STANOVNICI Gornjeg Kosinja, Mlakve i dijela Bakovca imaju dvije godine za iseljenje, jer će 2024. njihove kuće prekriti akumulacijsko jezero.

Dok iz HEP-a koji vodi projekt na području Kosinja tvrde da su sve dogovorili, mještani tvrde da im se nitko nije obratio, piše RTL.

Ni nakon pola stoljeća rasprava i najava ovaj projekt kojim se planira potapanje triju sela još nema epilog.

Mještani tvrde da ih nitko nije kontaktirao

''Nitko nije došao već godinama tu, da održe sastanak, da vidimo što je s nama Kosinjanima'', rekao je mještanin Ivan Klobučar.

Josip je u ovom selu zasnovao obitelj i ne želi ga napustiti. Ljuti ga, kaže, što o svojoj sudbini čita uglavnom iz novina.

''Nitko nikad nije napravio sastanak s nama, pogotovo otkad je doneseno da je od strateškog interesa. Mi životom branimo’’, rekao je mještanin Josip Pintar.

Iz HEP-a, koji vodi projekt izgradnje hidroelektrane, uvjeravaju da su sa stanovnicima Gornjeg Kosinja, Mlakve i dijela Bakovca iseljavanje, za koje imaju dvije godine, dogovorili.

Tvrde da je riječ maksimalno o 150 ljudi, koji su anketirani tijekom izrade studije utjecaja na okoliš, a s njima je uspostavljen i kontakt u aktualnom postupku pripreme rješavanja imovinskopravnih odnosa odnosno obeštećenja stanovništva. Tom se pitanju pristupilo maksimalno obazrivo, a povratne su informacije većinom pozitivne. HEP nastoji otkupiti nekretnine prvenstveno sporazumno.

Za one koji nemaju kamo, grade stambenu zgradu u Perušiću. Ali, kako doznaje RTL, samo uz korištenje do smrti.

Odbačena tužba Zelene akcije

Projekt izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj, odnosno Senj 2, vlada je ljetos označila strateškim investicijskim projektom, na što su iz Udruge Zelena akcija reagirali tužbom.

''Ekspresno smo dobili odgovor koji nije nešto novo baš za Upravni sud. Jer ne želi ispitivati odluke vlade jednostavno. Znači, odbačena nam je tužba'', kazala je Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa prava okoliša.

Hidroelektrana bi strujom trebala opskrbiti 70 tisuća kućanstava. Zato ju je vlada označila kao strateški projekt.

Akumulacijsko jezero se planira napraviti na arheološki bogatom području. Arheolozi su tu pronašli brojne grobove, nakit i lončarske predmete iz raznih razdoblja. 

''Pronašli smo također nekoliko prapovijesnih gradina. Podgradinsko naselje koje možemo datirati u prvu polovinu prvog tisućljeća prije Krista. I za sad samo jedan antički objekt'', rekla je Lea Čataj, voditeljica Odjela za odjela za restauriranje arheoloških nalaza.

O nalazima koje nisu mogli ponijeti odlučit će konzervatori. Kao i o crkvi iz 17. stoljeća koja je proglašena zaštićenim dobrom.

Svećenik: Mještani su potpisali peticiju protiv potapanja crkve

Mještani Gornjeg Kosinju protive se izgradnji akumulacije i potapanju crkve, kaže lokalni svećenik.

''Mještani su svojim potpisima pokazali da su oni većinom protiv toga. Imamo minimalno 450 potpisa, možda sada i više'', rekao je vlč. Pero Jurčević, župnik u Gornjem i Donjem Kosinju. 

''Ne znam po kojoj logici bi se crkva iz 1692. godine smjela potopiti. To je problem Ministarstva kulture koje se ne oglašava. Vršena su i arheološka nalazišta i bila je još starija crkva ispod sv. Jeronima. Još 60 spomenika kulture, od kojih su neka i pravoslavna'', napomenuo je župnik.

Nedavno je krenula ekshumacija groblja, no zaustavljena je jer su mještani intervenirali. Župnik kaže kako sudski proces nije završen.

''Radi se od dva najstarija katolička groblja, koja se stotinu godina vode kao vlasništvo župe sv. Antuna Padovanskog. Započeti su radovi, nitko nije znao kad će početi, nije bilo oznaka, zaletjeli su s nekakvim bagerom to prekapati i mi smo na to reagirali. Ja sam izvadio dokumente na kojima piše da je to vlasništvo župe'', pojasnio je Jurčević.

Osim Gornjeg Kosinja i selo Mlakva, s većinom pravoslavnim stanovništvom, trebali bi biti iseljeni. 

''Ja znam da tu nitko nije dolazio, nitko ih nije pitao, nitko se nije konzultirao i pitao što oni žele'', rekao je svećenik. 

Ministarstvo kulture: U tijeku su istraživanja

Za župnu crkvu Svetog Antuna Padovanskog konzervatorskom podlogom predviđene su ove mjere zaštite: izrada arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja što sadržava tlocrte u svim razinama, poglede i presjeke što uključuje i snimak sakralnog inventara, dislokacija sakralnog inventara na drugu prikladnu lokaciju i provođenje sondažnih arheoloških istraživanja u 1. fazi te završnih opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja u 2. fazi. provođenja mjera zaštite, pojasnili su iz Ministarstva kulture.

''Napominjemo da je trenutno u tijeku provođenje postupka izrade arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja crkve te da je proveden postupak sondažnih arheoloških istraživanja na području crkvene cinkture, a u pripremi je izrada plana provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja. Isti je postupak izrade snimka postojećeg stanja u tijeku na preostalih 66 objekata sakralne, etnografske, civilne i memorijalne baštine, a postupak sondažnih arheoloških istraživanja izvršen je na svim predviđenim lokalitetima koji svojstvima pripadaju arheološkoj baštini RH (10 lokaliteta) te se nalaze u obuhvatu zahvata Akumulacije HE Kosinj'', izjavili su iz Ministarstva kulture.

Kao i u slučaju crkve Svetoga Antuna Padovanskog planirano će biti proveden postupak opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja. Ministarstvo tvrdi da je odluka o provođenju projekta Akumulacije HE Kosinj nalazi izvan nadležnosti Konzervatorskog odjela u Gospiću.

''U nadležnosti istog odjela nalazi se provođenje mjera zaštite kulturne baštine na području naselja Gornji Kosinj i Mlakva propisanih već Konzervatorskom podlogom za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš za Akumulaciju HE Kosinj, koje se provode u vremenskom skladu s fazama provedbe cjelokupnog projekta'', zaključuju u Ministarstvu.