HRVATSKA navodnjava tek oko tri posto poljoprivrednih površina, a klimatske promjene sve snažnije pokazuju koliko je domaća poljoprivreda nepripremljena na nove uvjete, upozorio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić u središnjem Dnevniku HRT-a.

Mešić smatra da Hrvatska mora snažno ulagati u navodnjavanje, nove tehnologije i produktivnost ako želi povećati prinose i smanjiti ovisnost o uvozu hrane.

"Činjenica da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina ilustrira koliko je naša poljoprivreda nerazvijena", upozorio je.

"Država treba osigurati vodu, poljoprivrednici moderne sustave"

Mešić kaže da odgovornost za razvoj navodnjavanja dijele država i sami poljoprivrednici.

"Država treba osigurati infrastrukturu i dovoljne količine kvalitetne vode, a poljoprivrednici pametne sustave navodnjavanja na svojim gospodarstvima", rekao je.

Upozorio je i da se voda više ne može promatrati kao neograničen resurs.

"S vodom moramo upravljati učinkovito i racionalno", poručio je.

Iako su sušna razdoblja sve češća, Mešić smatra da Hrvatska ima dovoljno vode, ali problem vidi u njezinoj neravnomjernoj dostupnosti tijekom godine.

"Hrvatska je država koja ima dovoljno vode, samo što ona nije ravnomjerno raspoređena tijekom godine", rekao je.

Rješenje vidi u akumulacijama i sustavima kojima bi se voda iz razdoblja obilja čuvala i kasnije koristila u poljoprivredi.

"Poljoprivredu moramo temeljiti na znanju"

Mešić upozorava da se hrvatska poljoprivreda više ne može oslanjati na tradicionalne metode.

"Poljoprivredu moramo temeljiti na znanju, novim tehnologijama, digitalizaciji, automatizaciji i inovacijama", rekao je.

Dodao je da Hrvatska mora učiti od uspješnijih europskih zemalja i prihvatiti da klimatske promjene stvaraju potpuno nove uvjete proizvodnje.

"Ne možemo više poljoprivredu doživljavati kao tradicionalnu djelatnost, nego se moramo suočiti s novim normalnim", poručio je.

"Ne možemo se oslanjati na uvoz hrane"

Prehrambena samodostatnost trebala bi, prema njegovu mišljenju, postati jedan od ključnih nacionalnih ciljeva.

"Prehrambena samodostatnost, odnosno prehrambena suverenost, morala bi biti naš imperativ", rekao je Mešić.

Upozorio je da klimatske promjene, ratovi i politička nestabilnost mogu ozbiljno poremetiti međunarodne lance opskrbe.

"Ne možemo se oslanjati na uvoz hrane jer živimo u neizvjesnim vremenima", rekao je.

Kao jedan od problema hrvatske poljoprivrede izdvojio je strukturu izvoza i uvoza.

"Izvozimo žitarice, a uvozimo meso i mlijeko za čiju su proizvodnju upravo te žitarice potrebne", naglasio je.

"Europske potpore mogli smo bolje iskoristiti"

Mešić smatra da je Hrvatska bila uspješna u povlačenju europskih sredstava, ali da novac nije uvijek iskorišten za povećanje konkurentnosti.

"Potpore smo uspješno povukli, ali usudim se reći da smo ih mogli i bolje iskoristiti", rekao je.

Prema njegovim riječima, dio sredstava služio je za pokrivanje niske produktivnosti umjesto za ulaganja koja bi dugoročno povećala otpornost i učinkovitost poljoprivrede.

"Propustili smo priliku da povećamo konkurentnost i stvorimo otporniju poljoprivredu", upozorio je.

"Država premalo sluša struku"

Na pitanje koliko politika sluša stručnjake, Mešić je odgovorio da suradnja nije dovoljna.

"Nažalost, puno premalo, gotovo nikako", rekao je.

Istaknuo je da Agronomski fakultet izrađuje analize i prijedloge razvoja, ali da država mora stvoriti uvjete za snažnije uključivanje stručnjaka u oblikovanje poljoprivredne politike.

"Potencijala zaista imamo, ali na svima nama je kako ćemo ga iskoristiti", zaključio je Mešić.