INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni i EU naglo se smanjila u rujnu, dok je Hrvatska bilježila snažan oporavak, uz najvišu stopu rasta među članicama oba područja, pokazalo je danas izvješće Eurostata. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u rujnu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1.1 odnosno za 0.9 posto u odnosu na prethodni mjesec, izračunali su statističari.

U kolovozu je porasla na oba područja za 0.6 posto. U eurozoni je najviše pala proizvodnja trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, za 2.1 posto. U EU je najveći pad bilježila industrija trajnih potrošačkih dobara, za 2.4 posto. U kolovozu porasla je na oba područja za 0.8 posto.

Smanjila se i proizvodnja energije, za 1.3 posto u eurozoni i za jedan posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu. Proizvodnja je povećana samo u sektoru kapitalnih dobara, za 0.3 posto u eurozoni i za 0.4 posto u EU. Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u rujnu na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Belgiji, za 3.2 posto. 

Slovenija blizu Hrvatske

Slijede Portugal s padom proizvodnje za tri posto, te Estonija i Irska, gdje je smanjena za 2.9 posto. Najviše je pak u rujnu porasla industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4.3 posto u odnosu na kolovoz, najsnažnije od lipnja 2020. godine. U kolovozu se smanjila za 2.2 posto.

Blizu je Hrvatskoj u rujnu bila Slovenija s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 4.1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u rujnu za 6.9 odnosno za 6.1 posto, najsnažnije od lipnja 2020., prema podacima Eurostata.

U kolovozu se smanjila za 5.1 posto na području primjene zajedničke europske valute i za 4.4 posto u Uniji. U eurozoni se najviše smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 9.5 posto, a u EU proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 8.9 posto.

Irska ima najsnažniji pad

Znatno je na oba područja smanjena i proizvodnja energije, za 5.8 posto u eurozoni i za 5.5 posto u EU. U eurozoni i EU zabilježen je i pad proizvodnje intermedijarnih dobara za 4.5 odnosno pet posto. Među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je i u rujnu Irska, za 27.2 posto.

Dvoznamenkasti pad bilježile su i Belgija, Estonija i Bugarska, za 14 odnosno 12.5 i 11.5 posto. U samo četiri zemlje EU proizvodnja je bila veća nego u prošlogodišnjem rujnu, a najviše je porasla u Danskoj i Grčkoj, za 2.8 odnosno 2.1 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u rujnu za 1.6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, prema kalendarski prilagođenim podacima. U kolovozu se bila smanjila za 2.4 posto. Blago je porasla i proizvodnja na Malti, za 0.4 posto. U francuskoj industriji zadržala se na razini prošlogodišnjeg rujna, pokazuju Eurostatovi podaci.