POBJEDA 63-godišnjeg ekstremnog desničara Jaira Bolsonara na predsjedničkim izborima u Brazilu izazvala je očekivano brojne negativne reakcije u liberalnim i lijevim medijima diljem svijeta, ali i centrističkim i dijelu desnijih političkih krugova zemlje. Bolsonaro je u drugom krugu s 55 posto glasova pobijedio kandidata Radničke stranke Fernanda Haddada i tako preuzeo vodstvo najveće zemlje Južne Amerike i jedne od važnijih država na svijetu.

Bolsonaro je bivši časnik brazilske vojske, politički angažiran od 1988., poznat po višestrukom hvaljenju vojne diktature koja je Brazilom vladala od 1964. do 1985. godine, tijekom čega su mnogi protivnici režima bili mučeni i ubijani. Novi brazilski predsjednik ima samo jednu ključnu primjedbu na vladavinu vojne hunte - nisu dovoljno ubijali i mučili. Kroz svoju dugu političku karijeru isticao se vrijeđanjem žena, za što je i osuđen 2017., LGBT zajednice i rasističkim stavovima, zagovarao uvođenje diktature i građanski rat u kojemu bi se likvidiralo oko 30 tisuća Brazilaca koje smatra prijetnjom.

U svakom slučaju, Bolsonarova pobjeda predstavlja veliki izazov za brazilsku demokraciju, kao i pokazatelj da nije zaustavljen trend dolaska opasnih demagoga na vlast diljem svijeta, od kojih je zasad ipak najpoznatiji američki predsjednik Donald Trump.

O tome što Bolsonarova pobjeda znači za Brazil razgovarali smo s dobrim poznavateljem prilika u toj zemlji, 32-godišnjim Milanom Puhom iz Hrvatske. Radi kao znanstveni novak na području metodike stranih jezika i jezične politike na sveučilištu Sao Paulo i predaje hrvatski jezik, povijest i kulturu u dva hrvatska doma Croatia Sacra Paulistana i  Društvo prijatelja Dalmacije u istom gradu. Puh u Brazilu trajno živi od 2010. godine.

Kandidat bez konkretnog političkog programa

“Bolsonaro je velika nepoznanica u smislu konkretnog političkog programa. Može se pretpostaviti kakva će biti njegova vlast, ali je u ovom trenutku teško reći do koje će granice oni ići u svojim radikalnim stavovima. Kroz kampanju se pokazalo da je Bolsonaro znao dobro iskoristiti razočaranje ljudi velikim korupcijskim aferama i slabom ekonomskom situacijom te mnogi žele radikalne promjene i misle da će on donijeti nešto novo. S druge strane, Bolsonaro je u politici već 26 godina, prvo kao vijećnik u gradu Rio de Janeiru, a onda kao zastupnik u Kongresu pa je on time dio političke elite otkad je Brazil izašao iz diktature, što čini nejasnom pretpostavku po kojoj je on nešto novo na političkoj sceni”, kaže nam na početku razgovora Puh.

Puh ističe da je Bolsonaro svašta pričao tijekom kampanje baš zato što nema jasan politički program.

“Ljudi sada očekuju da će Bolsonaro svima omogućiti da posjeduju vatreno oružje, čime smatra da će se tako popraviti sigurnosna situacija u Brazilu. On zagovara stav 'dobar bandit je mrtav bandit' i želi omogućiti policiji da likvidira sve koji se ogriješe o zakon, posebno ako je riječ o siromašnima i crnim građanima Brazila. Njegov stav prema manjinama je da se one ne smiju isticati, nego da se moraju prilagoditi većini. On je kroz svoju kampanju proširio takve stavove u brazilskom društvu, ali on je slabo pripremljen za vođenje izvršne vlasti i formiranje stabilne vlade. U kampanji nije predstavio detaljan program, odbijao je sudjelovati u debatama predsjedničkih kandidata uz izliku da to nije potrebno i da su novinari protiv njega, a kasnije se pozivao na slabo zdravstveno stanje nakon što je uboden nožem tijekom kampanje. Mi u ovom trenutku ne znamo kojim mjerama on planira, primjerice, potaknuti gospodarski rast u Brazilu. O tome kakav je praktični političar možda najbolje svjedoči da su mu u 26 godina rada u politici prošla tek dva zakona koja je predložio”, navodi Puh. 

General mu zamjenik, pukovnika želi postaviti za ministra obrazovanja

Bolsonarova fiksacija na vojsku i vojne strukture odrazit će se i u tome kako će novi predsjednik Brazila kadrovirati. Puh kaže: “Bolsonarov zamjenik je general i on je najavio da će mnoge ljude iz vojske postaviti na važne pozicije, što svakako podsjeća na epohu vojne diktature. Navodi se da bi jedan pukovnik trebao postati ministar obrazovanja. Dakle, on želi uvesti vojsku u sve sfere javnog života i civilne institucije.”

Jedan od paradoksa završene predsjedničke kampanje je i da se Bolsonaro, unatoč tome što je desetljećima zastupnik u Kongresu, uspio predstaviti kao neukaljani kandidat koji nema nikakve veze s velikim korupcijskim skandalima koji već godinama potresaju brazilski politički establishment.

“Predstavljao se u kampanji kao nekorumpirani političar, a brazilske novine su tijekom kampanje otkrile da su mu je nekoliko većih firmi uplaćivalo novac u crni fond kojim se pak plaćalo grupe ljudi na WhatsAppu da šire lažne vijesti koje idu njemu u korist i koje u loše svjetlo bacaju njegova protukandidata. Prema brazilskim zakonima to je koruptivan čin, pa Bolsonara sada istražuju za korupciju i tako postaje prvi predsjednik koji dolazi na vlast kao optuženik”, navodi Milan Puh. Značajan je detalj da mu se kao izabranom predsjedniku države ne može suditi za zločine počinjene do trenutka kad je izabran na vlast, kako stoji u ustavu.

Bolsonarovi pristaše planiraju udar na LGBT zajednicu i sveučilišta

Pobjeda ekstremista Bolsonara već sada imao negativne posljedice na atmosferu u brazilskom društvu. Primjerice, sada se na WhatsAppu grupa Bolsonarovih pristaša dogovara kako istaknute protivnike, ljevičare i predstavnike manjina treba loviti i likvidirati. 

“Ljudi pišu stvari poput 'Bolsonaro je pobijedio, Bog je iznad svih! A ove manjine trebaju se sakriti ili ćemo ih istrijebiti'. Tako se dogovaraju konkretne akcije, to nije samo prazna priča. Na udaru će najvjerojatnije prvo biti LGBT zajednica, koju oni krive za propast brazilske tradicionalne obitelji. Upadaju i na sveučilištima na predavanja profesora koje smatraju ljevičarima. Toga je već bilo, ali se intenziviralo tijekom kampanje, a bit će još gore sada nakon Bolsonarove pobjede”, predviđa Puh.

No, zašto je Bolsonaro pobijedio i kolika je njegova podrška u brazilskom društvu, pitamo našeg sugovornika iz Sao Paola.

Podjela na siromašni sjever i bogatiji jug Brazila

“Brazil je ogromna zemlja i jako je raznolik - rasno, etnički, ekonomski itd. To se vidjelo i na ovim izborima, može se reći da se Brazil na njima podijelio. Sjeveroistok Brazila u kojemu većinski živi crnačko i domorodačko stanovništvo je najviše glasalo za Radničku stranku i Haddada. Razlozi za to su Bolsonarov diskurs koji je crne građane Brazila nazivao manje vrijednima, a da domoroci ne doprinose brazilskom društvu te je najavio ukidanje rezervata i povećanje krčenja Amazonije, ali i činjenica da je u tom dijelu Brazila Radnička stranka, koja je bila na vlasti od 2002., učinila mnogo u borbi protiv ekstremnog siromaštva. Njihova podrška je kombinacija otporu prema Bolsonarovim stavovima i vjere da Radnička stranka može njima poboljšati živote ili barem očuvati ostvarena prava. Južni dio Brazila u kojemu ima više bijelaca i koji je bogatiji je podržao Bolsonara, oslanjajući se na već postojani prikriveni rasizam”, govori nam Puh.

A kako je glasao Sao Paulo?

“Sao Paulo je također podijeljen. Periferni i siromašniji dio grada u kojemu ne žive većinski bijelci je glasao za Haddada, dok je za Bolsonara bilo bijelo stanovništvo srednje klase koje misli da je izgubilo prava jer se pomoglo onima siromašnijima. Oni se plaše da bi Brazil mogao postati nova Venezuela, što je nerealan strah. Zanimljivo je da Bolsonara podržava u svojim govorima i novi guverner Sao Paula Joao Doria te najavljuje da će s novim predsjednikom sinergijski raditi. Ovaj guverner je postao poznat, primjerice, kad je kao gradonačelnik Sao Paula došao do apsurdne ideje da privatizira knjižnice, gradske stadione, ali i parkove, naročito slavni park Ibirapuera, zelenu oazu koju je osmislio Oscar Niemeyer te naplaćivati ulaz u njega, iako je to javna površina poput Maksimira”, objašnjava Puh.

Specifičnosti brazilskog izbornog sustava

Iznosi i zanimljivu analizu izbornih rezultata utemeljenu na brojevima: “Brojka da je 55 posto Brazilaca glasalo za Bolsonara je varljiva. Brazil je zemlja koja ima više od 210 milijuna stanovnika. U Brazilu je glasovanje za sve punoljetne stanovnike do 70 godina obavezno, a oni od 16 do 18 imaju mogućnost odlučiti hoće li izaći na izbore ili ne. Postoje i opcije pri tom obaveznom glasanju - da se glasa za stranku ili 'u prazno', s time da se taj glas računa onome tko pobijedi, ili da se poništi cijeli glasački listić. Još nemamo potpune informacije, no uračunamo li u te glasove i one onih koji nisu izašli na izbore, a za što moraju kasnije dati obrazloženje, važećih glasova je bilo oko 60 posto, a Bolsonaro je dobio 55 posto toga, što znači da ga je podržalo između 20 i 25 posto stanovnika Brazila. Dobio je oko 55 milijuna glasova, što znači da on ipak nema većinsku podršku u brazilskom društvu u cjelini.”

Bolsonarova baza su kršćanski fundamentalisti

Jedan od važnih faktora u Bolsonarovu političkom usponu je širenje evangeličkog kršćanstva u Brazilu koje svojim fundamentalističkim stavovima oduzima prostor katoličanstvu. Evangelički kršćani su Bolsonarova izborna baza, kaže Milan Puh: “Velika je uloga evangeličkih crkava u Bolsonarovoj pobjedi. Pastori u tim crkvama možda nisu otvoreno govorili da za njega treba glasati, ali su jasno rekli za koga ne treba, tako da je njihovim vjernicima sve bilo jasno. On se zalaže za obranu takozvane tradicionalne obitelji, protivi se LGBT pravima tj. kako oni kažu 'da se djecu uči u školi da budu gej' itd. Čak je plasirana i lažna informacija da je Haddad dobio Bibliju u kampanji i da ju je onda bacio u smeće”.

Bolsonaro je u pobjedničkom govoru ponavljao da će se “slijepo držati ustava”, što je zapravo apsurdno za jednog predsjednika jer se podrazumijeva da se mora držati ustava. Razlog tome je to što je novi brazilski predsjednik svoju obitelj pretvorio u politički klan i u politiku ubacio svoja četiri sina, od kojih je jedan nedavno izabran za zastupnika na izborima u Rio de Janeiru.

Ku Klux Klan oduševljen Bolsonarovom pobjedom

Naime, Bolsonarov je sin par dana pred izbore izjavio kako će njegov otac napustiti ustavni okvir ako ga to bude zaustavljalo u provođenju njegove politike. Bolsonaro se onda izvlačio da njegov sin nije tako mislio.

Kakvu će vanjsku politiku voditi Bolsonaro, pitamo Milana Puha, a on odgovara: “U ovom trenutku se može samo pretpostavljati kakvu će vanjsku politiku voditi Bolsonaro. Njegov izbor nije dočekan s oduševljenjem u svijetu, s nekoliko značajnih izuzetaka. Ku Klux Klan je javno podržao Bolsonarov izbor, kao i Donald Trump, ali mu je čestitao i venezuelanski predsjednik Maduro, kojeg Bolsonaro inače jako kritizira a neki njegovi politički suradnici smatraju da bi Brazil trebao napasti Venezuelu i smijeniti Madura. Jako malo svjetskih vođa koji nisu povezani s ekstremnom desnicom su podržali Bolsonarov izbor, a on nije pokazao neki interes za povezivanje s bilo kime osim s hegemonijskim strukturama iz SAD-a i zapadne Europe. Kako nema program, nije jasno ni što će učiniti u vanjskoj politici. Bolsonaro je karakterom jako eksplozivan pa se ne zna kako će reagirati na situacije u svijetu i susjedstvu.”