se voditi u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, uz mišljenje Odbora ENVI.

Europska komisija u ožujku ove godine predstavila je prijedlog o zajedničkim pravilima kojima se potiče popravak robe. Prijedlogom Komisije potrošačima se olakšava popravak i čini ga se isplativijim od kupnje novog proizvoda te se uvodi novo pravo na popravak do isteka jamstva i nakon toga.

Nove internetske platforme za popravljanje

Potrošačima će tako i nakon isteka jamstva biti dostupni novi alati i prava koja će popravak učiniti jednostavnim i pristupačnim, od kojih se ističe pravo potrošača da od proizvođača traže popravak proizvoda koji se mogu popraviti na temelju prava EU (poput usisavača, tableta i pametnih telefona, perilica rublja i posuđa, TV i rashladnih uređaja). Tako će potrošači uvijek imati kome odnijeti proizvod na popravak, a proizvođači će imati poticaj za razvoj održivijih poslovnih modela.

Komisija predlaže i uvođenje nove internetske platforme za popravljanje na kojoj će se potrošači povezivati sa serviserima i prodavateljima obnovljene robe koji se nalaze u blizini. Platforma će omogućiti pretraživanje po lokaciji i kvaliteti, pomoći potrošačima da pronađu bolje ponude i povećati vidljivost servisera.

Novi europski obrazac za informacije o popravku potrošači će moći zatražiti od bilo kojeg servisera, čime će se osigurati transparentnost uvjeta popravka i cijene te potrošačima olakšati uspoređivanje ponuda, stoji u priopćenju.