AMERIČKI predsjednik Richard Nixon otišao je 1972. u posjet Kini, u jeku Hladnog rata između kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka, i udario temelje za povijesno zatopljenje odnosa između ove dvije zemlje. Kina je i tada bila najmnogoljudnija zemlja na svijetu, ali daleko siromašnija, ekonomski zatvorenija i izoliranija od ostatka svijeta nego danas.

Gotovo pola stoljeća kasnije, Kina je kroz ekonomsku (ne i političku) liberalizaciju i globalizaciju ostvarila jednako neviđeni ekonomski rast. Vjerojatno nikad u povijesti toliki broj ljudi nije podignut iz siromaštva u tako kratkom roku, za što je bilo zaslužno jednako neviđeno prebacivanje industrije iz Amerike i Europe u tu zemlju.

No 30 godina od kraja Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, izgleda da smo na pragu novog Hladnog rata između SAD-a i Kine. Američki predsjednik Donald Trump već je krenuo tim putem kad je 2018. uveo drastične carine Kini kako bi je natjerao da okonča svoje "nepoštene trgovačke prakse". Kina je na to odgovorila vlastitim carinama. 

Prvo zaoštravanje zbog carina, sad zbog pandemije

Ta prva etapa zaoštravanja odnosa između Pekinga i Washingtona završila je u siječnju ove godine, kad su dvije zemlje potpisale takozvanu Prvu fazu trgovinskog sporazuma. Onda je uslijedila druga, potencijalno mnogo ozbiljnija točka prijepora - pandemija koronavirusa koja se iz kineskog Wuhana proširila cijelim svijetom. 

Trump i njegov državni tajnik, odnosno ministar vanjskih poslova Mike Pompeo već su nekoliko puta iznijeli optužbu da je SARS-Cov-2 procurio iz biolaboratorija u Wuhanu, a ne s tzv. mokre tržnice, kao što se uglavnom pretpostavljalo. Ta je hipoteza u početku odbačena kao teorija zavjere.

>>Je li moguće da je koronavirus ipak procurio iz laboratorija u Wuhanu?

Međutim, u verziji koju iznosi Trumpova administracija virus nije proizveden u laboratoriju, već se radi o prirodnom koronavirusu kojeg se proučavalo u wuhanskom institutu, no zbog slabih mjera sigurnosti njime se zarazio i istraživač, nakon čega je prenio zarazu na druge ljude. 

Ako je ova verzija događaja, za koju Pompeo tvrdi da je podupiru značajni dokazi, istinita, to znači da je kineski režim zataškavao ne samo epidemiju u njenoj početnoj fazi, kako od domaće, tako i od svjetske javnosti, nego i vlastitu odgovornost za njeno izbijanje. 

Kina krila epidemiju od svijeta da nabavi zalihe maski prije drugih? 

Štoviše, njemački Bild objavio je tajno izvješće američkog ministarstva sustava domovinske sigurnosti (DHS) u kojem je Kina zataškavala početnu fazu epidemije kako bi nabavila što veće zalihe maski i druge zaštitne opreme iz cijelog svijeta, prije nego što ostatak svijeta shvati što se događa.

Dok je uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije uvjeravala svijet da nema dokaza o prijenosu koronavirusa s čovjeka na čovjeka te ušutkavala liječnike koji su upozoravali na opasnost, Kina je već zaustavljala izvoz i povećavala uvoz maski. 

>>Bild objavio tajno izvješće: "Kina je prevarila svijet, zataškavali su koronu"

Peking, naravno, rezolutno odbacuje optužbe. Ali zasad se čini da negiranje i propagandni napori Pekinga neće odvratiti Washington ni njegove saveznike poput Londona, od pozivanja Kine na odgovornost i ozbiljnog preispitivanja međusobnih odnosa. 

Očito je da Trump, koji tvrdi da ne smije iznijeti dokaze o kineskoj krivnji, ima motiva prebaciti vlastitu odgovornost za katastrofalnu nepripremljenost na pandemiju i prekasno uvođenje mjera socijalnog distanciranja u SAD-u. Posljedice su bile tragične: 78 tisuća Amerikanaca je umrlo, više od milijun i 300 tisuća se zarazilo, više od 20 milijuna je ostalo bez posla, a sva tri broja i dalje rastu. U memorandumu vladajuće Republikanske stranke koji je objavio Politico čak se savjetuje njihovim zastupnicima da napadaju Kinu umjesto da brane Trumpa. Međutim, to ne znači da odgovornost kineskog režima - možda i u kriminalnom smislu - nije stvarna. 

>>Treba li Kina odgovarati zbog pandemije koronavirusa?

„Raspravlja se o tome koliko jako pogoditi Kinu"

Sve oštrija Trumpova retorika prema Kini, u znakovitom kontrastu s onom u siječnju kada je potpisao trgovinski sporazum, kulminirala je prijetnjom vraćanja carina iz odmazde, pa i otkazivanje trgovinskog sporazuma. 

„Raspravlja se o tome koliko jako pogoditi Kinu i kako pravilno izvršiti kalibraciju“, rekao je jedan izvor iz Trumpove administracije za Reuters. Jedna od opcija koje se navodno razmatraju je i jednostrano otkazivanje dijela američkog javnog duga prema Kini, što se često navodi kao glavni strateški cilj koji Kina ima prema Americi. 

Ipak, visoki američki i kineski dužnosnici razgovarali su ovaj tjedan telefonski i "složili se da, unatoč trenutnom globalnom izvanrednom stanju, obje zemlje potpuno očekuju da će ispuniti svoje obaveze prema sporazumu na vrijeme", prema uredu trgovinskog predstavnika SAD-a. 

Hoće li Amerika imati resursa za Hladni rat s Kinom?

U ovom kontekstu, nije čudno da je kinesko-američki hladni rat tema i u američkim medijima. Američko neprijateljstvo prema Kini raste u isto vrijeme dok pandemija i s njom povezana, gotovo izvjesna ekonomska kriza, slabe financijske kapacitete SAD-a za vođenje takvog rata, upozorava kolumnist Bloomberga i profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Johns Hopkins, Hal Brands. 

Štoviše, sposobnost SAD-a da obrani saveznički Tajvan u slučaju kineske invazije na ovu nepriznatu državu već je sada upitna - a ako zbog rasta američkog deficita i javnog duga uslijede novi rezovi američkog vojnog proračuna, ta će sposobnost biti još upitnija. 

>>Svijet se naoružava kao nikad u zadnjih 30 godina, evo zašto

Iako SAD i dalje ima daleko najveći obrambeni proračun na svijetu Kina, koja je na drugom mjestu, kontinuirano povećava svoja vojna izdvajanja. Samo od 2010. do danas povećala ih je za nevjerojatnih 85%. Njihov obrambeni proračun danas je nekoliko puta veći od francuskog ili britanskog, a njihov vojni arsenal uključuje veliki broj novih ratnih brodova, kao i moćne hipersonične projektile.

>>Kina gradi nevjerojatan broj ratnih brodova, pogledajte fotografije

„Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD-a i Kine, ne znamo je li moguć i oružani sukob. Vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenarij i vrlo su uspješne u svom lobiranju", ocijenio je politolog Max Mutschler iz centra BICC za Deutsche Welle. 

Hoće li Kina i dalje proizvoditi, a Amerika i Europa uvoziti?

Do oružanog rata, nadajmo se, ipak neće doći. No novi Hladni rat sve je izvjesniji, a sudeći prema iskustvima iz prvog Hladnog rata, možemo očekivati daljnju utrku u naoružanju, uključujući nuklearni arsenal, međusobno informacijsko i propagandno ratovanje, nadmetanje za ekonomsku premoć, tajne operacije i pokušaj stvaranja razdora u tuđem savezničkom taboru - NATO-u s jedne strane te svojevrsnoj osovini Moskva-Peking-Teheran s druge strane. 

Ali ako koronavirus uvjeri Ameriku da se konačno suprotstavi Kini, a u isto vrijeme je toliko oslabi da u toj konfrontaciji (ne nužno vojnoj) izgubi, bit će to opasna ironija, upozorava Brands.

Direktor britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne poslove, poznatijeg kao Chatham House, Robin Niblett, piše da moramo učiniti sve što možemo da izbjegnemo povratak na globalna strateška neprijateljstva koja su učinila toliko štete u 20. stoljeću. 

Naime, ciljano odvajanje američke od kineske ekonomije učinit će oporavak još težim jer na Kinu već otpada gotovo 20% svjetskog BDP-a i da je na putu ne samo da postane najveće svjetsko gospodarstvo, već i najveće potrošačko tržište. Ono bi također moglo nanijeti trajnu štetu globalnom poretku, a ovaj Hladni rat neće imati pobjednika, drži Niblett.

No unatoč tome, teško je zamisliti da će SAD, bez obzira na to tko pobijedi na predsjedničkim izborima u studenome, zadržati status quo koji se pokazao pogubnim - onaj u kojem Kina proizvodi, a Amerika uvozi, od maski do mobitela, od laptopa do prijeko potrebnih lijekova. Teško je zamislivo da američki političari i glasači neće zaključiti da ne mogu toliko ovisiti o nepouzdanoj i nevjerodostojnoj komunističkoj velesili. Rezultiralo to novim Hladnim ratom ili ne, stav prema Kini zasigurno će se dubinski promijeniti. 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.