HRVATSKA ima čak 313 turističkih zajednica plus HTZ, koliko ih je navedeno u Upisniku turističkih zajednica koje vodi Ministarstvo turizma. Prema podacima iz tog upisnika, u njima je zaposleno 229 direktora i 84 predsjednika turističkih zajednica. Koliko je ukupno zaposlenika po lokalnim turističkim zajednicama? To je informacija koja se taji, ali jasno je da se radi o glomaznom sustavu koji broji na tisuće zaposlenika, a ne znamo koliko nas sve to skupa košta.

Turističku zajednicu ima i područje Dravski peski

Recimo, na brojnim otocima ima po nekoliko turističkih zajednica, a samim time i direktora. Kao primjer možemo navesti otok Korčulu na kojemu postoji čak pet TZ-ova. Grad Korčula ima svoju, a općine Lumbarda, Vela Luka, Blato pa čak i općina Smokvica, koja broji tek oko 1000 stanovnika, ima svoju turističku zajednicu. Korčula nije jedini primjer, ima ih još dosta, pa recimo u Karlovačkoj županiji postoji i Turistička zajednica Četiri rijeke.

U Koprivničko-križevačkoj županiji postoje TZ područja Dravski peski i TZ područja središnje Podravine. U Upisniku turističkih zajednica možemo vidjeti da gotovo svako mjesto ima svoju turističku zajednicu.

Ništa od ukidanja turističkih zajednica, dobit će još više našeg novca

Iako je prije donošenja novog Zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma koji stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine bilo govora o ukidanju pojedinih TZ-ova, to se neće dogoditi, a uz to će regionalne turističke zajednice dobiti još više novca. Njima će ići 15 posto prihoda iz turističke pristojbe i članarina, što je pet posto više nego do sada, dok će HTZ dobiti pet posto manje prihoda od pristojbi i članarina. Lokalne turističke zajednice u postotku ostaju na istoj razini kao i do sada - odnosno na 65 posto od ukupnih prihoda.

Predstavljajući vladine prijedloge, ministar turizma Gari Cappelli nedavno je kazao da je u Hrvatskoj 312 turističkih zajednica (op.a. mi smo ih u upisniku pronašli 313) čije će poslovanje i djelovanje po novim zakonima biti uređeno prema modelu destinacijskog menadžmenta, u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija, čime se znatno mijenjaju zadaće tih zajednica na svim razinama.

Capelli pričao o "financijskoj samostalnosti"

"Potiče se udruživanje turističkih zajednica i racionalizacija uz primjenu načela financijske samodostatnosti, kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne ili regionalne samouprave kroz dodjeljivanje dodatnih financijskih sredstava", kazao je Cappelli.

Predstavljajući izmjene zakona, Cappelli je izdvojio ograničavanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističkih zajednica na 40 posto, profesionalizaciju funkcije direktora TZ-ova i uvođenje mandata na četiri godine, kao i direktorima na stranim tržištima.

"Postojeći TZ-ovi, mjesta o kojima je ovih dana bilo puno priče, ne ukidaju se nego nastavljaju s radom, njih 15", rekao je ministar, uz ocjenu da će zakon o TZ-ovima imati pozitivan učinak i na njihovo učinkovitije sudjelovanje u upravljanju destinacijom, jačanje regionalne zajednice, bolju promidžbu i rezultate.

Koliko to košta? Ministarstvo skriva podatke

Koliko cijeli ovaj glomazni sustav turističkih zajednica košta, nismo uspjeli doznati.

Iz Ministarstva turizma ne žele nam dati odgovor na pitanja o ukupnom broju zaposlenih u turističkim zajednicama kao ni o plaćama direktora i ostalih zaposlenika, a nisu nam htjeli dati odgovor ni na pitanje koliko godišnje košta ukupan rad svih TZ-ova.

Ministarstvo je ignoriralo naš upit poslan prije više od tri tjedna, a odgovor nam nisu poslali ni nakon što smo im prije par dana ponovili isti upit te ih molili za odgovor.

HTZ kaže da nije nadležan za plaće u TZ-ovima, a ne vode ni evidenciju zaposlenih

Obratili smo se i HTZ-u s istim pitanjima, međutim oni kažu kako - nisu nadležni.

"Turističke zajednice ne osniva i njima ne upravlja Hrvatska turistička zajednica. Turističke zajednice samostalne su pravne osobe koje djeluju po načelu opće korisnosti čiji su osnivači pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u neposrednoj vezi s turizmom, odnosno koje su obveznici plaćanja članarine u turističkim zajednicama kao što to definira čl. 28. st. 1. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)", stoji u odgovoru HTZ-a.

Nadalje navode kako u tom smislu HTZ ne vodi evidenciju broja zaposlenih u turističkim zajednicama, ne plaća direktore i zaposlenike turističkih zajednica niti odlučuje o visini njihovih primanja.

Ministarstvo je prilikom predstavljanja novog zakona istaknulo da će prema njemu HTZ, koji predstavlja Nacionalnu turističku organizaciju, napustiti brigu o turističkim zajednicama u smislu nadzora i koordinacije te fokus staviti na promociju naše zemlje izvan granica RH na eminentnim tržištima.

U Ministarstvu turizma hvale se novim zakonom te navode kako su zadaće regionalnih i lokalnih turističkih organizacija sada preciznije definirane te je podignuta ljestvica kada govorimo o tome što se od njih očekuje.

Najviše TZ-ova ima Splitsko-dalmatinska županija

Inače, po broju turističkih zajednica prednjači Splitsko-dalmatinska koja ih ima 43, slijedi Primorsko-goranska s 38 TZ-ova, Istarska i Zadarska županija ih imaju po 33, Dubrovačko-neretvanska ima 20, Šibensko-kninska 18, Zagrebačka županija 13, Osječko-baranjska 12, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka županija i Ličko-senjska ih imaju po 11, Karlovačka 10, Varaždinska 9, Koprivničko-križevačka i Brodsko-posavska po 8, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija ih imaju po 7 i Grad Zagreb jednu.

U sve županije uračunali smo i županijske turističke zajednice.

Za kraj možemo samo ustanoviti da hrvatski turizam zasigurno ne bi pretrpio nikakvu štetu da se sreže broj turističkih zajednica koje gutaju golem novac, pa nije ni čudo što Ministarstvo turizma ne želi otkriti podatke o tome koliko košta rad istih.

U konačnici, valjda podsjetiti na riječi Paula Bradburya, Engleza koji je jedan od najboljih poznavatelja hrvatskog turizma i od 2002. živi u Hrvatskoj. On je uvjeren da u Hrvatsku ne bi došlo ništa manje turista da se sutra ukine HTZ. 

>> Britanac koji živi u Hrvatskoj: Da sutra ukinete HTZ, ne bi došlo manje turista

Što vi mislite? Treba li ukinuti HTZ i lokalne TZ-ove? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.