REPUBLIKA Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su ESB i Europska komisija.

"Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II", navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano pridruži bankovnoj uniji.

Uvodimo euro najranije 2023.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

"U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira", ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Plenković, Marić i Vujčić održali presicu

Andrej Plenković, Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održali su konferenciju za medije.

"Danas je donesena odluka da se Hrvatsku primi u Europski tečajni mehanizam (ERM II). To je korak koji kolokvijalno nazivamo predvorje eurozone. S nama je primljena i Bugarska", rekao je Andrej Plenković i dodao:

"Naše članstvo u eurozoni podržala je Europska komisija. Mi smo trenutno po broju stanovnika najmanja članica EU koja još nije preuzela euro. Po određenim paramatrima smo vezani uz euro."

Mi smo vezani za euro, naglasio je Plenković. "Kroz ugovor o pristupanju u EU i potvrdom na referendumu Hrvatska je već u lipnju 2011. odlučila da će pristupiti eurozoni kad ispuni kriterije. Podsjećam na detalj da je utvrđen središnji paritet između kune i eura i on će biti 7,53450 kuna za jedan euro."

Jača reputacija Hrvatske

Za idući korak moramo nastaviti ispunjavati uvjete, stabilnost cijena, stabilnost tečaja itd, naglasio je dodajući da treba nastaviti smanjivati javni dug. Nije htio spekulirati o datumu ulaska u eurozonu jer je gotovo svaka država imala svoj "tempo". "Ovime smo dodatno ojačali reputaciju Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na tržištima, ovo za nas znači novu legitimaciju", istaknuo je.

Ovo je jedan od uspjeha naše Vlade na kojem smo radili tiho, ali predano. U sljedećem mandatu ćemo doći i do temeljnog cilja, ulazak u europodručje, zaključio je Andrej Plenković i zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su se obvezali na provedbu 19 mjera u šest reformskih područja. Svih 19 mjera Hrvatska je ispunila u prvoj polovici svibnja, više od mjesec dana prije roka. "Dokazali smo se kao odgovorni", rekao je Marić.

"Danas je veliki dan za Hrvatsku, napravili smo velik korak", rekao je Marić i zahvalio svima.

Ministar Marić dodao je i kako će Hrvatska pet mjeseci prije uvođenja eura uvesti dualne cijene, odnosno cijene u kunama i cijene u eurima.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.