SINGAPUR je ove godine istisnuo SAD s prvog mjesta globalne ljestvice konkurentnosti, zahvaljujući naprednoj tehnološkoj infrastrukturi, kvalificiranoj radnoj snazi i poslovnoj učinkovitosti i pokazao da i vrlo male zemlje mogu konkurirati velikim igračima. Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Zauzela je 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije.

>Hrvatska na dnu ljestvice konkurentnosti u društvu Venezuele, Mongolije...

Kako je Singapur uspio?

Nekad siromašna, mala otočna grad-država koja je sredinom 60-ih godina stekla neovisnost - dotad je bila britanska kolonija - usprkos nedostatku prirodnih resursa, u pet desetljeća postigla je nevjerojatan uspjeh i danas se svrstava među najbogatije zemlje svijeta.

Kada se promotri u kojoj situaciji je Singapur bio prije 50 godina, čini se da su šanse za uspjeh bile minimalne. Bili su siromašni, živjeli su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza koje su bile smještene na tom otoku. Imali su samo 1,6 milijuna stanovnika te su bili zemlja bez vlastitog kapitala, industrije i znanja. Inače, sada kad se u Hrvatskoj puno priča o demografiji, treba spomenuti da je ekonomski uspjeh Singapuru donio i veliki rast broja stanovnika. Od 1,6 milijuna danas su dosegnuli gotovo šest milijuna.

Razvijali su se u fazama

Singapur je više od 130 godina bio britanska kolonija, a punu neovisnost dobiva 1965. za vrijeme premijera Leeja Kuan Yewa, pravnika školovanog na Cambridgeu koji je tvorac njihova ekonomskog čuda i jedan od najvećih vizionara i stratega u povijesti.

Razvoj Singapura išao je u fazama. U prvoj fazi koncentrirali su se na razvoj vlastite industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza te kako bi se smanjila ovisnost ekonomije o trgovini. Uspostavljene su razne agencije kojima je zadatak bio poticanje ekonomskog razvoja zemlje.

Radi ostvarenja tog plana već 1961. godine započinje gradnja industrijske zone Jurong.

Ulagače su privlačili poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihova kapitala, no kako je zona bila udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za radnike.

Bilo je mnogo skepsi prema tom projektu, no već 1963. u zoni su proradile 24 tvornice. Pet godina kasnije, na oko 15 četvornih kilometara zone, radile su 153 tvornice, a još 46 ih je bilo u izgradnji. Rast BDP-a u razdoblju od '60. do '64. bio je preko pet posto godišnje.

Sljedeća faza razvoja, krajem 60-ih i tijekom 70-ih godina, također se odnosi na razvoj industrije, ali se naglasak i napori usmjeravaju k povećanju izvoza. Također, željeli su smanjiti i nezaposlenost koja je nastala zbog povlačenja britanske vojske. Nezaposlenost je tada iznosila oko 10 posto, a britanske vojne baze indirektno su zapošljavale 40 tisuća ljudi. Gubitak poslova trebalo je kompenzirati stvaranjem novih poslova.

Singapur je privukao novac iz cijelog svijeta

Prijateljski pristup ulagačima koji je Singapur njegovao privlačio je novac iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se nastavlja razvoj industrije, ali sada već i financijskog sektora. Također, krajem 60-ih osnivaju Jurong Town Corporation, tvrtku kojoj je osnovni cilj davanje potpore razvoju gospodarstva.

Rast BDP-a Singapura krajem 60-ih i tijekom 70-ih dodatno se ubrzao te je prosječan rast tada iznosio oko 10%, nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6%, a udio proizvodnje u BDP-u porastao na 24%.

Singapur je danas visokorazvijena tržišna ekonomija, s visokim stupnjem sigurnosti za investitore i bez korupcije.

Plan za budućnost

Početkom 2017. godine singapurska vlada objavila je plan u kojem je istaknuto sedam sektora koji bi trebali biti generatori daljnjeg razvoja - financije, uslužni centri, logistika, urbana rješenja, zdravstvo, digitalna ekonomija i napredna proizvodnja.

Kako bi dodatno povećali svoju atraktivnost za ulaganja, predloženo je jednostavnije osnivanje novih fondova za poduzetnike, poticanje osnivanja različitih poduzeća i olakšanje umrežavanja, pristup novim tehnologijama i sigurno financiranje.

Naglasak je stavljen i na cyber sigurnost. Žele povećati stručnost na tome polju kako bi se znanje moglo i izvoziti. Predloženo je i iskorištenje pojava novih tehnologija i industrija poput Ubera, umjetne inteligencije i da se prati kako se industrije mijenjaju uz nove tehnologije.

Istaknuto je i povezivanje poduzeća i sveučilišta s globalnim centrima za inovacije kako bi se omogućila razmjena znanja i vještina između Singapura i svijeta.

Naglašena je i potreba da se održavaju odnosi Singapura sa stranim inovatorima koji mogu doprinijeti tome da se vanjsko znanje i stručnost uvezu u tu zemlju. Također, ističe se kako je važno da se singapurski poduzetnici obrazuju u inozemstvu, kako bi po povratku u Singapur mogli obogatiti vlastitu zemlju stečenim znanjima.

Čini se da je Singapur uspio u tim planovima.