HRT pozvao dva vjeroučitelja i svećenika da pričaju treba li vjeronauk u školama

HRT pozvao dva vjeroučitelja i svećenika da pričaju treba li vjeronauk u školama
Screenshot: HRT

HRT je jutros dosegnuo novo dno. 

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" jedna od tema bio je vjeronauk u školama. Za raspravu o tome je li vjeronauk u školama potreban, pozvali su troje gostiju. Sve troje žestokih zagovaratelja vjeronauka.

No krenimo od početka. 

Već iz uvoda voditeljice tog dijela emisije Sunčice Findak bilo je jasno u kojem će smjeru HRT odvesti "raspravu" o vjeronauku u školama. 

"Već 28 godina otkako je vjeronauk u školama, netko postavlja pitanje je li mu mjesto u školi"

"Već 28 godina otkako je vjeronauk izborni predmet u našim školama, netko postavlja pitanje je li vjeronauku mjesto u našoj školi ili u župnoj zajednici. Što zapravo učenici dobivaju školskim vjeronaukom, a i koliko su se mijenjali udžbenici koji prate taj predmet, sve te odgovore potražit ćemo od naših gostiju u studiju koje pozdravljam", započela je Findak. 

A onda je predstavila goste. 

Za raspravu o tome je li vjeronauku mjesto u školama HRT je pozvao članicu Stručne radne skupine za katolički vjeronauk Tihanu Petković koja je inače vjeroučiteljica, svećenika don Mihovila Kurkuta koji je istovremeno ravnatelj katoličke izdavačke kuće Salesiana te - vjeroučitelja Marina Miletića koji predaje u riječkoj gimnaziji. 

Sve troje gostiju HRT-a ne samo da zagovaraju vjeronauk, nego su s njime i interesno povezani

Potpuno neprofesionalno, što za HRT ne čudi, javna je televizija u goste o temi za koju sasvim sigurno postoje i oni koji ne zagovaraju vjeronauk u školama pozvala samo one koji ga zagovaraju. 

Još gore, pozvala je samo one koje su s vjeronaukom u školama interesno povezani.

U goste su dakle pozvali gospođu koja je zaposlena kao članica Stručnog povjerenstva za izradu kurikula za vjeronauk, svećenika koji izdaje katoličke knjige i, pazite sad, udžbenike za vjeronauk, te vjeroučitelja koji predaje vjeronauk u školama. 

Osim što je televizija koju smo prisiljeni plaćati temi pristupila potpuno jednostrano, u goste su pozvali ljude koji u vjeronauku u školama imaju i osobni interes. 

"Rasprava" o vjeronauku u školama u režiji HRT-a

Nikoga neće iznenaditi kako je prošla "rasprava" o ovoj temi na nacionalnoj dalekovidnici, no pogledajmo svejedno kako je troje gostiju "raspravljalo" o tome treba li vjeronauk u školama.

"Vjeronauk je odgojni predmet, a odgoja nikad previše. Kad učenici rastu u visinu, odnosno kad se fizički razvijamo i rastemo, jednako tako je jako važno da se duhovno i moralno odgajamo, odnosno rastemo i razvijamo. Upravo je tu uloga vjeronauka u školi. Suvremena škola treba omogućiti cjeloviti odgoj. U njega ulazi ostvarivanje potencijala intelektualnih, ali onda tako i moralnih i duhovnih potencijala i u tom smislu vjeronauk daje vrlo važan doprinos. Sadržaj i ciljevi katoličkog vjeronauka, dakle ono što se na vjeronauku uči i govori su upravo i ciljevi škole: dostojanstvo ljudske osobe, izgradnja savjesti, duhovno-religiozne, etičko-moralne savjesti, govorimo o vrijednostima. Učenik usvaja temeljne odgojne vrijednosti i roditelji imaju pravo na vjerski odgoj svoje djece. Vjeronauk u školama upravo omogućava roditeljima to pravo da oni odgajaju djecu u skladu s onim vrijednostima koje i oni imaju", rekla je Petković.

Don Mihovil Kurkut se, nećete vjerovati, s njom složio. 

Svećenik i izdavač udžbenika za vjeronauk: Djeca vole vjeronauk, lako dobiju ocjene

"Zbog toga neka pitanja koja smo trebali riješiti rješavamo dan-danas. Ono što me žalosti, to je malo i na grbači naše djece. Vjeronauk je izborni predmet i odabiru ga oni koji žele. Vjeronauk je predmet koji je jako širok. On ima kontakt sa svim drugim predmetima: biologija, povijest, umjetnost, glazba, hrvatski jezik. To je predmet koji djeca ne moraju "bubati", djeca ga vole, dobiju se lako ocjene.  Ne vidim zašto ne bi bio u školi kao izborni predmet. Mislim da može samo pomoći mladim ljudima da dođu do svojeg ja, do svojih razloga, rekao je don Kurkut.

Onda je na red za obranu vjeronauka u školama pod medijskim pokroviteljstvom HRT-a došao Marin Miletić, vjeroučitelj Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci.

"Zar nije sve na leđima onoga tko nešto donosi i prenosi. Od političara do glazbenika, koliko je netko autentičan u nečemu toliko onda uspije prenijeti i poruku. Boris Jokić je istaknuo mnoge pozitivne plodove vjeronauka u školi. On je izraz pluralističkog društva, budući da društvo mora roditeljima omogućiti da percipiraju u odgoju svoje djece. Vjeronauk se nikome ne smije nametnuti. U mojoj susačkoj gimnaziji ne možete natjerati osamnaestogodišnjaka da on uz 18 predmeta ide na nešto što ne želi, a ja imam oko 78% učenika koji idu na vjeronauk. Vjeronauk kao izborni predmet, na ovaj ili onaj način, postoji u svim zemljama EU-a, osim u Sloveniji", rekao je Miletić.

Vjeroučitelj: Helou, ljudi, čemu izmišljanje tople vode

On je otišao i korak dalje pa putem HRT-a građanima koji su skeptični prema vjeronauku u školama poručio: "Helou, ljudi, čemu izmišljanje tople vode."

"Primjerice, u Austriji je obvezan predmet, a roditelji mogu tražiti izuzeće. To radi samo 14% roditelja. Helou, ljudi, čemu izmišljanje tople vode. Kod nas vjeronauk postoji u obrazovnom sustavu 200 godina, a u 50-im godinama prošlog stoljeća je izbačen iz škole. U pravilu su ga iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. U kojoj god državi da je došao jedan od ta tri režima, vjeronauk je izbačen iz škole. On je jedan od najvećih demokratskih izraza pluralizma, te i odvojenosti Crkve od države, da vi možete djeci ponuditi da oni koji žele izaberu. Kao što rekoh, ne smije se nametnuti", zaključio je Miletić. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara