HRVATSKA je prije deset godina imala 604 megavata (MW) instalirane snage u elektranama na obnovljive izvore energije, a danas ih ima 3138 MW, što je više od pet puta više. Podaci su to udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koje ih je objavilo povodom desete godišnjice Pariškog sporazuma.

Pariški sporazum, kojim je svijet potvrdio zajedničku odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena, stupio je na snagu 4. studenoga 2016. godine. Istog dana osnovano je i udruženje OIEH. Kada je OIEH počeo s radom, Hrvatska je imala 604 MW instalirane snage obnovljivih izvora energije, ne računajući hidroelektrane.

Deset godina kasnije ima 1609 MW sunčanih elektrana, 1282 MW vjetroelektrana te 247 MW elektrana na biomasu, bioplin i geotermalnu energiju. Ukupno je riječ o 3138 MW, odnosno više od pet puta većoj instaliranoj snazi.

U hrvatskom elektroenergetskom sustavu počinju se koristiti i baterijski spremnici, čija trenutačna instalirana snaga iznosi 66 MW. Hidroelektrane, s instaliranih 2155 MW, i dalje su oslonac domaće proizvodnje električne energije. Međutim, sve češća sušna razdoblja pokazuju koliko je važno razvijati i druge obnovljive izvore.

Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom EU-a

Iz OIEH-a ističu da je Hrvatska u proteklih deset godina ostvarila velik napredak, ali i da usporedba s ostatkom Europe pokazuje koliko još prostora ima za razvoj. Unatoč snažnom rastu sunčanih elektrana, Hrvatska danas ima oko 400 W instalirane sunčane snage po stanovniku, dok je prosjek Europske unije oko 900 W.

"Napredujemo, ali za europskim prosjekom još uvijek znatno zaostajemo", istaknuli su iz OIEH-a.

Unatoč rastu domaće proizvodnje, Hrvatska je u proteklih deset godina samo 2023. završila kao neto izvoznik električne energije. U svim ostalim godinama uvozila je više električne energije nego što je izvozila. Istodobno se promijenila i potrošnja.

Dok su se najveća opterećenja elektroenergetskog sustava nekada bilježila zimi zbog grijanja, danas se sve češće javljaju ljeti, kada zbog visokih temperatura i sve veće potrebe za hlađenjem raste potrošnja električne energije. Ovoga ljeta potrošnja je porasla 6.4 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su dotoci vode u hidroelektrane iznosili samo 43 posto višegodišnjeg prosjeka.

Za uvoz struje tijekom ljeta gotovo 250 milijuna eura

Hrvatska je zato od lipnja do rujna morala uvesti više od četvrtine potrebne električne energije, u vrijednosti od gotovo 250 milijuna eura, navode iz OIEH-a. Prema njihovim podacima, energija sunca i vjetra danas je najjeftiniji izvor nove proizvodnje električne energije.

Prema okvirnoj procjeni, proizvodnja jednake količine električne energije u novim domaćim sunčanim i vjetroelektranama mogla bi imati gotovo upola manji trošak od tržišne vrijednosti ljetnog uvoza. Najnoviji podaci za listopad pokazuju da je Hrvatska uvozom pokrila oko 21 posto potrebne električne energije. Hidroelektrane proizvele su samo devet posto, jednako koliko i sunčane elektrane.

Vjetroelektrane su osigurale više od 20 posto potrebne električne energije i tako pridonijele tome da uvoz ne bude još veći.

OIEH: Potrebna su ulaganja u elektrane, mrežu i baterije

Iz OIEH-a upozoravaju da energetska tranzicija više nije samo pitanje smanjenja emisija, nego i sigurnosti opskrbe, konkurentnosti hrvatskih poduzeća te cijene energije koju plaćaju građani. Za veću energetsku neovisnost i konkurentnost gospodarstva potrebno je ubrzati izgradnju domaćih elektrana na obnovljive izvore energije, modernizirati i razvijati elektroenergetsku mrežu te ulagati u baterijske spremnike.

Bez istodobnog razvoja sva tri dijela sustava, smatraju, Hrvatska neće moći u potpunosti iskoristiti domaće energetske resurse niti značajnije smanjiti ovisnost o uvozu.

Iz udruženja navode i da je njihova studija, izrađena u suradnji s akademskom zajednicom, pokazala da bi realizacija planiranih projekata obnovljivih izvora energije, uz potrebne baterijske kapacitete, mogla smanjiti prosječnu tržišnu cijenu električne energije za 28 posto.

"Hrvatska može odlučiti koliko će ovisiti o svjetskim cijenama"

U OIEH-u smatraju da je proteklih deset godina pokazalo kako Hrvatska može znatno povećati domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Ističu da bi sljedeće desetljeće trebalo biti razdoblje u kojem će se taj napredak pretvoriti u veću energetsku neovisnost, sigurniju opskrbu i snažnije gospodarstvo.

"Hrvatska ne može utjecati na cijene energije na svjetskim tržištima, ali može odlučiti koliko će o njima ovisiti. Naš je cilj da sljedećih deset godina ne pamtimo samo po novim megavatima, nego po tome što smo njima postigli - manjoj ovisnosti o uvozu, stabilnijim cijenama električne energije i većoj sigurnosti za građane i gospodarstvo", poručili su iz OIEH-a.