Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi, Srbija žali

Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi, Srbija žali

Foto: RTS.rs, antegotovina.com

DOK Hrvatska već danas počinje sa slavljenjem obljetnice vojno-redarstvene akcija Oluja koja je dovela do oslobađanja znatnog dijela hrvatskog teritorija od srpskog agresora, Srbija počinje sa žalovanjem nad žrtvama.

Za Hrvate su zločini i dalje pojedinačni ekscesi

Beogradska Politika tako zaključuje kako se na hrvatskoj strani više ne negiraju ratni zločini za vrijeme Oluje, ali se i dalje tvrdi da su to bili tek slučajni i izolirani pojedinačni ekscesi. Politika tako zamjera predsjedniku Josipoviću koji je naglasio kako je Oluja bila "legalna, legitimna, brza, efikasna i briljantna vojna akcija".

U analizi politike naglašava kako ni međunarodna zajednica više u to ne vjeruje što se ogleda kroz presude generalima Markaču i Gotovini.

Državna televizija Srbije podsjeća kako je na  "području Republike Srpske Krajine" ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano njih oko 220 tisuća.

RTS: Za Hrvate praznik, za Srbe sjećanje na stradale

"Haški tribunal u travnju ove godine presudio da je Oluja bila udruženi zločinački poduhvat s ciljem protjerivanja Srba iz Kninske krajine", navodi RTS dodajući da je u nastavku akcije u BiH, operacijom pod nazivom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile još 655 i prognale oko 125  tisuća srpskih stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Dan kada je počela operacija Oluja Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnjake", zaključuje RTS u prilogu o godišnjici Oluje.

Srbi traže kuće, vikendice, mirovine, štednju...

Agencija Tanjug donosi kako će danas predstavnici više od 100 izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske veleposlanstvu Hrvatske predati otvorena pisma za premijerku Jadranku Kosor i potpredsjednika Vlade iz redova srpske zajednice Slobodana Uzelca u kojemu se traži da Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju Srbima vrati stanove, kuće, vikendice, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište, isplati zaostale mirovine, dinarsku i deviznu štednju.

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je, povodom šesnaestogodišnjice akcije Oluja, da građani Srbije 4. kolovoza tuguju i odaju počast svim nevino stradalima u zločinima koji se ne smiju zaboraviti.

Tadić: Ostali su problemi

Također podsjetio je i na neriješene probleme oko srpskih izbjeglica.

"Ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene mirovine, priznavanje radnog staža, kao i problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova i problemi u vezi s dobivanjem državljanstva i za ekonomsku održivost povratka", naveo je predsjednik Srbije.



U akciji koja je ušla u vojne anale u četiri dana oslobođeno je 80 posto hrvatskog teritorija kada je pala marionetska SAO Krajina. Ukupno je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara, a sudjelovalo je oko 150 do 200 tisuća ljudi. U razdoblju od 4. kolovoza kada je počela vojno-redarstvena akcija pa do 7. kolovoza kada je oslobođen zadnji pedalj tzv. SAO Krajine poginulo je 174 vojnika, a bilo je oko 1430 ranjenih branitelja.

Veličanstvena Oluja

Knin je oslobođen dan nakon početka Oluje, a hrvatska vojska ušla je u taj povijesni kraljevski grad u 9:30 sati 5. kolovoza. Munjevita akcija oslobađanja nastavila se ulaskom HV-a i MUP-a  u Benkovac, Vrliku, Kijevo, Drniš, Gračac, Lovinac i ostala mjesta. Završetkom Oluje, Dalmacija je prestala biti "slijepo crijevo" te je nakon agresije iz Srbije i Crne Gore priključena ostatku Hrvatske.

Nakon Oluje mirna reintegracija

Posljednji "hropci" umiruće SAO Krajine, mogli su se čuti u Osijeku, Zadru, Šibeniku, ali i Dubrovniku iz pravca Trebinja (BiH), gdje su po posljednji puta padale granate. Nakon veličanstvene Oluje sve je bilo spremno za mirnu reintegraciju Podunavlja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara