Hrvati će za blagdane potrošiti najviše otkad se mjeri potrošnja

Hrvati će za blagdane potrošiti najviše otkad se mjeri potrošnja
Foto: Robert Anić

"PREMA procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2018. iznosit će oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani", istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić komentirajući blagdansku potrošnju.

Ravlić ističe da ćemo time prvi put nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., dodavši da je to najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci. Udarni period potrošnje očekuje se u razdoblju od 19. do 24. prosinca.

Rasterećenje plaća i njihov rast kroz porezne reforme djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. "Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", rekla je Ravlić, uz napomenu da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

Na godišnjoj razini ipak neće biti oboren rekord

"Na godišnjoj razini ipak se još neće oboriti rekordi, tj. razina iz 2008. godine. Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu", ističe Ravlić. Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih devet mjeseci ove godine veći za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Najviše se troši između 100 i 500 kuna

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9%, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika ispod bora ostavilo je igračke, a uz igračke kupovala se i kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

"I ove godine očekujemo slične popise za kupovinu. No, u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje ipak daruju nešto luksuznije poklone, naši su građani ipak više okrenuti praktičnim darovima", napomenula je Ravlić.

Hrvatski trgovci još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju važnost online trgovine, što dodatno pogoršava našu poziciju u globalnoj utakmici. Za ilustraciju, online potrošnja u svijetu raste 30 posto godišnje, a u Hrvatskoj je to mršavih 12 posto.

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara