Hoćemo li uopće imati pravu zimu i snijeg? Vakula objavio dugoročnu prognozu

Hoćemo li uopće imati pravu zimu i snijeg? Vakula objavio dugoročnu prognozu
Foto: Goran Kovačić/Pixsell, Severe Weather Europe

POLAKO ulazimo u drugu polovicu zime i mnogi se pitaju, s obzirom na dosadašnje iznadprosječno toplo vrijeme i nedostatak snijega - hoćemo li uopće imati pravu, hladnu zimu i obilniji snijeg na kopnu.

U unutrašnjosti će danas prevladavati pretežno oblačno, a uglavnom u zapadnim područjima mjestimice su mogući slab snijeg i susnježica, osobito u gorju. 

Na Jadranu će biti djelomice sunčano te vjetrovito. Vjetar u unutrašnjosti većinom slab, u višim predjelima do umjeren sjeveroistočni, a na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, podno Velebita i olujna. 

Najniža jutarnja temperatura zraka od -4 do 1, na obali i otocima između 3 i 8°C. Najviša dnevna temperatura na kopnu između -1 i 3, a na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije uglavnom od 7 do 12°C, stoji u prognozi DHMZ-a.

U ostatku tjedna na kopnu se očekuje barem djelomice sunčano vrijeme, a jutarnja magla i niski oblaci mjestimice mogu biti dugotrajni, osobito u utorak i srijedu. 

Na Jadranu će prevladavati sunčano. 

Vjetar na kopnu uglavnom slab, u gorju i umjeren jugozapadni. Na Jadranu će jaka bura u utorak oslabjeti i okrenuti na umjeren sjeverozapadnjak, no u četvrtak će ponovno zapuhati umjerena do jaka bura. Temperature bez veće promjene, predviđa DHMZ.

Što kažu dugoročne prognoze?

A budući da je iza nas pola zime, meteorolozi su već krenuli s proučavanjem dugoročnih modela za mjesece koji su pred nama. Servis Severe Weather Europe tako je jučer objavio što nas očekuje u veljači, a najavili su i kakvo bi moglo biti proljeće.

S obzirom na to da će se nad većim dijelom Europe i Azije zadržavati visok tlak zraka, i tijekom veljače se na tom području očekuju temperature iznad prosjeka za to doba godine. To znači da se dodatno produljuje vjerojatnost da nad kontinentalnom Europom neće biti pravog zimskog vremena. Kako napominje Severe Weather Europe, uvijek postoji mogućnost tranzicijskog hladnog uzorka jer hladna fronta može prijeći preko Europe, ali prema trenutnim analizama za to postoji vrlo mala vjerojatnost. Kako krećemo u veljaču, tako polarni vrtlog polako gubi na snazi i bilo kakva veća promjena u dinamici, u smislu dolaska hladnog zraka, bila bi prekasna za stvaranje održivog obrasca hladnog vremena.

Kakvo je proljeće pred nama?

Prema ECMWF-modelu Severe Weather Europe dobio je uvid u to kakvo bi moglo biti i ovogodišnje proljeće u Europi.

ECMWF model nastavlja sličnu priču kao i zimski obrazac. Vidljiva je prevaga visokog tlaka zraka na sjeveru Tihog oceana, zapadnim Atlantikom i Europom.

S obzirom na tlak zraka, i u ožujku, travnju i svibnju se u Europi i Aziji očekuju temperature zraka više od prosječnih za to doba godine.

Što se tiče padalina, na jugu Europe očekuje se sušnije vrijeme, što je u korelaciji s višim tlakom zraka. Kontinentalna Europa trebala bi imati prosječne količine padalina, što znači da se ne očekuju dugotrajna sušna razdoblja. Niži tlak nad Atlantikom mogao bi dovesti do veće količine padalina u središnjoj i sjevernoj Europi.

I Vakula ima dugoročnu prognozu

U razgovoru za Slobodnu Bosnu Vakula je otkrio i što nas čeka u narednim mjesecima.

"Pema podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može se reći kako je dosadašnji dio zime među toplijima, u mnogim mjestima na Jadranu i u gorju i među 10 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja.

Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze - za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije - zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može „spasiti“ dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će onemogućiti takvo stanje u nizinama.

Za cijelo ljeto dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do srpnja/jula - mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati razdoblja s temperaturom višom od prosječne.

Za razliku od tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak - manje količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko - u prvom dijelu 2020. godine - relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji svibanj/maj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to potkraj travnja/aprila postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini Hrvatske svibanj/maj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih 4", prognozira Vakula.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara