HRASTOVA OKUPACIJA Učit ćemo djecu da je Zemlja stvorena prije 6000 godina

HRASTOVA OKUPACIJA Učit ćemo djecu da je Zemlja stvorena prije 6000 godina

Foto: FAH

NAKON što je u ponedjeljak bivši ministar znanosti Vedran Mornar komentirao činjenicu da su za popunjavanje redova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO) prošli tjedan predloženi gotovo isključivo ultrakonzervativni, klerikalni kadrovi, kritikama se danas pridružio i bivši voditelj strategije obrazovanja, Neven Budak.

>> Obrazovanje u Hrvatskoj preuzimaju ljudi ekstremniji od katoličkih svećenika

Neznatna manjina kroji budućnost većini

Budak smatra da je nebulozno da ljudi iz Hrasta, U ime obitelji, 40 dana za život, Krug za trg i sličnih stranaka i udruga, koji predstavljaju minornu političku i svjetonazorsku manjinu u Hrvatskoj, u tolikim brojkama ulaze u obrazovni sektor. U tom kontekstu reagirao je na tumačenje Ladislava Ilčića i Hrasta prema kojima je referendum o definiciji braka pokazao da na svojoj strani imaju oko dvije trećine Hrvata.

„Računica kojom gospodin Ilčić želi dokazati relevantnost HRAST-a u hrvatskim razmjerima, pozivajući se na rezultate referenduma o obitelji, iz više je razloga dvojbena. Već i obična matematika pokazuje da je za predloženu definiciju braka glasalo manje od trećine svih birača. Osim toga, referendumsko pitanje odnosilo se na brak, koji i za umjereno konzervativne građane može imati samo jedno značenje, ali to nema veze s njihovim stavovima o obrazovanju i kurikularnoj reformi. Siguran sam da mnogi od onih koji su na referendumu glasali "za" nisu spremni žrtvovati još koju generaciju svoje djece i unuka samo zato što reformu nisu osmislili Hrastovci i HDZ. Napokon, gospodin Ilčić se testirao na lokalnim izborima. Čini mi se da je dobio znatno manje od dvije trećina glasova svojih sugrađana“, rekao je za Index Budak.

Konzervativno nazadovanje

Dekan Filozofskog fakulteta u dva mandata smatra da prijedlog novih članova NVOO-a pokazuje očite namjere vladajuće politike da obrazovni sustav skrene u smjeru retrogradnog konzervativizma i da ga stavi pod ideološki nadzor onih kojima su otvorenost i tolerancija strani.

„To se ne odnosi na sve predloženike, ali neka imena ne ostavljaju sumnje u namjere predlagača. Kakav će doprinos odgojno-obrazovnom sustavu dati profesorica s Muzičke akademije koja tvrdi da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, star barem 450 godina, a to dokazuje citatima iz raznih napjeva i libreta od kojih nijedan nije stariji od 200 godina i ni u jednom se taj pozdrav ne navodi! U njezinoj kritičkoj svijesti svako spominjanje doma ili sintagme “za dom” znači isto što i ZDS. Dokazuje li takav modus zaključivanja njezine kompetencije u obrazovanju, ili možda ipak više u odgoju? Hoće li možda predložiti da taj pozdrav, koji je za nju 'iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja' uđe u škole kao znak početka nastave?“

Budak je uvjeren da državna tijela pod okupacijom Hrastovaca kurikularnu reformu nikako ne mogu približiti suvremenim europskim tokovima. Naprotiv.

„Što možemo očekivati od predsjednice riječkog ogranka HRAST-a? Zagovaraju li članovi te minorne stranke s nesrazmjerno velikim utjecajem na naš obrazovni sustav – primjerice Hrvoje Šlezak je državni tajnik u MZO-u - znanstveni pristup obrazovanju, ili su im miliji inteligentni dizajn i kreacionizam? O tome je ponešto otkrio novi član Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, Mirko Ruščić, biolog izabran na lokalnoj splitskoj listi HDZ-a i HRAST-a. Po njemu se »iz cjelokupnog predloženog kurikula može iščitati da je termin ‘prirodoznanstveni svjetonazor’ zapravo istoznačan ‘materijalističkom’ svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu«. HRAST u Ministarstvu, HRAST u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje, HRAST u Ekspertnoj radnoj skupini za provedbu kurikularne reforme – ne trebamo li početi zvoniti na uzbunu prije nego u hrvatskim školama počnu podučavati djecu da je zemlja stara 6000 godina i da sve vrste od početka svijeta postoje nepromijenjene?“, pita se Budak.

Lijepih riječi nema ni za ostale ljude koji su posljednjih dana i mjeseci ušli u razna tijela koja bi trebala krojiti obrazovnu budućnost mladih u Hrvatskoj:
 
„Što je pak s članovima ovih važnih tijela koji misle da nam je obrazovni sustav dobar, da su nastavnici dobri, da su nam djeca najsretnija u Europi? Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva, Dijana Vican, vjeruje da se novi kurikulumi ne trebaju uvoditi u škole eksperimentalno, jer su naši nastavnici tako dobri da se odmah mogu prilagoditi. Predložena članica NVOO-a, Ljiljana Klinger, misli da obrazovnom sustavu reforma ni ne treba, jer je 'hrvatsko znanje najveći hrvatski proizvod', ma što god to značilo. Predsjednica Ekspertne radne skupine, Jasminka Buljan Culej, misli da se iz jednog dijela jednog istraživanja, kojemu to uopće nije bio glavni cilj, može ustvrditi da su naša djeca najsretnija u Europi i među najsretnijima u svijetu. Nije važno što su učenici na PISA testiranjima ispod prosjeka, što većina učenika ne može završiti školu bez instrukcija, što druga istraživanja pokazuju porast anksioznosti učenika koji se zbog škole moraju liječiti. Možemo li od ljudi koji to sve negiraju očekivati istinsku želju za promjenom, istinsko nastojanje da se sustav unaprijedi i da djeca postanu njegov fokus?“

Nekompetentnost, strančarenje, jednostranost

Razriješenim članovima NVOO-a mandat je istekao u prosincu, nakon čega je ministarstvo javni poziv raspisalo u veljači. Prijedlog za imenovanje novih članova upućen je na potvrdu Hrvatskom saboru tek u svibnju, a kako Sabor sada ne zasjeda, na imenovanje će još trebati čekati.

„Vrhovno obrazovno strateško tijelo ne djeluje već pet mjeseci, ali to nikoga ne zabrinjava. Zašto i bi, kada se s jedne strane u sektoru obrazovanja ne želi ništa poduzimati, a s druge se ionako ne cijeni mišljenje stručnjaka?“, ističe Budak.

„Ministar pod optužbom za plagijat, nepostojeće Nacionalno vijeće, Posebno stručno povjerenstvo koje donosi odluke bez argumenata, na temelju poznanstava i stranačke pripadnosti, Ekspertna radna skupina koja se ne može konstituirati niti onda kada se prijavi više od 120 kandidata, 'stručnjaci' koji ne misle da stvari doista treba mijenjati – to je slika naše obrazovne 'hijerarhije' koju krase nekompetentnost, strančarenje i jednostranost. Vrijeme prolazi, mladi odlaze, budućnost nam se urušava pred očima. Brine li to one kojima su vlastiti položaji, moć i ideologija važniji od djece i od Hrvatske?“, retorički pita Budak.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara