OVA TURISTIČKA godina je poslovno dobra, ali osim fizičkih brojki i porasta dolazaka i noćenja potrebno je analizirati i druge elemente kako bi sektor spremnije dočekao 2019., koja će po svemu sudeći biti vrlo zahtjevna za turizam na Mediteranu, a za domaći turizam i zbog nedostatka radne snage te zakonskih izmjena.

Zaključak je to sa sjednice Turističko-poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore (TPV HGK) koja je danas okupila predstavnike strukovnih turističkih udruženja i zajednica pri HGK zbog prezentacije paketa triju turističkih zakona koji su u javnoj raspravi do 18. listopada, ali i zbog prezentacije fizičkog turističkog prometa za prvih devet mjeseci i rujna ove godine te planova promocije Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za 2019.

Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić izvijestio ih je o porastima dolazaka turista od 6 posto i noćenja od 4 posto do kraja rujna, uz očekivanje da će se i do kraja godine zadržati porasti tog prometa od oko 5 posto u odnosu na 2017. Kratko je naznačio i planove HTZ-a za 2019., u kojima je pojačavanje promocije na nekim tržištima i nekih segmenata udruženog oglašavanja, pogotovo za zračni promet, o čemu će se više znati kada bude definiran program rada HTZ-a za 2019..

Ocjenjujući HTZ-ove planove promocije za 2019. "baš onakvim kakvi sektoru trebaju i što i sektor želi", predsjednik TPV-a HGK Franco Palma kazao je da se sektor na vrijeme počeo pripremati za 2019., ali da je važno da "neke pripreme dođu i s vrha".

Dobri rezultati u 2018., ali brine 2019.

"Pokazatelji ove godine dosta govore o čemu treba misliti - imamo 1,5 posto više noćenja u hotelima, oko 1 posto više u kampovima i 5 posto više u privatnom smještaju. To je sve dobro, ali brine nas 2019., koja će biti vrlo zahtjevna, jer su se već ove godine na tržištu Mediterana ponovo jače nametnule Turska i Grčka, što je utjecalo na noćenja u Italiji i Španjolskoj, a osjetilo se i u Hrvatskoj s manje noćenja, posebice u kolovozu. O tome moramo voditi računa, kao i o promotivnim aktivnostima, politici cijena, ali i poteškoćama oko kvalificirane radne snage za turizam i njezinog daljnjeg nedostatka, te zakonskim izmjenama koje su pred sektorom", poručio je Palma.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je pak problem neadekvatne strukture smještaja u hrvatskom turizmu, u kojemu je najviše privatnog smještaja, a premalo hotelskih kapaciteta, što se, po njemu, odražava i na rezultate i na konkurentnost turizma.

"Dosadašnji turistički rezultati ove godine s porastima od oko 5-6 posto su iznimni rezultat i možemo biti zadovoljni, no ono što već drugo treba turizmu je rješenje za kvalificiranu radnu snagu i investicije u hotele, jer ne možemo biti zadovoljni strukturom smještaja koju imamo", kazao je Kovačević, ističući kako vjeruju da će i izmjene triju turističkih zakona, o turističkim zajednicama, pristojbi i članarini biti prilog jačanju promocije turizma.

Dobrim je iz tih prijedloga ocijenio što bi se TZ ubuduće trebale osnivati vođene destinacijskim menadžmentom  i kako bi sudjelovale u kreiranju turističkog proizvoda, a ne da su ograničene administrativnim granicama općine, grada i županije. Smatra kako je nedopustivo da postoje TZ koje više od 90 posto prihoda troše na plaće, a za promociju im ne ostaje gotovo ništa. Očekuje da će nova zakonska rješenja pridonijeti racionalizaciji i poboljšanju efikasnosti u sustavu TZ-ova.

Na turističku sezonu utjecat će i novi zakoni

U ime članica HGK komentirao je i prijedlog izmjena zakona o članarinama turističkim zajednicama, koje, kako je kazao, plaća i više od 62 tisuće tvrtki-članica HGK, te se nadaju da će zakon osigurati maksimalnu transparentnost trošenja tih sredstava, pogotovo jer se tim putem godišnje prikupi više od 480 milijuna kuna.

Prijedloge izmjena triju turističkih zakona, koji su u javnoj raspravi do 18. listopada, članicama Turističko-poslovnog vijeća HGK predstavio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, naglasivši da su to i reformski zakoni, jer znatno mijenjaju sustav TZ-ova i njihovih prihoda nakon više od 17 godina.

Kazao je i da Ministarstvo oko tih prijedloga želi široku javnu raspravu, kako bi zakone mogli za saborsku raspravu pripremiti do kraja ove godine, s time da bi na snagu stupili s 1. siječnjem 2020. te bi sustav imao vremena za prilagodbu.

U raspravi oko tih zakona članice TPV-a HGK su uz ostalo imale primjedbu na, kako se čulo, decentralizaciju u odlučivanju o iznosima boravišne pristojbe, smatrajući da će opet od tome odlučivati politika, a ne struka, samo sada na lokalnoj razini, uz prijedlog da odluku o tome kao i do sada donosi vlada.

Bilo je i primjedbi da će novi ustroj TZ-ova, pogotovo na lokalnim nižim razinama donijeti probleme kontinentu, odnosno moguće i ukidanje TZ-ova, kao i da se previše ingerencija daje Ministarstvu turizma, a bilo je primjedbi i na sastav budućih vijeća TZ-ova, kao i na uvođenje plaćanje boravišne pristojbe učenicima na školskim putovanjima.