Hrvatski gradovi su sve topliji. To je opasno, evo kakve su posljedice

Hrvatski gradovi su sve topliji. To je opasno, evo kakve su posljedice
Foto: Index/123rf

METEOROLOŠKI podaci, prikupljeni kroz više od 100 godina mjerenja na stotinama lokacija širom Europe, jasno pokazuju da se stari kontinent ubrzano zagrijava, piše Der Spiegel.

Ugledni njemački list napravio je podrobnu interaktivnu kartu za 500-tinjak europskih gradova s brojnim podacima i analizama, a na njoj se našlo i sedam hrvatskih – Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Pula, Osijek i Slavonski Brod. Karta nudi ključne informacije o porastu temperatura i općenito klimatskim trendovima te čak navodi razne posljedice koje oni mogu imati za svakodnevni život, primjerice za zdravlje, infrastrukturu i sposobnosti učenja djece.

Za sastavljanje karte korišteno je više od 100 milijuna podataka iz European Data Journalism Network (EDJNet) kojoj pripada i Spiegel.

Karta pokazuje da su prosječne temperature u hrvatskim gradovima značajno porasle u odnosu na prosjek za 20. stoljeće, da su ekstremne vrućine učestalije, a zime blaže. 

U ovom tekstu izvukli smo najvažnije podatke za obrađene hrvatske gradove. Dijelove analiza koji se ponavljaju i vrijede za sve hrvatske gradove možete pronaći u analizi za Zagreb.

Porast temperatura u hrvatskim i europskim gradovima od 1, 2 ili 3 °C, predstavljen na Spiegelovoj karti, na prvi pogled može se činiti zanemarivim, međutim, treba imati na umu da klimatski modeli pokazuju da bi već globalni porast od 2 °C u odnosu na prosječne predindustrijske temperature u prirodi mogao pokrenuti povratnu spregu nakon koje ljudski napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova više ne bi mogli zaustaviti daljnje zagrijavanje. No kako ne bi bilo dobro miješati kruške i jabuke, napomenimo da s druge strane Spiegelova karta pokazuje porast prosječnih temperatura u gradovima u prvih 17 godina 21. stoljeća u odnosu na prosjek 20. stoljeća - dakle ne posvuda u europskim zemljama i ne u odnosu na predindustrijsko doba. Globalne temperature u posljednje tri godine bile su za oko 1 °C više od predindustrijskih, a prema Pariškom sporazumu ne bi smjele prijeći 1,5 °C.

Za detaljnije informacije i prikaze kliknite  ovdje.

Naš klimatolog: Vrijedan pregled s nekim ograničenjima

Klimatolog dr. sc. Ivan Güttler iz DHMZ-a kaže da je Spiegelova karta vrlo pregledan prikaz povijesnih promjena koje bi dobile nešto veću težinu da su se uzeli u obzir stvarni izmjereni podaci s postaja unutar mreže DHMZ-a i drugih nacionalnih meteoroloških službi i agencija u državama Europe, koje su također dostupne kroz međunarodne projekte i inicijative.

„Ipak, opisani procijenjeni utjecaji na sigurnost ljudi i imovine potvrđeni su i u nezavisnim analizama koje koriste alternativne izvore klimatoloških informacija i metode analize, što Spiegelovu analizu čini vrijednim doprinosom i sa stručne strane“, rekao je za Index.

Güttler ističe da je određena slabost Spiegelove analize to što su u njoj korištene tzv. reanalize koje nisu najdetaljnije te što nisu uspoređena razdoblja odgovarajućih dužina.

„Riječ je o tipu meteoroloških i klimatskih podataka koji povezuju određeni skup mjerenja i modelske rezultate u konzistentan 3D opis atmosfere. Korištene reanalize ECMWF-a ERA-20C i ERA-Interim imaju prostornu rezoluciju 80 km te ne uključuju detaljne procese u urbanim sredinama“.

Spiegel je problem neodgovarajućih raspona razdoblja od 100 godina u 20. stoljeću naprama 17 godina u 21. ublažio činjenicom da je ponudio interaktivne grafikone na kojima se pomicanjem miša mogu pratiti trendovi po godinama i desetljećima. Mi smo te grafikone dolje predstavili skrinšotovima. Za interaktive, preporučujemo posjet izvorniku na Spiegelu.

ZAGREB

Autori ističu da podaci za Zagreb također vrijede i za Karlovac jer je raster takav da pokriva područje od oko 80 x 80 km.

Viša prosječna temperatura

Prosječne temperature u Zagrebu u razdoblju od 2000. do 2017. bile su za 1,1 °C više od prosječnih za 20. stoljeće.

Prosječna temperatura u Zagrebu narasla je s 10,2 °C u 20. stoljeću na 11,4 °C u 21. (grafikon dolje)

Više vrućina i manje hladnoća

Broj vrućih dana s prosjekom višim od 26 °C u 24 sata porastao je s 0,6 dana godišnje u 20. stoljeću na 5,8 dana u 21. To je oko deset puta više!

Broj hladnih dana, s prosječnim temperaturama nižim od -1,0 °C, pao je s 34,8 dana godišnje u 20. stoljeću na 27,6 dana u 21. (grafikon dolje)

Što to znači za Zagreb?

Autori navode nekoliko ključnih posljedica koje porast temperatura i drugi navedeni trendovi mogu imati za stanovnike Zagreba.

Smrtnost – Više temperature uzrokuju porast smrtnosti tijekom ljetnih vrućina. U Europi je tijekom ljetnih toplinskih valova 2003. umrlo više od 52.000 ljudi. Posebno osjetljive skupine su mala djeca i stariji. Porast temperatura može smanjiti broj smrtnih slučajeva uzrokovanih smrzavanjem.

Infrastruktura - Rast temperatura može uzrokovati mekšanje asfalta te iskrivljavanje željezničkih i tramvajskih pruga. To pak može za posljedicu imati povećanje prometnih zastoja i nesreća.

Bolesti – S porastom temperatura raste i broj ugriza, odnosno uboda krpelji i komaraca. To pak podrazumijeva mogućnost učestalije pojave epidemija koje oni prenose, kao što je primjerice groznica Zapadnog Nila.

Znanstvenici su zabilježili da se posljednjih desetljeća značajnije šire rano-ljetne bolesti kao što su krpeljni meningoencefalitis i erlihioza.

Sposobnosti učenja – Neke studije pokazale su da prosječne dnevne temperature koje prelaze 22 °C djeluju nepovoljno na sposobnosti učenja, osobito matematike (Graff Zivin et al., 2018). U Zagrebu broj školskih dana tijekom kojih prosječne temperature prelaze 22 °C porastao je od 1,7 dana godišnje u 20. stoljeću na 7,2 dana u 21. To je porast od preko 400%, no taj problem je još izraženiji u nekim drugim hrvatskim gradovima.

Usporedbe Zagreba s drugim gradovima

Usporedbe 500-tinjak europskih gradova pokazale su da Zagreb po porastu temperatura spada u europski prosjek. Rekorder je Kiruna u Švedskoj s porastom od 3,4 ° C, a na začelju je Ponta Delgada u Portugalu s 0,1 ° C. Generalno vrijedi da je porast izraženiji u gradovima na sjeveru Europe nego u južnim, što je u skladu s modelima prema kojima su na klimatske promjene najosjetljivija arktička područja. Od hrvatskih gradova najveći porast bilježi Split s 1,3 ° C.

Spiegel predstavlja i usporedbe porasta temperatura u Zagrebu s onima u okolnim gradovima pri čemu navodi i razdaljine u kilometrima i mjesto na ljestvici od 500 gradova prema visini porasta temperatura.

187      Zagreb - +1,1 °C

421      Maribor 86 km +0,8 °C

94        Ljubljana 116 km +1,2 °C

332      Rijeka  131 km +1,0 °C

402      Zalaegerszeg 132 km +0,9 °C

372      Graz 145 km +0,9 °C

Gradovi u Hrvatskoj prema porastu

Karta nudi i međusobnu usporedbu hrvatskih gradova. Na njoj se vidi pozicija naših gradova na listi prema veličini porasta kao i sam porast u ° C.

70 Split +1,3 ° C

187 Zagreb +1,1 ° C

212 Slavonski Brod +1,1 ° C

232 Zadar +1,1 ° C

332 Rijeka +1,0 ° C

343 Pula +0,9 ° C

362 Osijek +0,9 ° C

SPLIT

Prosječne temperature u Splitu u prvih 17 godina 21. stoljeća više su u odnosu na prosjek 20. stoljeća za 1,3 ° C. To je, kako smo već naveli, najveći porast među hrvatskim gradovima koji su obrađeni u Spiegelovoj karti. Po porastu temperatura Split je na ljestvici završio na 70. mjestu. Za usporedbu, Zagreb je na 187. mjestu, a Osijek na 362. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim dnevnim temperaturama višim od 27,0 ° C u Splitu se povećao s 0,4 dana godišnje u 20. stoljeću na čak 13,5 dana u 21. To je gotovo 34 puta! (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s prosječnim temperaturama ispod – 0,1 ° C u Splitu je pao s 3,1 dana u 20. stoljeću na 1,6 dana u 21, što znači da se prepolovio.

Što to znači za Split?

Sve posljedice koje smo predstavili za Zagreb, vrijede i za Split pa ih nećemo ponavljati.

No autori posebno ističu problem porasta broja vrućih dana za učenike. U Splitu je broj školskih dana s temperaturama iznad 22 ° C porastao od 4,7 po školskoj godini u 20. stoljeću na 14,1 u 21., što je dvostruko više nego u Zagrebu. To ne mora izgledati kao veliki broj, međutim, ako se uzme u obzir da se najveći dio najvažnijih ispita i ocjenjivanja događa krajem školske godine, jasno je da se vrućine mogu odraziti na uspjeh učenika.

Usporedba s obližnjim gradovima

70        Split    -           +1,3 °C

232      Zadar 118 km +1,1 °C

63        Banja Luka 152 km +1,3 °C

193      Sarajevo 160 km +1,1 °C

148      Tuzla 212 km +1,2 °C

329      Pescara 215 km +1,0 °C

RIJEKA

Prosječne temperature u Rijeci su u 21. stoljeću za 1,0 °C više od prosječnih u 20. stoljeću. Prosječna temperatura u 20. stoljeću bila je 14,0 °C, dok je od 2000. do 2017. bila 15,0 °C. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim temperaturama višim od 27 °C porastao je s 0,1 dana u godini na 2,2 dana. (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s prosječnim temperaturama nižim od -1,0 °C smanjio se od 4,6 dana u godini na svega 0,9 dana.

Što to znači za Rijeku?

Za Rijeku vrijede sve posljedice navedene za druge hrvatske gradove, odnosno za Zagreb.

Taj grad ima nešto više školskih dana s višom prosječnom temperaturom od 22 °C nego Zagreb, ali nešto manje nego Split. Njihov broj u Rijeci je s 4,9 dana u 20. stoljeću narastao na 11,9 u 21. stoljeću.

Usporedba s obližnjim gradovima

Rijeka ne spada među gradove s osobito velikim porastom temperatura – završila je na 331 mjestu od ukupno 500.

331      Rijeka  - +1,0 °C

247      Trst 63 km +1,1 °C

343      Pula 69 km +0,9 °C

94        Ljubljana 80 km +1,2 °C

187      Zagreb 131 km +1,1 °C

370      Klagenfurt am Wörthersee 144  +0,9 °C

OSIJEK

U Osijeku su prosječne temperature u 21. stoljeću bile za 0,9 °C više od onih u 20. stoljeću. S 11,1 °C u 20. stoljeću porasle su na 12,1 °C u 21. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim temperaturama višim od 28 °C povećao se s 0,7 dana godišnje u 20. stoljeću na 3,6 dana u 21. stoljeću. (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s temperaturama nižim od – 1,0 °C smanjio se s 33,9 dana godišnje u 20. stoljeću na 28 dana u 21. stoljeću.

Što to znači za Osijek?

Za Osijek vrijede sve posljedice navedene za druge hrvatske gradove, odnosno za Zagreb.

Broj školskih dana s prosječnom temperaturom višom od 22 °C, koji nepovoljno utječu na kognitivne sposobnosti učenika, u Osijeku je sa 6 dana u 20. stoljeću narastao na 11,4 u 21. stoljeću.

Usporedba s okolnim gradovima

362      Osijek  - +0,9 °C

212      Slavonski Brod 68 km +1,1 °C

363      Pécs 68 km  +0,9 °C

221      Novi Sad 90 km +1,1 °C

267      Subotica 95 km +1,0 °C

148      Tuzla 111 km +1,2 °C

ZADAR

U Zadru su prosječne temperature u 21. stoljeću bile za 1,1 °C više od prosječnih u 20. stoljeću. One su od 14,6 °C narasle na 15,7 °C. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim temperaturama višim od 28 °C u Zadru se povećao s 0,6 dana godišnje u 20. stoljeću na 9,9 dana u 21. stoljeću. (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s temperaturama nižim od – 1,0 °C smanjio se s 2,6 dana godišnje u 20. stoljeću na 0,5 dana u 21. stoljeću.

Što to znači za Zadar?

Za Zadar vrijede sve posljedice navedene za druge hrvatske gradove, odnosno za Zagreb.

Broj školskih dana s prosječnom temperaturom višom od 22 °C, koji nepovoljno utječu na kognitivne sposobnosti učenika, u Zadru je s 5,1 dana u 20. stoljeću narastao na 12,7 u 21.

Usporedba s okolnim gradovima

231      Zadar -            +1,1 °C

70        Split 118 km +1,3 °C

343      Pula 137 km +0,9 °C

103      Ancona 148 km +1,2 °C

332      Rijeka 148 km +1,0 °C

63        Banja Luka 171 km +1,3 °C

PULA

U Puli su prosječne temperature u 21. stoljeću bile za 0,9 °C više od prosječnih u 20. stoljeću. One su od 14,6 °C narasle na 15,5 °C. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim temperaturama višim od 28 °C u Puli se povećao s 0,3 dana godišnje u 20. stoljeću na 7,1 dana u 21. stoljeću. (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s temperaturama nižim od – 1,0 °C smanjio se s 2,0 dana godišnje u 20. stoljeću na 0,5 dana u 21.

Što to znači za Pulu?

Za Pulu vrijede sve posljedice navedene za druge hrvatske gradove, odnosno za Zagreb.

Broj školskih dana s prosječnom temperaturom višom od 22 °C, koji nepovoljno utječu na kognitivne sposobnosti učenika, u Puli je s 5,1 dana u 20. stoljeću narastao na 12,7 u 21. stoljeću.

Usporedba s okolnim gradovima

342      Pula - +0,9 °C

332      Rijeka 69 km +1,0 °C

247      Trst 86 km +1,1 °C

186      Venedig 134 km +1,1 °C

234      Rimini 135 km +1,1 °C

232      Zadar 137 km +1,1 °C

SLAVONSKI BROD

U Slavonskom Brodu prosječne temperature u 21. stoljeću bile su za 1,1 °C više od prosječnih u 20. stoljeću. One su od 10,6 °C narasle na 11,7 °C. (grafikon dolje)

Broj vrućih dana s prosječnim temperaturama višim od 27 °C u Slavonskom Brodu povećao se s 0,7 dana godišnje u 20. stoljeću na 4,2 dana u 21. (grafikon dolje)

Broj hladnih dana s temperaturama nižim od – 1,0 °C smanjio se s 35,1 dana godišnje u 20. stoljeću na 27,2 dana u 21.

Što to znači za Slavonski Brod?

Za Slavonski Brod vrijede sve posljedice navedene za druge hrvatske gradove, odnosno za Zagreb.

Broj školskih dana s prosječnom temperaturom višom od 22 °C, koji nepovoljno utječu na kognitivne sposobnosti učenika, u Slavonskom Brodu je s 3,3 dana u 20. stoljeću narastao na 8,6 u 21.

Usporedba s okolnim gradovima

212      Slavonski Brod - +1,1 °C

362      Osijek 68 km  +0,9 °C

63        Banja Luka 78 km +1,3 °C

148      Tuzla 86 km +1,2 °C

363      Pécs 102 km +0,9 °C

364      Kaposvár 133 km +0,9 °C

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara